Ruralna područja u Europi, u gotovo svim zemljama, snažno su pogođena depopulacijom i suočena s izazovima poput siromaštva i socijalne isključenosti, slabijom dostupnošću javnih usluga, nedostupnošću obrazovanja, otežanim pristupom tržištu rada i nizom drugih mana kojima je zajedničko obilježje nedostatna tehnička infrastruktura.

Unatoč tome, u prijedlogu Europske komisije za novi proračun nakon 2020. sredstva za ruralni razvoj smanjuju se 28%, a programi koji su povećani, zanimljivo je, upravo su oni programi kojima se najviše koriste najrazvijenije države članice (Horizon, COSME, LIFE, Erasmus i sl.). Proračun kojim se povećavaju razlike u razvijenosti i bogatstvu između država članica, a slabe područja koja se najviše suočavaju s izazovima siromaštva, socijalnom isključenošću i odlaskom stanovništva, potpuno je promašen i treba mu se suprotstaviti, kako sudjelovanjem u raspravama na razini same Unije, tako i izmjenama prijedloga Europske komisije amandmanima kako bi se našla nova, solidarna i socijalno osjetljiva rješenja.

Jedno od takvih rješenja je i inicijativa o pametnim selima, koja treba potaknuti male općine i ruralne sredine u EU da djeluju zajedno, kako bi iskoristile izvore financiranja koji su im na raspolaganju te se, primjenom novih informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija, razvile u pametna sela koje će drugi u EU slijediti. Politika ruralnog razvoja EU od 2000. godine ugrađena je u zajedničku poljoprivrednu politiku i u politiku ujednačenog regionalnog razvoja te, djelomično, i u politike urbanog razvoja u kojima je poseban dio usmjeren na razvoj okolnih ruralnih krajeva kao temelja integriranog razvoja. Međutim, mnogi zastupnici u Parlamentu EU to smatraju nedovoljnim. Stoga je, još 2017. pokrenuta inicijativa pametna sela, s ciljem adresiranja problema depopulacije i odljeva mozgova iz europskih sela u europska urbana područja, a zaživjela je donošenjem Akcijskog plana EU za pametna sela Europske komisije.

Lokalna pamet

Glavna ideja koncepta pametnih sela jest omogućiti lokalnom stanovništvu – koje je najbolje upoznato s mogućnostima i potrebama svoje zajednice – da samo odlučuje o svojoj budućnosti te tako usmjerava lokalni društveni i gospodarski razvoj u smjeru koji smatra najprikladnijim. Za to postoje i financijske potpore – novac EU namijenjen tehnološkom napretku sela. Koncept pametnih sela razvija se diljem Europe, kroz niz inicijativa i pilot-projekata kojima je cilj riješiti probleme nedostatne povezanosti na širokopojasne internetske mreže, kako bi se u njima povećale mogućnosti zapošljavanja i pružanja usluga poput učenja na daljinu, skrbi za starije – jer mladi volonteri iz gradova radije dolaze u mjesta u kojima imaju pristup Internetu, obavljanje rutinskih liječničkih pregleda preko Skypea i sličnih videokonferencijskih aplikacija.

Stjecanje statusa “pametnog” sela složen je proces koji podrazumijeva povezivanje različitih politika, poput politika energije i energetske učinkovitosti, mobilnosti, zbrinjavanja otpada, politika primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije, otvorenih podataka dostupnih svim građanima te ispitivanja novih poslovnih modela i modela financiranja. U nekim selima u Europi, mještani su se udružili u ostvarenju raznih digitalnih rješenja i lokalnih servisa poput e-trgovine ili e-uprave. Osim toga, pametna sela zalažu se i za niskougljičnu ekonomiju. Primjerice, u nekim selima razvijen je softver za praćenje potrošnje energije i izračun troška prelaska na obnovljive izvore energije te smanjenje potrošnje, itd.

