Objavljena financijska izvješća pravnih osoba za 2023. pokazuju da su rezultati gotovo identični onima iz uzorka i unatoč tome što nije sjajno i što izvoznici prolaze posebno izazovno razdoblje, nikakva katarza nije se dogodila. Barem zasad. No, generalno ne baš sjajna situacija na globalnom tržištu za IT usluge nastavlja se i ovoj godini, pa sam opet napravila analizu poslovanja za prvih pet mjeseci ove godine, na uzorku poduzeća i mogu reći što već i sami znate – nije još vrijeme za "opuštanje", iako mislim da opuštanja tako skoro (ako ikad) neće biti, jer se IT tržište brzo mijenja pa se i kompanije moraju mijenjati. Na kraju kolumne dajem i listu TOP 100 izvoznika u sektoru J62 u 2023. godini.

IT u 2023.

Ostvaren je rast prihoda IT sektora od 10%, izvoza od 7% i zaposlenih 4,5-7% (ovisno o izvoru podataka). Posebno veseli rast izvoza, s obzirom na to da su izvoznici upravo najviše izloženi nepovoljnim okolnostima na međunarodnom tržištu posljednje dvije godine, a čiji smo efekt jače osjetili tek u prošloj godini. Da, stope rasta osjetno su manje od onih prethodnih godina, ali realno, ostvariti daljnji rast na rekordnu i "ludu" 2022. godinu (i prije nje 2021. također takvu) bio bi pravi pothvat i u povoljnim tržišnim okolnostima. Nemojmo zaboraviti da je u 2022. godini ostvaren rast prihoda od 26% i izvoza od skoro 34% (odnosno 40%, ako isključimo jednu veliku kompaniju koja značajno utječe na rezultate sektora), stoga prošlogodišnji "pad rasta", ali ipak daljnji rast, možemo ocijeniti kao solidan rezultat.

Što kažu brojke? Analiza se odnosi isključivo na poduzeća NKD-a J62 u sustavu poreza na dobit, čija su financijska izvješća dostupna na javnim servisima u trenutku ove analize, te ne obuhvaća obrte, osim onih u sustavu poreza na dobit.

Kao i svake godine, evo osvježenih nekoliko bitnih informacija o strukturi poduzetnika u J62 za 2023.godinu, potrebnih za bolje razumijevanje sektora:

• Ukupni broj poduzetnika u J62 (pravne osobe koje objavljuju financijska izvješća): 6.462; (rast od 8,4% u odnosu na 5.961 poduzeće u 2022.)
• Prosječni broj zaposlenika prema satima rada: prvi put prelazi 5 zaposlenika (5,21)
• Poduzetnici koji posluju s dobiti: 80%, gotovo identično kao i prethodne godine; s gubitkom posluje 20% IT poduzeća
• Broj poduzeća izvoznika: 3.002 poduzeća, odnosno 46%; kao i u 2022. (u 2021. bilo je 42% izvoznika; u 2020. tek 39%)
• 529 IT poduzeća (8,1% ukupnog broja) ima prosječno prema satima rada više od 10 zaposlenika (u 2022. bilo ih je 502; 8,5%; a 443 u 2021. 8,8%) te u ukupnim rezultatima sektora ostvaruju:
  • 74,6% ukupnih prihoda IT sektora, 78,4% ukupnog izvoza te 72,6% ukupnog broja zaposlenika (gotovo isto kao i godinu ranije, ništa se bitno ne mijenja u strukturi sektora)
  • Među njima je svega 40 gubitaša (u 2022. bilo ih je 38; u 2021. njih 27, ali uz manji broj subjekata), a u ukupnoj neto dobiti sektora sudjeluju s 52% (55% u 2022.)
  • 442 poduzeća imaju evidentirane prihode od izvoza (421 u 2022.)
  • Ulaganje u razvoj novih proizvoda bilježi daljnji rast, uz napomenu da na jedno poduzeće otpada većina ukupnog ulaganja
• Od ukupnog broja tvrtki koje su predale financijske izvještaje u NKD-u J62 (6.462 poduzeća), čak 1574 poduzeća nema zaposlenika, 2.604 ima jednog zaposlenog (rast 11,2%), a 1.755 poduzeća ima 2-10 zaposlenika (rast 8,53%).

