Globalno tržište e-commercea (društvene mreže sa svojim uslugama, maloprodaja na Internetu, streaming videozapisa i pretraživanjem Interneta, odnosno B2C tržište) u konkurentskoj je suprotnosti nacionalnih grupacija SAD-a i Kine: FANG (Facebook, Amazon, Netflix i Alphabet (Google)) i BAT (Baidu, Alibaba i Tencent)
Kineske tehnološke tvrtke koje su ekvivalent američkim, ne samo da dominiraju u azijskom dijelu svijeta, nego imaju i brži rast. Uz te tvrtke, određen regionalni tržišni značaj imaju i nacionalni servisi, prije svega u Rusiji i Indiji, zbog velikih populacija stanovništva. Kada je u pitanju Europa, jedini ozbiljniji globalni igrač je švedski Spotify. Na tehnološkom, odnosno B2B tržištu, dominiraju cloud usluge. Prema Gartneru, Marketshare iz TheStreet i Synergy Research Group globalno tržište cloud usluga iznosilo je 154 milijarde američkih dolara na kraju 2017. godine. Procjene su rasta prema godišnjoj stopi od 18% do 2021. godine i preko 300 milijardi dolara. To je tržište koncentrirano na Amazon, Microsoft, IBM, Google i Alibabu, na njih otpada oko 65% tržišta. Iza njih je deset pružatelja cloud usluga (Tencent, Salesforce...) koji drže daljnjih 15% tržišta. Zašto u globalnoj konkurenciji nema europskih tvrtki i kakvi su izgledi da ih u skorijoj budućnosti bude, čitajte u nastavku.
Europa je na globalnom digitalnom tržištu potpuni autsajder. Kako bi ušla u globalnu utrku e-commercea, Europska unija, koja ima tržište od 500 milijuna potrošača i time realno može biti globalni igrač, pokušava kroz Jedinstveno digitalno tržište (Digital Single Market DSM) postati ozbiljniji globalni konkurent. U tom cilju iz institucija EU posljednjih je godina donesen niz uredbi i direktiva o povezivanju rascjepkanih nacionalnih tržišta članica Unije. U sklopu tih regulatornih promjena najzanimljivija su aktualna promjena zakonske regulative EU u bitnom području odnosa platform to business (P2B, SME business)
Online platforme
Kako pojednostaviti digitalno poslovanje EU?
Kako bi se uspostavilo jedinstveno tržište online trgovine u Europskoj uniji, od početka ove godine (1. siječnja 2019.) započela je primjena pojednostavljenja naplate PDV-a za e-trgovinu prilikom prodaje elektroničkih usluga. U isto vrijeme započelo je i prikupljanje podataka o pružateljima usluga dostave paketa (sukladno Uredbi o uslugama prekogranične dostave paketa, odnosno ukidanju geoblokiranja). Prikupljanje će trajati do kraja lipnja, odnosno do 30. 6., a do kraja srpnja utvrdit će se tarife dostave paketa, prvi put za cijelu Europsku uniju. Te i ostale mjere iz institucija Europske unije prije svega imaju cilj poticanje razvoja online trgovine i ukupno e-commercea kako bi se smanjio ili nadoknadio zaostatak za Kinom, SAD-a...
Pojednostavljenoj naplati PDV-a za online kupnju elektroničke usluge prethodila je odluka u Europskom parlamentu u veljači 2018. godine o zabrani geoblokiranja u online trgovini u Europskoj uniji. Naime, kupci iz bilo kojeg dijela EU od 3. prosinca 2018. godine mogu kupovati na internetskim trgovinama u svim članicama Europske unije bez ograničenja, a online trgovine ne mogu preusmjeravati kupce na online trgovine u njihovoj domicilnoj zemlji, ili, pak, zabranjivati kupnju iz drugih zemalja članica Unije. Takva prekogranična kupnja tretirat će se kao i kupnja kupca iz matične zemlje trgovine.
