Potpredsjednik Europske komisije, nadležan za jedinstveno digitalno tržište, Andrus Ansip rekao je na konferenciji Jedinstveno digitalno tržište – izazovi digitalne transformacije poslovnog sektora, u organizaciji Europske komisije i Hrvatske gospodarske komore, 13. veljače, da u EU još uvijek nemamo jedinstveno digitalno tržište, već 28 zasebnih.

“U nekim područjima došli smo do konsenzusa, ukinuli smo roaming, geoblokiranje, liberalizirali pristup digitalnim sadržajima. Drago mi je da ste i vi ove godine odlučili uvesti pametne kartice koje olakšavaju pristup digitalnim sadržajima za građane, ali tu morate biti vrlo strpljivi. Naša iskustva iz Estonije pokazuju da te pametne kartice i digitalne potpise ljudi prihvaćaju polako, godinama.

U Estoniji smo uštedjeli 2 posto BDP-a korištenjem digitalnih usluga koje su sada vrlo raširene, a to je ravno našem godišnjem obrambenom proračunu”, rekao je Ansip.

U Hrvatskoj je, prema njegovoj ocjeni, najveći problem visoka cijena povezivosti i širokopojasnog Interneta, kao i to što u EU građani na Internet troše 1,2 posto prihoda, a u Hrvatskoj gotovo 3 posto. Problem je i to što širokopojasnih veza još nema u ruralnim područjima, a treba biti i pažljiv pri dodjeli spektra, odnosno radiofrekvencija, u čemu su sve vlade napravile pogrešku pri prelasku s 2G na 3G mreže, jer su htjele puno zaraditi na digitalnim dividendama, a nije sve išlo baš planski pa je EU zaostao za globalnim trendovima, upozorio je Ansip.

Naznačio je i da u EU vlada trend loših i neusklađenih propisa za digitalno društvo, pogotovo za big data analitiku, bez čega nema uspješnog društva i ekonomije u budućnosti.

Ansip je u sklopu konferencije Jedinstveno digitalno tržište održao i Dijalog s građanima, format neposredne komunikacije Europske komisije s javnošću, preko kojeg se želi osnažiti razmjena mišljenja s građanima o budućim pravcima razvoja EU, a u kojem su svi sudionici bili u prilici izravno postaviti pitanje potpredsjedniku EK.

“Pripremamo se i za uspostavu nacionalne digitalne koalicije ove godine, koju će činiti brojni ljudi iz realnog i javnog sektora, stručnjaci i drugi, koji će zajedno, uz ostalo, promišljati i stvarati uvjete i okvire za radna mjesta, veću zaposlenost mladih, jače i znatnije usvajanje digitalnih vještina”, najavio je u svojem obraćanju sudionicima konferencije premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić predstavio je rezultate ankete o digitalnom poslovanju i očekivanjima koju HGK provodi među poduzetnicima.

“Sada tek 7 posto MSP-ova u EU prodaje svoje proizvode izvan granica vlastite zemlje, i tu je nužna promjena. Procjenjuje se da uspostavom jedinstvenog digitalnog tržišta možemo ostvariti 415 milijardi eura dodatnog rasta europske ekonomije, otvoriti radna mjesta i povećati globalnu konkurentnost”, istaknuo je Kramarić, dodavši da je prije svega potrebno ukloniti regulatorne prepreke kako bi se taj potencijal realizirao.

“Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta zapravo počiva na tri temeljna stupa: prvi je lakši online pristup digitalnim dobrima i uslugama, drugi je okruženje u kojem digitalne mreže i usluge mogu napredovati, a treći je digitalizacija kao pokretač rasta. Digitalna ekonomija ogroman je potencijal za europske poduzetnike, osobito MSP-ove, ali samo 2 posto europskih poduzetnika u potpunosti koristi prednosti novih digitalnih mogućnosti”, naglasio je Kramarić, uz napomenu kako prema DESI Indexu (Digital Economy and Society Index) Europa napreduje, ali da u Hrvatskoj stanje još uvijek nije zadovoljavajuće (na 24. smo mjestu od 28 država članica). (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.