Prihodi IT sektora u 2023. premašili su 3,4 milijarde eura, uz izvoz od 1,57 milijardi eura. U 2023. godini J62 drži udio od 5% ukupno ostvarenog izvoza u RH evidentiranog u gospodarskim subjektima koji su do ovog trenutka predali financijske izvještaje. Otvoreno je između 1500 (4,5%) i 2200 (7%) novih radnih mjesta (DZS i InfoBIZ imaju prilično različite podatke, ali bojim se da su ovi od DZS-a točniji, jer ovi drugi bazirani su na tome što su tvrtke iskazivale kao broj zaposlenika prema satima rada u GFI POD izvještajima, a znam da se to često onako otprilike upiše). Plaće su rasle oko 9% prema financijskim izvještajima, dok DZS podaci ukazuju na rast neto plaće od 8,5% (prosinac 2023. u odnosu na prosinac 2022.), a rast plaća nastavio se i u 2024. (7,8% do travnja u odnosu na prosinac 2023.).

Izvoz sudjeluje s 48% u prihodima od prodaje (49% u 2022.), a u apsolutnom iznosu rastao je za cca 104 mil. eura (357 mil. eura bio je rast u 2022.). Rast izvoza TOP 100 IT izvoznika iznosio je 4,6%, dok je u 2022. rast bio 34%, (popis u prilogu na kraju teksta), no unatoč tako niskom prosjeku stope rasta, ipak je za opstanak na toj listi bilo potrebno ostvariti prihod od izvoza od gotovo 3 mil. eura. Ovih 100 tvrtki ostvaruje 62% ukupnog izvoza sektora J62 (prethodne godine to je bilo 67%). Ove godine na popisu se našlo 15 novih tvrtki koje lani nisu ulazile u TOP 100, a od "ponavljača" njih 27 ima niži rang na listi nego lani, 15 ih održava isti rang ( +-1) te njih 43 zauzima više mjesto nego u prethodnoj godini.

Prošle godine analiza je rađena tako da sam izuzela jednu veliku kompaniju koja je promijenila NKD u J62 tek u 2022., iako je tu i ranije prema prirodi poslovanja pripadala, kako bih dobila realan trend rasta, jer jako utječe na sektor (skoro 10%). Ove godine "normalizirala" sam podatke za prethodne godine tako da sam uključila realizaciju te kompanije, kako bismo imali usporedivost podataka promatrano tijekom više godina. U nastavku dajem analizu ključnih pokazatelja poslovanja za J62.

Izvor: InfoBIZ; Obrada: Tajana Barančić, Astra poslovni inženjering

Mislim kako je ovo prvi put otkad radim te analize (od 2011. godine) da je stopa rasta izvoza manja od rasta prihoda. Ipak, treba reći da je u najužem segmentu IT sektora, onom računalnog programiranja (J 62.01.), rast izvoza bio 9,79%, a rast prihoda 9,2%. Nije neka sjajna situacija, ali ipak je bolja nego gledano na cijelom J62 segmentu kompanija. U takvoj godini takve pozitivne razlike, iako male, treba naglasiti.

Rezultati poslovanja prema segmentima

Prosjeci i statistike su jedno, a život je drugo. Naravno da nisu sve kompanije prošle jednako, neki su snažno rasli, neki stagnirali, a mnogi su padali. No, zanimalo me kakva je bila situacija prema veličini i tipu poduzeća.

Poduzeća bez zaposlenika zabilježila su rast poslovnih prihoda od 57% (54,5 mil. eura) i rast izvoza od 120% (21 mil. eura), a rast je primarno ostvaren na prodaji robe (hardvera i tuđih licenci). U tom segmentu dominira nekoliko poduzeća s višemilijunskim prihodima, često ostvaruju prihode naplaćujući royalty naknade za autorska prava/softvere koje često povezana društva implementiraju i prodaju trećim osobama. Od 1.574 kompanije u tom segmentu, njih 1.464, imaju prihode manje od 100.000 eura (ukupno 18,6 mil. eura).

