Nije tajna da u implementaciji svemirskih tehnologija Europa osjetno zaostaje za SAD, Kinom, Japanom… već iz slušanja predavanja, prezentacija i panela moglo se i naslutiti zašto. Govori su bili jako politizirani, svaka druga rečenica se odnosila na regulativu, birokraciju, prereguliranost, čekanje da se donese neki novi zakon, da se implementira nešto dogovoreno već odavno, da se izglasa u jednom parlamentu, drugom, trećem... zatim zabrane, propisi, GDPR-ovi, pa onda još pozivi na EU jedinstvo…. U omjeru s čisto tehničkim pitanjima, ova birokratska su red veličine zastupljenija. Na nečem što se zove Space Week ne bi smjelo biti tako, i ako Europa misli smanjiti zaostatak za Amerikom, Kinom, Rusijom, Japanom i ostalim igračima, to se mora promijeniti.

Rekao bih da, znajući da je svemir dosta klimavo područje, u kojem EU nije globalni lider, u njega idu, ili ih vlade šalju, samo ljude iz drugog i trećeg ešalona. Ljude koji nemaju kapaciteta napraviti jaku političku i birokratsku karijeru u drugim, jačim tijelima EU, pa onda nešto palamude o svemiru. To je samo dojam, uvijek dopuštam da me se razuvjeri.

Dva najjača europska projekta, na koja se naslanjalo gotovo sve o čemu se diskutiralo na ozbiljan način (za razliku od spike o birokraciji) su Galileo i Copernicus. Galileo je geolokacijski i navigacijski sustav o kojem u Mreži, rekao bih, čak iznimno često pišemo i čije napredovanje pratimo. Jedan je od tri velika globalna geolokacijska sustava, uz američki GPS i ruski GLONASS. Usluge Galilea su otvorene i besplatne za svakog. Copernicus je program osmatranja zemlje iz svemira – što ne podrazumijeva samo lijepe fotografije sa satelita, već i puno više od toga – telemetriju, infracrveno snimanje, mjerenje razine tla, mora.... Copernicus je recimo zaslužan za analize nakon petrinjskog potresa, koliko se na nekim mjestima tlo podiglo a koliko spustilo. Pomak se mjeri centimetrima, ali je vidljiv Copernicusu iz orbite. I o ovome smo obilato pisali u Mreži i Bugu. I Copernicus je dostupan svima, što neki startupi koriste za svoje ideje.

To su veliki evropski svemirski uspjesi. Ispod toga, slijedi jedan jako jako debeli sloj birokracije i ispraznih, dosta politiziranih diskusija, a onda još ispod toga sloj malih firmi i startupa koji se u borbi s birokracijom, investitorima, novcem, i svim ostalim dnevnim problemima, uz jako puno volje i predanosti bore za svoje mjesto pod suncem. U ovom slučaju – posve doslovno, mjesto pod Suncem, jer u pitanju je svemir. Praktično svi takvi projekti oslanjaju se na Galileo i/ili Copernicus i njihove open source podatke.

Jedan od takvih projekata je Accurate Project, predstavio ga je ogledni VW Passat, s ovom skalamerijom u gepeku, koja mu omogućuje navigaciju i precizno pozicioniranje uz korištenje podataka iz europskog navigacijskog sustava Galileo. Na krovu su antene za prijem podataka (ne vide se, malene su), a za blisku orijentaciju auto koristi LIDAR. Sustav Accurate Project razvija konzorcij kojeg predvode španjolski Vicomtech, francuski FDC i njemačka tvrtka Valeo, zadužena za senzore i analitiku, prezentirao ga je Markus Bach, sistem inženjer iz Valea. U prtljažniku auta, na slici, su uglavnom računala i hardver za obradu signala satelita i LIDAR-a. Predviđeno trajanje razvoja projekta je tri godine.

