Eurostatovi podaci temelje se na cjelogodišnjem anketiranju kućanstava i pojedinaca u svim članicama EU te u Islandu, Norveškoj, Švicarskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Turskoj. Anketirano je 158.197 kućanstava koja imaju najmanje jednu osobu u dobi od 16 do 74 godine, i 209.060 osoba u dobi od 16 do 74 godine diljem EU. Anketiranje je u većini zemalja EU obavljeno u drugom tromjesečju 2017. godine. Referentno razdoblje za pitanja o učestalosti online kupnje i potrošenih iznosa bila je tri mjeseca prije istraživanja. Za ostale podatke koji se odnose na aktivnosti e-trgovine, referentno razdoblje bilo je 12 mjeseci prije ankete.

Rast online trgovine u svim dobnim skupinama

Udio online kupaca znatno je varirao u državama članicama EU, u rasponu od 23% korisnika Interneta u Rumunjskoj, 27% u Bugarskoj i 39% na Cipru te do 86% u Velikoj Britaniji, 84% u Švedskoj i 82% u Danskoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Nizozemskoj.

Hrvatska ima nešto malo preko 40 posto online kupaca u online populaciji te je time među 4 najlošije članice EU.

Online korisnici trgovina traže praktičnost u e-trgovini, žele što veću ponudu, uspoređujući cijene, i rado dijele mišljenja o proizvodima, iskustvima trgovine s drugim potrošačima.

Statistika pokazuje da je čak 68% od 85% korisnika Interneta, koliko ih prosječno ima u ukupnoj populaciji EU u dobi od 16 do 74 godine, kupovalo preko Interneta. To je rast od 18% u usporedbi s 2007. godinom.

U razdoblju od 2007. do 2017. godine, e-trgovina je porasla među svim dobnim skupinama, a kod osoba od 16 do 24 godine imala je najveći rast (27%). No, porast online kupnje vidljiv je i kod starijih dobnih skupina. Naime, do 2015. godine samo je dobna skupina od 16 do 24 godine bila iznad prosjeka EU u online kupnji, ali je već 2016. godine iznadprosječnost proširena i na osobe u dobi od 25 do 54 godine.

Na sjeveru Europe više e-kupaca

Više od osam od deset korisnika Interneta u Velikoj Britaniji (86%), Švedskoj (84%), Danskoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Nizozemskoj (svi po 82%) kupili su ili naručili robu ili usluge preko Interneta u 2016. godini. Najmanje online kupaca je u Rumunjskoj (23%), Bugarskoj (27%) i na Cipru (39%). Najveća povećanja rasta online kupaca od 2012. godine, više od 15%, ostvarile su Češka, Litva, Španjolska i Italija.

Online kupaca više je u muškoj populaciji u odnosu na žensku (69% i 66%), Najveća zastupljenost online kupaca je u dobi od 25 do 34 godine (77% korisnika Interneta). Online kupaca u populaciji s višim obrazovanjem više je nego u populaciji s nižim obrazovanjem, u populaciji s višim obrazovanjem 8 je online kupaca od 10 korisnika Interneta, ili 35% više nego u populaciji s nižim obrazovanjem. Zaposleni i samozaposleni korisnici Interneta imaju 73% online kupaca, studenti 70%, a u populaciji umirovljenika i radno neaktivnog stanovništva taj je postotak 54% i 52%.

Najviše e-kupaca online kupuje odjeću i sportsku opremu (64%), slijede rezervacije putovanja i odmora (53%), potrepštine i stvari za kućanstvo (46%), ulaznice za događaje (39%) te knjige, časopisi i novine (34%). E-kupnja najmanje se koristi za telekomunikacijske usluge (19%), računalni hardver (18%), lijekove (13%) i e-učenje (6%).

Dobna skupina od 16 do 24 godine najzastupljenija je prilikom online kupnje odjeće i sportske opreme (71%), softvera za videoigre, ostalog softvera i nadogradnji (34%), filmova i glazbe (32%), %) te e-learning materijala (8%). Najveći udio e-kupaca prilikom nabavke stvari za dom (50%), ulaznica za događaje (41%), hrane i namirnica (27%) i telekomunikacijskih usluga (21%), očekivano su u dobi od 25 do 54 godine. Starija populacija (od 55 do 74 godina) najzastupljenija je u online rezervaciji putovanja i odmora (57%), kupnji knjiga, časopisa i novina (36%) te nabavci lijekova (18%).