Prema novim pravilima koja se odnose na neopravdano geoblokiranje (Uredba (EU) 2018/302 – Uredba o geografskom blokiranju), potrošači od 3. prosinca 2018. godine imaju širi i lakši pristup prekograničnim proizvodima, hotelskim rezervacijama, iznajmljivanju automobila, kupnji ulaznica za glazbene festivale ili druge kulturne manifestacije, kao i besplatnim ulaznicama za parkiranje u EU.
Taj zakon dio je strategije stvaranja Jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market) Europske unije. Nakon ukidanja roaminga, i nakon ukidanje prenosivosti pretplata za videosadržaje i video na zahtjev (video on demand), ukidanje geoblokiranja u online trgovini treća je značajna odluka u stvaranju zajedničkog digitalnog tržišta EU.
Uredbom o geografskom blokiranju potrošačima i poduzećima želi se pružiti više mogućnosti na unutarnjem tržištu EU. Njome se konkretno rješava problem određenih klijenata, koji zbog svojeg državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana, ne mogu kupovati robu ili usluge od trgovaca koji se nalaze u drugoj državi članici.
Geografsko blokiranje odnosi se na prakse kojima se služe internetski prodavatelji kako bi ograničili internetsku prekograničnu prodaju na temelju državljanstva, boravišta ili mjesta poslovnog nastana. Prakse geografskog blokiranja uključuju uskraćivanje pristupa internetskim stranicama iz drugih država članica i/ili situacije u kojima je pristup internetskoj stranici odobren, ali klijentu iz inozemstva onemogućeno je da završi kupnju ili se od njega traži da plati debitnom ili kreditnom karticom iz određene zemlje.
Do “diskriminacije na temelju geografske lokacije” dolazi i pri izvanmrežnoj kupnji robe i usluga, primjerice, kad su potrošači fizički prisutni na lokaciji trgovca, ali ne mogu pristupiti proizvodu ili usluzi, ili im se nude različiti uvjeti zbog njihova državljanstva ili boravišta. Uredbom se utvrđuju izravno primjenjive odredbe kojima se želi spriječiti takve prakse u posebnim situacijama, u kojima se različito postupanje na temelju državljanstva, boravišta ili mjesta poslovnog nastana ne može objektivno opravdati.
E-commerce prema globalnim regijama
Mjere u primjeni
Uredbu treba promatrati u kontekstu općeg paketa mjera za e-trgovinu koji je predložila Europska komisija, i kojim se jača učinak Uredbe. EK je još 25. svibnja 2016. godine predstavio sveobuhvatan paket mjera za povećanje potencijala prekogranične e-trgovine u Europi, što je preduvjet za potpuno funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta.
Glavni cilj paketa bio je uklanjanje prepreka prekograničnoj internetskoj djelatnosti i utvrđivanje sveobuhvatnog okvira za e-trgovinu, s naglaskom na tri glavna cilja:
- osiguravanju boljeg pristupa robi i uslugama koji se nude na Internetu, izgradnji povjerenja potrošača i veće sigurnosti za poduzeća i, smanjenju transakcijskih troškova i administrativnog opterećenja poduzeća pri prekograničnoj trgovini na Internetu. Paket se sastojao od povezanih mjera koje se međusobno podupiru i tvore osnovu za stvarnu promjenu sposobnost Europljana da djelotvorno upotrebljavaju e-trgovinu. Suzakonodavci EU već su donijeli znatan broj tih inicijativa, a neke od njih navedene su u nastavku.
Nova pravila za smanjenje administrativnog opterećenja prekograničnih transakcija povezanog s PDV-om donesena su u prosincu 2017. godine. Od 1. siječnja 2021. godine tim će se pravilima pojednostaviti naplata PDV-a kad potrošači kupuju robu i usluge na Internetu iz druge države članice ili treće zemlje, tako što će se za dobavljače uvesti mogućnost uporabe jedinstvene kontaktne točke za PDV.