Za Elona Muska ovo bi vjerojatno bilo nešto gotovo prethistorijski, ne bi se mogao načuditi birokratskim preprekama s kojima se susreću evropske tvrtke, inovatori i startupi. No, da citiramo jednog slavnog Europljanina vezanog sa svemirom – Eppur si muove!

Još neki od europskih projekata koji su predstavljeni na Space Weeku....

Aplikacije za smartfone: EGNSS4CAP, EGNSS4ALL i EUSPACE4ALL (poljoprivreda, urbano planiranje, osiguranje, upravljanje hitnim slučajevima).

H-Gear je sustav protiv krađe koji se temelji na Galileu i vezi s mobitelima ili uređajima (privjescima) na motornim vozilima ili drugim "ukradljivim" predmetima. U slučaju neovlaštenom pomicanja vozila šalje se poruka vlasniku, nakon čega je na njemu odluka da li zvati policiju ili ne.

ATMOS-8 by CATUAV – "najbolji utility drone kojeg tehnologija može omogućiti", uglavnom platforma za ispitivanje motora za dronove, baterija s najboljim omjerom kapaciteta i težine, najbolja krila, propeleri, potisak i slično.

Agreenculture – francuska kompanija koja razvija "preciznu poljoprivredu" korištenjem podataka iz Galilea i Copernicusa. Podaci se, nakon obrade, koriste za upravljanje robotskim traktorima na električni pogon. Na taj način optimizirana je upotreba resursa kao što su voda, gnojivo, iskorištavanje zemljišta (Copernicus "vidi" stanje pojedinog polja), putanja traktora.... Mala tajna? Traktori, poput ovog na slici, pored električnog pogona imaju i old school motore s unutrašnjim sagorjevanjem, za zlu ne trebalo. Ne želite da vam mehanizirani puk ovih traktora ostane nasred polja s praznim baterijama...

Dronetag Mini i Beacon su najmanji i najlakši uređaji za Remote ID. Uređaji koriste GPS L1, GLONASS L1, Galileo E1 i EGNOS za pozicioniranje, i mogu se postaviti na bilo koji dron neovisno o njegovom proizvođaču.

Vanilla Robotics je autonomna robotska platforma za primjene u skladištima i "last mile delivery", koristi LIDAR, optičke senzore, dubinske kamere i VSLAM odometre, uz opcionalni GNSS prijemnik za planiranje puta.

Upvision je projekt sličan zadnjim dvama – dronovi opremljeni nizom senzora i prijamnika, koji se oslanjaju i opet na Galileo za navigaciju i sigurno planiranje leta, a služe za dostavu, osmatranje i snimanje iz zraka, i slično. Upvision je jedan od najvećih operatera dronova u Češkoj.

Sreli smo i koliko znam jedine predstavnike hrvatskih startupa na EU Space Weeku, dakle startupi koji se bave svemirom ili oslanjaju na svemirske tehnologije na ovaj ili onaj način. U sredini je Dario Vuljanko iz E2O.green, platforme koja se oslanja na umjetnu inteligenciju za upravljanje golf terenima i urbanim zelenilom, odnosno Urban Green Space Management, management zelenih površina na temelju snimki satelita i dronova.

Desno je Mario Špadina, CEO SeaCrasa, koji je starup specijaliziran za praćenje kvalitete vode uz pomoć satelita. Na temelju analize slobodno dostupnih snimki s EU satelita i sustava Copernicus, SeaCras analizira kvalitetu mora – korisno za nacionalne parkove, ali ubuduće, nastupanjem novog EU zakonodavstva, i za sve privatne subjekte (hotele?) koji će biti dužni raportirati stanje "svog" mora.

Selfie je nastao za vrijeme konferencijskog partya, pa nije vrhunske kvalitete, ali to je u ovom slučaju najmanje bitno. Jeste li dosad već čuli za ove projekte? Možda prvi put sada, ali nadamo se da ćete čuti ubuduće. Dva startupa na Space Weeku, s ovako dobrim idejama, iz male Hrvatske, uopće nije loše.