Učestalost online kupnje

Oko 35% e-kupaca, u tri mjeseca prije ankete (rujan, listopad i studeni 2017.), kupilo je robu ili usluge za privatnu uporabu jednom ili dvaput, a jednaki udio učinio je to 3 do 5 puta. Udio e-kupaca koji su kupili preko 10 puta na mreži bio je najniži (14%).

Najveći udio ljudi koji kupuju online jednom ili dvaput nalazi se među onima u dobi od 16 do 24 godine i od 55 do 74 godine (po 40% e-kupaca). Osobe starosne dobi od 25 do 54 godine ističu se češćom online kupnjom: 17% e-kupaca u toj dobnoj skupini kupilo je 6-10 puta preko Interneta u tri mjeseca prije ankete, a 16% učinilo je to još češće.

Četiri od deset e-kupaca rekli su da su potrošili 100 do 499 eura za svoje online kupnje u tri mjeseca prije ankete. Pojedinci u dobi od 16 do 24 godine najčešće su u jednoj online kupnji potrošili manje od 100 eura, a osobe u dobi od 25 do 54 godine i u dobi do 55 do 74 godine za pojedinačnu e-kupnju najčešće potroše od 100 do 499 eura. Kupnje u vrijednosti od 500 ili više eura rijetke su u svim dobnim skupinama.

Veći dio online kupnje bez problema

Gotovo sedam e-kupaca od 10 izvijestilo je da nisu imali nikakav problem pri kupnji ili narudžbi robe ili usluga u 12 mjeseci prije ankete. Problemi s kojima se susreću najčešće kupci preko Interneta u EU bili su povezani sa sporijom isporukom nego što je naznačeno u vrijeme kupnje (17%). Oko 11% e-kupaca imalo je problema s tehničkim poteškoćama na web-stranicama prilikom naručivanja ili plaćanja robe ili usluga, 9% e-kupaca navelo je da je dobilo pogrešnu ili oštećenu robu, odnosno usluge, 5% imalo je poteškoća u pronalaženju informacija o jamstvima i drugim zakonskim pravima, 4% požalilo ih se na veći konačni trošak u odnosu na navedenu cijenu, a 4% e-kupaca bilo je toliko nezadovoljno da su od online trgovca tražili naknadu štete. Oko 3% online kupaca požalilo se na to kako im online trgovci nisu željeli prodati robu ili uslugu zbog zemlje u kojoj su nastanjeni, ili zbog prijevare online trgovca.

Glavni razlog zbog kojih se kupci ne odlučuju na online kupnju (njih 69%) je preferiranje fizičkih trgovina, zbog toga što žele uživo vidjeti proizvod koji kupuju, zbog lojalnosti trgovcu, ili jednostavno iz navike.

Ostali razlozi izbjegavanja online kupnje su zabrinutost za privatnost i sigurnost isporuke kupljene robe (25%), izostanak potrebnih informatičkih vještina za online kupnju (19%), zabrinutost za nemogućnost vraćanja robe (16%), neposjedovanje odgovarajuće bankovne kartice za plaćanje (12%) te 6% onih koji nemaju povjerenja u online način kupnje.

Kupnja preko granice

Samo trećina (33%) online kupaca kupila je ili naručila robu ili usluge od prodavača u drugim zemljama EU, ostali e-kupnju obavljaju isključivo u svojoj zemlji (87%). Rast online kupnje u drugim zemljama od 2012. godine prisutan je i prilikom kupnje u drugim članicama EU (s 25% u 2012. na 33% u 2017.), ali i u zemljama izvan EU (s 13% u 2012. na 23% u 2017.)

80% e-kupaca iz EU, koji su kupovali izvan svoje zemlje, kupovalo je fizičke proizvode poput elektronike, odjeće, igračaka, hrane, namirnica, knjiga, CD-a / DVD-a. Znatno manji udio u prekograničnim e-trgovinama odnosi se na rezerviranje smještaja ili odmora (34%) te na proizvode dostupne samo online (25%). Samo 16% e-kupaca odlučili su se na kupnju u inozemstvu ulaznica za događaje (sportska događanja, koncerti ili drugi zabavni događaji) ili telekomunikacijske usluge (pretplata na telefonske usluge, SIM kartice).

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.