S 30 satelita koji su sada u orbiti, Galileo proširuje svoju konstelaciju, povećavajući pouzdanost, robusnost i, u konačnici, preciznost, od čega imaju koristi milijarde korisnika diljem svijeta. Već kao najprecizniji satelitski navigacijski sustav na svijetu i najveća europska konstelacija satelita, Galileo je operativan od 2016. godine, kada su objavljene početne usluge. Galileo čini razliku u područjima željeznice, pomorstva, poljoprivrede, financijskih usluga i operacija spašavanja. 

Mnogi strateški sektori ovise o tome: već se 10 % godišnjeg BDP-a EU-a oslanja na satelitsku navigaciju i to će se povećavati.

Od koncepcije Galilea, ESA i europska industrija razvile su i testirale 38 Galileo satelita za program EU-a Galileo. Od toga su četiri satelita za validaciju u orbiti i 26 satelita za punu radnu sposobnost postavljeni u orbitu s 12 lansiranja.

Novo lansiranje dva satelita dogodilo se samo nekoliko dana nakon što su se počeli emitirati novi signali javne regulirane usluge (PRS). Ta šifrirana navigacijska usluga posebno je dizajnirana za ovlaštene državne korisnike i osjetljive aplikacije, pridonoseći povećanju europske autonomije i otpornosti u kritičnoj domeni satelitske navigacije.

Osam preostalih Galileo satelita prve generacije spremno je za skoro lansiranje, nakon čega će se sazviježđu početi pridruživati ​​sateliti druge generacije (G2 ), koji se očekuju 2026. godine s lanserom Ariane 6. ESA, kao Galileov autoritet za projektiranje i glavni razvoj sustava, radi s europskom industrijom na razvoju G2 satelita koji će revolucionirati flotu s poboljšanim mogućnostima. Sateliti G2 koristit će električni pogon i imati snažniju navigacijsku antenu, više i još bolje atomske satove i potpuno digitalno opterećenje.