Deklaracije i planovi

Temelji politike ruralnog razvoja EU uspostavljeni su prvom Deklaracijom iz Corka, sad već davne 1996. godine, te drugom Deklaracijom iz Corka, iz 2016. godine. Zaključci doneseni na te dvije konferencije bili su temelj Akcijskog plana za pametna sela iz 2017. (EU Action for Smart Villages), koji je utemeljen na zajedničkoj viziji uravnoteženog razvoja europskih regija. Inicijativu su u Europskom parlamentu pokrenula dvojica zastupnika dviju najvećih stranaka u Europskom parlamentu – Franc Bogovič, slovenski zastupnik, član Europske pučke stranke (EPP), i Tibor Szanyij, mađarski zastupnik,član Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).

Inicijativa je pokrenuta s ciljem adresiranja problema depopulacije i odljeva mozgova iz europskih sela u europska urbana područja. Europski parlament dodijelio je 3,3 milijuna eura za pripremnu akciju u okviru inicijative koja je pokrenuta 2018. godine, kako bi se dala potpora za razvoj deset pametnih sela (kao pilot-primjera) na području EU. Navedenim Akcijskim planom koncept pametnih sela uveden je u europsku politiku, a posebno je istaknuto kako izolirana pametna sela sama ne mogu postići mnogo, zbog čega moraju biti ugrađena u šire regionalne i teritorijalne razvojne strategije. Jedan način ostvarenja toga cilja jest jačanje veza između urbanih i ruralnih područja EU.

Što su obilježja pametnog sela

Iako je svako ruralno područje i svako selo socioekonomski specifično, a specifične su i poteškoće i izazovi s kojima se ono susreće, postoje neke karakteristike koje su svim pametnim selima zajedničke. Prema Akcijskom planu, pametna sela određena su kao ruralna područja ili zajednice gdje se tradicionalne i nove usluge poboljšavaju digitalnim i telekomunikacijskim tehnologijama, inovacijama te boljom uporabom znanja. Osim toga, pametna sela karakteriziraju i ulaganja u infrastrukturu, razvoj poslovanja, dobro upravljanje, jačanje ljudskog kapitala i izgradnju dodatnih kapaciteta zajednice. Za razliku od pametnih gradova, prema uzoru na koje su i osmišljena, a koji se pomoću digitalnih tehnologija fokusiraju na mogućnosti preobrazbe i unaprjeđenje načina kako funkcioniraju, pametna sela naglašavaju važnost lokalne zajednice kojoj prepuštaju strateško planiranje razvoja, uz upotrebu digitalnih tehnologija.
Glavna poruka Akcijskog plana jest – iako na razini EU-a postoje razne politike, instrumenti i alati koji podupiru pametna sela – jedinstven strateški pristup koji će kreatorima politika, dionicima i promotorima projekata na terenu pomoći u ostvarivanju konkretnih rezultata. Akcijskim planom dan je pregled aktivnosti koje su planirane ili su već u tijeku u EU, a koje će pomoći daljnjem razvoju ruralnih područja.

Prošle godine u travnju donesena je Bledska deklaracija za pametniju budućnost ruralnih područja, čija je glavna poruka kako razvoj digitalne ekonomije u ruralnim područjima ima potencijal poboljšati život građana, a time utjecati i na rješavanje gorućih problema ruralnih područja. Prema toj Deklaraciji, pametna sela uskoro će, s jedne strane, nuditi alate za jačanje sposobnosti lokalnog stanovništva, a s druge objedinjavati važne značajke poput precizne i robotizirane poljoprivrede, digitalnih platformi koje nude sve važne usluge (primjerice, e-učenje i e-uprava), kružnu ekonomiju, zajedničku uporabu skupih tehničkih rješenja i opreme, bio-bazirano gospodarstvo, obnovljive izvora energije, seoski turizam te inovacije u pružanju usluga i u malom poduzetništvu. Deklaracijom se naglašava potreba za većim investicijama u ruralna područja, borba protiv siromaštva te poticanje socijalne uključivosti stvaranjem novih radnih mjesta u seoskim područjima – radnim mjestima vezanima uz tehnologiju, mobilnost, turizam i poljoprivredu.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.