Kao i svugdje u svijetu, u Hrvatskoj se pod utjecajem naglog razvoja digitalnih tehnologija iz temelja promijenio način kako ljudi konzumiraju medije. Iz lokalnih istraživanja jasno je da je u Hrvatskoj Internet odavno postao glavno mjesto informiranja i konzumiranja sadržaja. Samim time, preuzeo je i utjecaj. Takav razvoj tržišta neke je oslabio, neke osnažio, ali i izrodio nekoliko novih igrača na medijskom tržištu.

“Fundamentalna je promjena primarne platforme konzumiranja medijskih sadržaja, a ta je, naravno, digitalna, koja je sa sobom donijela i promjenu poslovnih modela i konkurentskog okruženja. Internet je sada glavni izvor informiranja i glavni kanal distribucije medijskih sadržaja, zbog čega tradicionalne platforme gube na snazi i polako odumiru.

Jasan je trend migracije korisnika na mobilne uređaje, koji odnose najveći dio internetskog prometa, a predviđanja su da će u narednih desetak godina preko 90% ukupne konzumacije digitalnih sadržaja biti digitalno, a tek ostatak će ostati u novinama, magazinima te linearnim televizijama i radijima”, rekao je direktor 24 sata d.o.o. Boris Trupčević.

Nikad veći izbor

“Iz perspektive publike, nikad nije bio veći izbor i veći pluralizam informiranja, a iz perspektive svih medija, i novih i tradicionalnih, nikad nije bilo više izazova i neizvjesnosti”, objasnio je direktor 24 sata d.o.o., dodajući kako je tehnološki digitalizacija medijima donijela mnoge mogućnosti – mnogi imaju dosad najveći doseg do publike u povijesti, mnogi uspješno koriste činjenicu da Internet omogućuje dvosmjernu komunikaciju s publikom kako bi podigli kvalitetu i relevantnost svojih sadržaja, a neke su se medijske kuće djelomično čak pretvorile i u tehnološke kompanije.

“Ono što specifično otežava daljnji razvoj digitalnih medija jest činjenica da naše oglašivačko tržište drastično zaostaje za Europom i svijetom. U tome smo na začelju Europe, iako bismo prema ponašanju publike trebali biti najmanje u prosjeku EU”, istaknuo je Trupčević. 

“U svakidašnjem su životu mediji sada mnogo prisutniji nego prije, ustvari zaskaču nas sa svih strana, dostupni su nam na svaki način. Mediji su se umnožili i usitnili. Informacije, a i znanje o svijetu, danas stječemo drugačije nego prije. Prije su se čitali članci od početka do kraja, a sada se o tekućim događajima malo čuje na radiju, malo na televiziji, malo baci pogled na naslov na Internetu, malo skrola kroz feed na mrežama i tako se stekne neka slika”, objašnjava novinar i publicist Željko Ivanković, dodajući kako mediji, s druge strane, danas informacije prikupljaju drugačije – od korisnika, građana, a dostupan je i beskrajan broj servisa, baza podataka, stručnih analiza. Sve je postalo u isto vrijeme i dostupnije i složenije...

“O tekućim događajima informiramo se ad hoc, iz izvora na koje nabasamo. Želi li se informirati o bilo kojem složenijem pitanju, potrebno je malo više koncentracije, no i to je sada lakše nego prije – dostupniji su analitički članci iz cijelog svijeta, dostupniji su i znanstveni članci i knjige”, naglasio je Ivanković.

“Temeljna promjena jest liberalizacija. Digitalni kanali donijeli su znatno niža početna ulaganja za bavljenje medijima, ulaganja kao što su tiskara ili TV koncesija ili redakcijski sustav. Isto tako, omogućuju distribuciju sadržaja uz gotovo nepostojeći varijabilni trošak, što je golema razlika prema, recimo, dnevnim novinama – za svaki prodani primjerak morali ste platiti papir, boju, kamione i maržu na kupoprodajnom mjestu. Na digitalnim kanalima, objavite, “šerate”, šaljete prijateljima... a to sve znači da se medijima može baviti mnogo veća količina ljudi, a to je dobro”, smatra direktor Telegram media grupe Miran Pavić.