Uredba o suradnji u zaštiti potrošača revidirana je i bit će zamijenjena novom Uredbom o suradnji u zaštiti potrošača (EU) 2017/2394 od 17. siječnja 2020. godine. Mreža za suradnju u zaštiti potrošača omogućuje nacionalnim tijelima u zemljama EU i Europskog gospodarskog prostora (EGP) da surađuju u zajedničkom rješavanju povreda prava zaštite potrošača na jedinstvenom tržištu, kad problem uključuje trgovce i potrošače iz različitih zemalja. Stoga, kad je riječ o odnosima između trgovaca i potrošača, izvršavanje Uredbe o geografskom blokiranju olakšano je Uredbom o suradnji u zaštiti potrošača, kojom su obuhvaćene povrede koje su nastale, nastaju ili mogu nastati, i kojima se stoga nanosi šteta kolektivnim interesima potrošača.
Donesena je nova Uredba o uslugama prekogranične dostave paketa kojom se želi povećati transparentnost i pristupačnost cijena tih usluga te povećati regulatorni nadzor tržišta dostave paketa EU. Tom će se uredbom ojačati e-trgovina jer će se potrošačima i poduzećima, posebno MSP-ovima, olakšati sigurna kupnja i prodaja proizvoda i usluga na Internetu u cijelom EU.
Kao dio tekuće modernizacije okvira EU za autorska prava, donesena su nova pravila o prenosivosti usluga internetskog sadržaja kojima će se Europljanima omogućiti da putuju s digitalnim sadržajem, kao što je internetski prijenos (streaming) ili preuzimanje filmova, emitiranih sportskih događanja, glazbe, e-knjiga ili igara, na koji su se pretplatili u mjestu stanovanja.
Globalna maloprodaja u e-commerceu
Hrvatska ne samo da zaostaje u e-commerceu za članicama EU, nego i za europskim zemljama koje nisu članice Unije
izvor: Ecommerce Europe
CEE + Rus. Tur.
internetski korisnici
online kupci
prekogranični kupci
e-GDP
rast 2016-2017
Češka
85%
33%
11%
2,45%
11,73%
Slovačka
83%
59%
26%
0,83%
9,74%
Mađarska
79%
41%
15%
2,11%
13,17%
Slovenija
80%
46%
27%
0,66%
10,37%
Poljska
72%
49,33%
6%
1,65%
10.46%
Bugarska
67,3%
26%
34,6%
1,15%
21,74%
Srbija
72%
31%
7%
0,92%
13,7%
Rumunjska
70%
16%
3%
1,88%
17,4%
Ukrajina
66%
44%
25%
4,5%
30,56%
Latvija
82%
40%
20%
1.3%
11.26%
Litva
82%
46%
30%
1.13%
11.26%
Estonija
89%
58%
36%
1.08%
16.57%
Turska
66%
53%
2%
2.13%
20.39%
Rusija
73%
29%
62%
2.18%
4.05%
Hrvatska
69%
29%
18%
0,89%
10.74%
Hrvatska u online trgovini ostvaruje tek trećinu prometa koji ostvaruju najrazvijenije zemlje EU i Europskog gospodarskog pojasa
izvor: Ecommerce Europe
EU17 + EGP
internetski korisnici
online kupci
prekogranični kupci
e-GDP
rast 2016-2017
Nizozemska
96%
84%
36%
3.5%
13%
Belgija
88%
60%
40%
2.74%
15.6%
V. Britanija
95%
81%
36%
7.9%
8.26%
Luksemburg
97%
80.67%
79%
1.55%
10.61%
Francuska
88%
67%
28%
3.78%
14.3%
Njemačka
91%
77%
25%
3.11%
9.50%
Irska
82%
53%
39%
2.31%
10.83%
Danska
97%
80%
37%
5.80%
15%
Finska
94%
71%
44%
4.69%
8.53%
Švedska
97%
81%
33%
2.74%
6.58%
Norveška
96%
75%
40%
1.22%
-68.91%
Švicarska
95%
82%
61%
0.94%
8.70%
Grčka
70%
40%
25%
2.67%
21.95%
Italija
70%
34%
15%
1.33%
17.33%
Malta
81%
52%
50%
0.30%
7.25%
Portugal
73.20%
36%
85%
2.57%
23.32%
Španjolska
85%
57%
27%
2.10%
15.23%
Austrija
91,4%
46,75%
53%
2,41%
9,4%
Hrvatska
69%
29%
18%
0,89%
10.74%
Plan novih mjera
Osim toga, EK je donio nekoliko zakonodavnih prijedloga o kojima suzakonodavci raspravljaju u okviru zakonodavnog postupka, a neki od njih su: u skladu s pravilima o digitalnim ugovorima, EK je donio zakonodavne prijedloge za usklađivanje glavnih obveznih prava potrošača koji se primjenjuju na isporuku digitalnog sadržaja i prodaju robe. Tim bi se pravnim aktima nakon njihova donošenja trebali smanjiti troškovi nastali zbog razlika u ugovornom pravu, trebala bi se stvoriti veća pravna sigurnost za poduzeća, i trebalo bi se pomoći potrošačima da na najbolji način iskoriste kupnju u EU.
