Tri načela digitalnog gospodarstva

Strategija je postavljena na tri osnovna komplementarna principa, definirana u 29 zakonskih prijedloga te niz povezanih inicijativa, čija je svrha oslobađanje digitalnih potencijala Unije u svim djelatnostima.

Prvo načelo, princip jedinstvenog digitalnog tržišta, označen je kao doprinos potrošačima i poslovnim subjektima kroz omogućavanje boljeg pristupa komunikacijskim tehnologijama na cijelom prostoru EU, unapređenje tržišta isporuke pošiljki i ukidanje geoblokiranja u online trgovini, definiranje pravila o autorskim pravima u digitalnom prostoru, reguliranju poslovnih odnosa u online trgovini materijalnim proizvodima i digitalnim sadržajima te reguliranje poreznih propisa za digitalno gospodarstvo.

Drugo načelo podrazumijeva stvaranje pravnih uvjeta za unapređenje komunikacijske infrastrukture na razini EU kroz poticanje suradnje javnog i privatnog sektora, definiranje Opće uredbe o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation, GDPR), prilagođavanje telekomunikacijskih pravila te donošenje paketa mjera za cyber sigurnost, koji će osigurati nesmetan razvoj digitalnih tehnologija.

Treće načelo zahtijeva otklanjanje svih prepreka razvoju digitalnog gospodarstva, odnosno problema s kojima se suočavaju digitalna poduzeća, poput uredbe o slobodnom protoku neosobnih podataka, uvođenje standardizacije gdje je ona potrebna te prekogranične interoperabilnosti, kao i razvijanje digitalnih vještina svih stanovnika Unije koji bi mogli pratiti razvoj digitalnih tehnologija i gospodarstva.

Do sada je Europski parlament usvojio 17 od ukupno 29 dostavljenih zakonskih prijedloga Europske komisije.

Europski čelnici često kao svoje uspjehe ističu ukidanje roaminga na cijelom području EU i Europske ekonomske zajednice, prekograničnu prenosivost pretplata na digitalne sadržaje (filmovi, sportski programi, glazba, videoigre, e-knjige), ukidanje geoblokiranja u online trgovini, dogovor o Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR), uredbi o slobodnom protoku neosobnih podataka te izmjenama pri plaćanju PDV-a u online trgovini. Usto, ističe se i promicanje europskih filmova na digitalnim platformama, na temelju ažurirane europske Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, kao i planirani program Media u okviru programa Kreativna Europa, kojim je predviđeno i dalje podupirati razvoj, distribuciju i promidžbu europskih filmova, televizijskih programa i videoigara.

Što je do sada urađeno

Prema već usvojenoj regulativi, od 3. prosinca 2018. godine, Europljani će, bez obzira na to gdje se nalazili u EU, moći kupovati na Internetu bez neopravdane diskriminacije. Neće se morati zabrinjavati zbog toga da će biti preusmjereni na drugo web-mjesto ili blokirani samo zbog toga što su oni ili njihova kreditna kartica iz neke druge države članice. Građani će od 2019. godine lakše moći uspoređivati cijene dostave paketa, a cijene prekogranične dostave bit će povoljnije.

Uklanjanjem prepreka prekograničnom prijenosu neosobnih podataka, što je već dogovoreno, pridonijet će se tome da se vrijednost podatkovnoga gospodarstva EU, koje je 2015. godine iznosilo 1,9% BDP-a, udvostruči, i do 2020. godine dosegne 4% BDP-a. Očekuje se da će do 2020. godine u podatkovnom gospodarstvu EU biti zaposleno 10,4 milijuna osoba. Poduzetnici i građani imat će koristi od slobodnog protoka neosobnih podataka jer će imati pristup boljim i konkurentnijim uslugama pohrane i obrade podataka.

Dogovorom o ažuriranju telekomunikacijskih pravila EU i koordinaciji uporabe radiofrekvencijskog spektra, omogućeno je uvođenje mobilne mreže sljedeće generacije, mreže 5G. To će neupitno biti od koristi za brojne inovativne usluge kao što su javna sigurnost, personalizirana zdravstvena skrb, zaštita okoliša, pametna potrošnja energije, upravljanje prometom ili umrežena vozila. Zahvaljujući ažuriranim telekomunikacijskim pravilima EU, potaknut će se i ulaganja u mreže velike brzine i kvalitete, kako EU ne bi zaostajao za Sjevernom Amerikom i Azijom.

Dogovoren je i niz drugih inicijativa, poput Akcijskog plana o financijskim tehnologijama (FinTech) – kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio brz napredak novih tehnologija, kao što su lanci blokova (blockchain), umjetna inteligencija (Artificial Intelligence) i usluge računalstva u oblaku (cloud) i pritom zaštitilo potrošače od cyber prijetnji – Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta – kojom će se do 2020. godine omogućiti osposobljavanje milijun nezaposlenih osoba te otvoriti najmanje 6.000 mjesta za prekogranična pripravništva za mlade, kako bi stekli iskustvo u područjima kao što su cyber sigurnost, veliki podaci, razvoj softvera i digitalni marketing – povećanja financijske potpore istraživanjima i inovacijama u području umjetne inteligencije na 1,5 milijardi eura za razdoblje 2018. – 2019. Definiran je i financijski i strateški program razvoja superračunala EU (High Performance Computing) te niz drugih inicijativa

U čemu su sve neslaganja

No, ispunjenje planirane primjene jedinstvenog digitalnog tržišta do kraja ove godine daleko je od realnih očekivanja. Posebno ako se uzme u obzir da je Europski parlament pretrpan zakonodavnim prijedlozima koji su na čekanju.

U mandatu Austrije u predsjedanju Europskom unijom u drugoj polovici ove godine, težak je zadatak za usvajanje preostalih zakonodavnih prijedloga, ali prije toga i postizanju suglasnosti između članica EU koje imaju različita stajališta o određenim zakonskim prijedlozima. Neslaganje se prije svega odnosi na oporezivanje digitalnog gospodarstva, odnosno uvođenje privremenog poreza od 3% za veće digitalne tvrtke.

Osim toga, već se mjesecima u institucijama EU blokira i donošenje Uredbe o elektroničkoj sigurnosti, a zbog neslaganja unutar same Europske komisije, ne dostavlja se prijedlog o pravilima rada internetskih platformi. Jedan od problematičnih zakonskih akata je i Pravilnik o digitalnom ugovoru.

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.