Poduzeća s jednim zaposlenim ostvarila su prihode od 253,5 mil. eura (rast od 23%) uz istodobno povećanje broja takvih poduzeća od 11,2%, dok je izvoz manji 2,25%. Ukupna neto dobit iznosi 88 mil. eura (19% ukupne dobiti sektora), odnosno, neto marža iznosi 34,2%. Treba istaknuti da u toj skupini imamo tri poduzetnika na koja otpada 16% tog segmenta u prihodima, te veći broj poduzetnika s prihodom manjim od 10.000 eura, kao i nekoliko onih sa značajnim prihodom od prodaje robe i tuđih licenci. Ako njih isključimo iz uzorka, normalizirani rast prihoda IT poduzetnika s jednim zaposlenikom je 24% i rast izvoza od 28%. Plaće su, očekivano, zakonski "direktorski" minimalac (neto 757 eura prosjek).

Unutar te skupine imamo 794 poduzeća s jednim zaposlenikom, koji prihode ostvaruju isključivo od IT usluga (bez robe) iz inozemstva. Njihov rast prihoda (100% izvoz) je 33,4%, dok je prema poduzeću, odnosno, zaposleniku, ostvaren rast prihoda od 16%, što je gotovo 99.000 eura po zaposleniku godišnje. Grubom računicom dolazimo do neto primanja od oko 5.000 eura mjesečno (neto dobit umanjena za porez na isplatu, uvećana za neto plaće i neoporezive naknade, koje su prosječno 288 eura mjesečno u toj skupini poduzeća, a ima tu još u troškovima i raznih stvari koje dodatno povoljno utječu na računicu, od automobila na tvrtku, reprezentacije, najma stana i slično, a nisam ih uzela u obzir). Opet je potrebno ukloniti iz skupa nekoliko poduzeća koja nisu čisto računalno programiranje, one koje ostvaruju prihode od licenci i jako utječu na uzorak, kao i one koje podugovaraju druge, a kako bismo došli do freelancera koji rade isključivo za inozemne poslodavce. Njih ima oko 700 (14% više nego godinu ranije), prosječni godišnji prihod prema zaposleniku iznosi 82.000 eura (11% rast); a prosječna mjesečna neto primanja (prema istom principu kao i iznad) su oko 4.590 eura. Podsjećam, ovo je prosjek, naravno da ima onih koji zarađuju daleko više, ali i onih koji zarađuju manje.

Dakle, 4.178 poduzeća s nula do jednog zaposlenika ostvaruju 9% prihoda (7,6% u 2022.), 8,6% izvoza (isto i u 2022.) te 24% neto dobiti sektora J62 (20,1% u 2022.). Istodobno zapošljavaju 7,7% ukupno zaposlenih prema satima rada u J62 (7,4% u 2022.).

Poduzeća koja zapošljavaju 2-10 ljudi ostvarila su rast prihoda od 13,6%, rast izvoza od 13,7% i imali su 6.635 zaposlenika prema satima rada (rast 9%). U ukupnom sektoru J62 sudjeluju sa 16,3% prihoda i 13% izvoza te 20% zaposlenih. Prosječno zapošljavaju 3,7 ljudi te su u 2023. ostvarili 84.000 eura prihoda po zaposleniku. Neto marža bila je 17,7%, što je pad u odnosu na 2022., kad je bila 18,6%. Prosječna neto plaća u 2023. iznosila je 1.126 eura (rast 11,5%), a tako niska plaća je u vezi s činjenicom da su u tom segmentu pretežito zaposleni suvlasnici poduzeća, koji su najčešće prijavljeni na minimalne "direktorske" osnovice, pa to značajno smanjuje prosjek plaće.

Poduzeća s više od 10 zaposlenika bilježe rast poslovnih prihoda od 8%, dok je prihod od izvoza rastao 6%, kao i broj zaposlenika, dakle, manje od prosjeka sektora. Prosječna neto plaća iznosila je 1.886 eura (8,84% više nego prethodne godine). Prihod prema zaposleniku iznosio je 104 tis. (rast 1,46%) dok je dobit prema zaposlenom iznosila 8.890 eura, odnosno 2,56% manje nego godinu ranije. Već drugu godinu zaredom bilježe (blagi) pad rentabilnosti prometa i imovine, EBITDA marže i neto marže (8,5%, dok je u 2022. iznosila 9%), ali i pad svih pokazatelja likvidnosti. Riječ je i dalje o "zdravom" i visokolikvidnom sektoru, pa nema razloga za paniku, a na takve pokazatelje značajno je utjecalo nekoliko poduzeća koja su doživjela ozbiljan pad poslovnih aktivnosti, što ćemo vidjeti u daljnjoj raščlambi.