EK je, 11. travnja 2018., donio dva prijedloga direktiva u području zaštite potrošača (Nove pogodnosti za potrošače), čiji je cilj poboljšati usklađenost sa zakonodavstvom EU o zaštiti potrošača, posebno uvođenjem zajedničkih mehanizama pravne zaštite. Prijedlozima se isto tako modernizira zakonodavstvo EU o zaštiti potrošača, s obzirom na razvoj tržišta, primjerice, u pogledu sklapanja ugovora o internetskim tržištima. Naposljetku, tim se prijedlozima smanjuje opterećenje poduzeća, s obzirom na određena prava, kao što je pravo odustajanja koje se primjenjuje na rabljenu robu.
Predložena je i Uredba o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja, čiji je cilj zajamčiti pravedno, pouzdano i predvidivo okruženje za digitalno internetsko gospodarstvo. Novim će se pravilima nakon njihova donošenja pridonijeti osiguravanju pravednog ekosustava utemeljenog na inovacijama za internetske platforme; uravnotežit će se rast internetskih platformi i tražilica s potrebom za zaštitom malih i srednjih poduzeća (MSP), kao poslovnih korisnika u EU, jer će se naglasiti transparentnost i nove mogućnosti pravne zaštite. Promatračnica koja je predviđena tom uredbom i koju podupire skupina neovisnih stručnjaka pomno će pratiti internetske platforme i savjetovati EK o potrebi za budućim inicijativama.
Olakšavanje pristupa prekograničnim audiovizualnim uslugama jedan je od prioriteta utvrđenih u strategiji Europske komisije za Jedinstveno digitalno tržištu za Europi. EK je 2016. godine predstavio prijedlog ažuriranih pravila EU o audiovizualnim medijima o kojima je postignut politički dogovor. Drugi zakonodavni prijedlozi koji se odnose na modernizaciju pravila EU o autorskim pravima u zakonodavnom su postupku, a cilj im je osigurati više prekograničnog internetskog sadržaja.
NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.
7 utičnica, (2 za visoki napon, 5 linearno filtrirane), 15 ampera RMS, Linear Noise-Dissipation i Ground-Noise Dissipation, Linear Noise-Dissipation i Ground-Noise Dissipation
Predvideni za smještaj na policu ili stalak dvostaznog ustroja, stražnji bas reflex, preporucena snaga pojacala 50-120W, osjetljivost 86dB, nominalna impedancija 80 hma, frekvencijski raspon 56-20,000Hz.
2x 120 W po kanalu na 4 oma, Bluetooth 5.2 s AptX Adaptive, bežično i žično povezivanje slušalica, Hi-res audio digitalni ulazi, ESS ES9018 DAC, Class AB amplifikacija, solidni aluminijski potenciometri, aluminijski prednji, gornji, bočni i stražnji paneli, kompaktni daljinski upravljač.
Q Concerto Meta smo slušali s nekoliko pojačala koja za njih predstavljaju logičan izbor ili barem logičan početak traženja - Audiolab 7000A, Arcam A15, NAD C368 i Cambridge Audio CXA81 MkII.