Velika promjena

“Za novinske izdavače velika je promjena ovisnost o samo jednom izvoru prihoda, oglašavanju, jer su tradicionalno imali mnogo izdašniji izvor prihoda od krajnjih korisnika. Mnogi izdavači posljednjih godina uspijevaju ostvariti veliki rast broja digitalnih pretplatnika i novih prihoda od krajnjih korisnika, no oni su i dalje manjina u industriji. Stoga tema naplate sadržaja i digitalnih pretplata i nadalje ostaje najvećom temom kojom se bave digitalni izdavači. Na kraju, velika je promjena rušenje tzv. ulaznih barijera. Nekada je bilo potrebno mnogo novca za ulaganje u tiskare i distribuciju, u velike produkcije i odašiljače, a sada, s jedne strane imamo novu konkurenciju u nepreglednom mnoštvu malih i novih izdavača i medijskih igrača, a s druge strane, imamo veliku konkurenciju u globalnim igračima poput Googlea, Facebooka, Netflixa i Amazona”, rekao nam je Trupčević, dodajući kako su stvari zamršenije jer se i među tradicionalnim medijima zaoštrava konkurencija zato što više ne postoje granice nacionalnih tržišta, nego mnogi mediji svoju budućnost grade na regionalnoj ili globalnoj razini, ili, pak, na tržištima određenih govornih područja.

“Što se tiče biznis modela medijskih kuća, izuzetno se usložnio. Nekoć su novine išle najviše prema krajnjim korisnicima i oglašivačima; televizije i radio bili su javni. Sada i televizije rade na pretplatu, filmovi se gledaju na Internetu. Kad je riječ o informativnim medijima, moguće su sve kombinacije”, rekao je Ivanković, ukazujući i na novu pojavu kojom mediji ostvaruju prihode: “Sponzori podržavaju konferencije, ili jednokratna istraživanja, putopise... Iako to mnogi i sami organiziraju, a onda s medijima trguju oko vjerodostojnog ili promotivnog širenja informacija. Potpore dolaze i iz javnih izvora, osobito neprofitnim medijima, koji istaknu svoju misiju ili su fokusirani na neko područje – primjerice, energetiku ili promet ili kulturu” te zaključio da je to dovelo do promjene karaktera rada u medijima, kako do promjene načina tretmana informacija, tako i do načina rada.

Trupčević budućnost medija u Hrvatskoj vidi u ulaganju u inovacije, praćenju svjetskih trendova, gradnji obostrano korisne suradnje s globalnim platformama gdje god je moguće, ali, upozorava, sve vrijeme isključivo misliti na interes publike i građana, odnosno na cilj očuvanja profesionalnog novinarstva. 

Sigurne samo promjene

“Sigurno je samo jedno – promjene. Ne nazire se kraj dubokim promjenama u medijskoj industriji, i osim krupnih, logičnih i očiglednih trendova, vrlo je teško predvidjeti kako će se industrija preobraziti u narednih pet do deset godina. Dugi niz godina o medijima se raspravljalo kao o biznisu koji traži nove poslovne modele koji bi dugoročno bili održivi”, istaknuo je direktor 24 sata d.o.o., koji je primijetio da se ključne rasprave vraćaju suštinskoj i najbitnijoj temi – održivosti i važnosti novinarstva.

“Profitabilnost jedna je od temeljnih preduvjeta neovisnosti medija, jer oni ne mogu istinski biti neovisni ako su i o kome ekonomski ovisni. To je samo jedan od izazova s kojima se profesionalni mediji suočavaju, no u traženju rješenja sve više imaju širu podršku zato što je snažno porasla svjesnost o tome da ne može postojati zdravo društvo i zdrava liberalna demokracija bez uistinu slobodnih, održivih i pluralističkih medija, koji predstavljaju zaštitni mehanizam društva od korupcije, zloupotrebe moći i ostalih zastranjenja, kojih ne nedostaje u povijesti. Smatram kako je vrlo dobro da se globalna diskusija sve više okreće toj perspektivi”, bio je mišljenja Trupčević. 

“Amerika ima mnogo veći problem u medijima od Europe, pa ipak Europa predvodi inicijative da se sadašnje stanje regulira tako da bude manje destruktivno”, rekao je Trupčević, upozoravajući kako regulacija i borba protiv neobuzdane moći platformi nije cjelovito i ne može biti jedinstveno rješenje.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.