Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, koji zbog ubrzavanja poslovnih postupaka, digitalizacije procesa i ukidanja papirnatog poslovanja, predviđa značajne uštede, usvojen je u listopadu prošle godine. Njegova djelomična primjena počela je 1. prosinca, kada je uvedena obveza zaprimanja eRačuna u postupcima javne nabave, a od početka srpnja obvezno je i izdavanje elektroničkih računa po sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi.

Obveza eRačuna odnosi se na cjelokupnu javnu nabavu, što znači na postupke velike vrijednosti, ali i tzv. nabavu male vrijednosti, odnosno nabavu roba i usluga vrijednih manje od 200.000 tisuća kuna te nabavu radova vrijednih manje od 500.000 kuna, kao i na jednostavnu ili bagatelnu nabavu preko narudžbenica.

Jasne obveze

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi jasno je propisao da se on odnosi na javne, sektorske i druge naručitelje kao obveznike javne nabave, izdavatelje elektroničkih računa u postupcima javne nabave te informacijske posrednike koji pružaju usluge razmjene elektroničkih računa i pratećih isprava u postupcima javne nabave. 

Tako obveznici javne nabave više ne smiju primati, a njihovi im dobavljači izabrani u tom postupku ne smiju više izdavati račune na papiru, već svi računi u postupku javne nabave moraju biti elektronički. Riječ je o računu koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu. Prema sadržaju, eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima. Svi računi razmijenjeni u javnoj nabavi moraju biti poslani i zaprimljeni preko nacionalne centralne platforme za razmjenu eRačuna, dakle ne e-poštom ili na neki drugi način.

Zato svi sudionici u procesu razmjene eRačuna moraju komunicirati isključivo prema jednoj pristupnoj točki (Centralnoj platformi – Fininom servisu eRačun za državu) i pritom se moraju registrirati u sustav kako bi ih sustav mogao prepoznati. Ulogu Centralne platforme obavlja Financijska agencija (Fina) i njome se moraju koristiti čisti javni naručitelji. Ostali korisnici mogu izabrati i nekog drugog informacijskog posrednika na tržištu, koji nudi uslugu zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava, ali uz uvjet da je na popisu Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, što znači da su povezani/integrirani sukladno normi EU za eRačun s tim Fininim servisom.

U Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta očekuju da će se uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave ostvariti uštede od 6 do 13 posto. S obzirom na volumen ukupne javne nabave, koja iznosi oko 44 milijarde kuna, procjenjuju da će ušteda biti veća od dvije milijarde kuna, i to prije svega kod tzv. male nabave, na koju u ukupnom volumenu javne nabave otpada gotovo 23 posto.

Naime, zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave donosi višestruke uštede i naručiteljima i njihovim dobavljačima. Troškovi obrade eRačuna trebali bi biti znatno manji u odnosu na tradicionalne papirnate račune, jer, primjerice, neće više biti ispisa i kuvertiranja računa te poštanskih troškova za njihovo slanje, kao i za skladištenje tog dijela dokumentacije. Osim toga, uštede donosi i digitalizacija poslovnog procesa koju omogućuje elektronički račun. Primjerice, računi će se isporučivati puno brže, jednostavnije i sigurnije nego do sada, skratit će se rokovi njihove obrade u odjelima administracije i računovodstva, a sve to omogućit će i ubrzavanje njihova plaćanja. Nadalje, eRačuni će se pohranjivati u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu, smanjit će nerijetke “šumove u komunikaciji” između dobavljača i obveznika javne nabave, otvoriti mogućnost potpune automatizacije procesa fakturiranja, itd. Na kraju, uvođenje eRačuna izravno utječe na očuvanje okoliša i smanjivanje potrošnje papira i drugih materijala.

Dobici i uštede

Ukratko, uvođenje eRačuna u poslovanje donosi: jednostavnost u izdavanju računa, financijsku uštedu, vremensku uštedu, ekološko poslovanje, povećanu sigurnost i jednostavnije arhiviranje. Dakle, trebali bi dosta olakšati poslovanje gospodarstvenicima često zatrpanima prevelikom papirologijom i računima koje treba riješiti, zbog čega su mnogi odustali od poduzetništva.

No to nisu jedine očekivane koristi od uvođenja eRačuna, objašnjavaju stručnjaci. Omogućit će se i transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi, jer će eRačuni biti 24 sata dnevno dostupni za pregledavanje, a omogućuje se i porezni nadzor te bilo koja revizija financijskog poslovanja u realnom vremenu. 

Važno je napomenuti da se elektronički računi baziraju na PKI tehnologiji, koja omogućuje sigurnu komunikaciju. Elektronička razmjena računa i ostalih dokumenata bitno će utjecati i na poslovanje međunarodnih grupacija u smislu brže razmjene i pojednostavljenja poslovnih procesa.

Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi u hrvatski je pravni poredak prenesena Direktiva 2014/55 Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije. Među ciljevima te Direktive su, pa tako i hrvatskog zakona, ubrzanje procesa javne nabave, povećanje transparentnosti i smanjenje troškova gospodarskih subjekata, ali i olakšavanje prekogranične nabave, čime bi se trebala ukloniti jedna od posljednjih prepreka za uspostavljanje cjelovitog europskog tržišta. Europska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem eRačuna ostvariti uštede od čak 423 milijarde eura.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.