U ovoj skupini je 529 poduzeća koja čine tri četvrtine našeg IT sektora, gotovo da bismo mogli poimence svaku analizirati, koliko ih je malo, i svaki veći poremećaj u svakoj od njih (posebno u onih nekoliko najvećih) značajnije se odražava na cijeli sektor. Otprilike polovica poduzeća u tom segmentu zapošljava 11-20 zaposlenika (262 takve kompanije, 5 više nego 2022). Bilo je potrebno "normalizirati" podatke eliminacijom jednog poduzeća koje je ostvarilo pad prihoda od prodaje više od 55 mil. eura, zbog čega sumarni podaci tog segmenta poduzeća pokazuju značajan pad prihoda i izvoza, što nije realna slika. Naime, poduzeća u ovoj skupini prosječno su ostvarila rast broja zaposlenika od 3,4% (3.962 zaposlena), rast prihoda 8% i izvoza 6,8%, dok je prosječna neto plaća rasla 11,5% te je iznosila 1.515 eura. Prihod prema zaposleniku rastao je 4%, na 97.226 eura, a pokazatelji profitabilnosti i likvidnosti ipak su u blagom padu, ali ne značajno.

U segmentu poduzeća s 21-50 zaposlenika imamo 161 poduzeće u J62 (10 više nego 2022.), s ukupno 5.050 zaposlenika (rast 4,9%). Taj segment ostvario je poslovne prihode od 542,8 mil. eura (rast 7,26%), izvoz od 237,3 mil. eura (rast 7,1%), a prosječna neto plaća iznosila je 1.703 eura (9,2% rast). Nažalost, i u tom segmentu imamo pad profitabilnosti i rentabilnosti poslovanja, uz pad ukupne neto dobiti od 9%, pa je neto marža iznosila 8,3%, dok je u 2022. bila 10%.

Svega 55 poduzetnika u J62 zapošljava 51-100 djelatnika, no to je 12 poduzeća više u ovoj skupini nego u 2022. (rast u broju poduzeća je 28%), pri čemu je 14 novih poduzeća "upalo", a dva su "ispala". Ukupni rast broja zaposlenika je 29,19%, ali primarno zbog rasta broja kompanija u tom segmentu, dok prosječno prema poduzeću imamo rast sa 66 na 67 zaposlenika, dakle – praktički ništa. Ukupno gledano, taj segment ostvario je rast prihoda od 50%, a prosječni prihod po poduzeću u ovom segmentu iznosio je 6,4 mil. eura, što je 16,4% više nego u 2022. kad je on bio 5,5 mil. eura prosječno po tvrtki. Prihod od izvoza poduzetnika s 51-100 ljudi veći je 29,6%, odnosno, veći je 1% prosječno prema poduzetniku (s obzirom na rast broja poduzetnika u ovoj skupini 28%). Pokazatelji likvidnosti, rentabilnosti i profitabilnosti i ovdje su u blagom padu, a neto marža iznosila je 10,4% (u 2022. bila je 11,6%). Prosječna neto plaća iznosila je 1.961 eura, odnosno 7,5% više nego u 2022. godini.

Taj segment kompanija iznimno je bitan za naš IT sektor (10% prihoda, 11,5% izvoza i 11% zaposlenika), stoga sam detaljnije pogledala što se tu događalo. Ovako, kada gledamo uprosječene podatke, dojma smo da se ništa baš posebno tu nije događalo, gledano prosječno po kompaniji, no stvarnost je potpuno drugačija, i jako dobro odražava trendove u sektoru. Stoga ću malo duže opisati što se tu događalo, tko su dobitnici, a tko gubitnici, jer je odličan case study.

Puno je novih poduzeća u toj skupini, neka su tu jer su imala pad broja zaposlenika, pa su iz segmenta od preko 100 zaposlenika pala u ovaj segment, no mene su primarno zanimala poduzeća koja su ušla u tu skupinu jer su rasla, i takvih je bilo 14. Tko su tih 14 galopera? Neću imenovati, ali reći ću da primarno pripadaju jednom od sljedećih tipova: produktne IT kompanije, kompanije specijalizirane u području kibernetičke sigurnosti, data science and engineering, uslužno-produktne kompanije s uskom specijalizacijom i ekspertizom u određenom segmentu, i inozemni razvojni centri. Tih 14 kompanija ostvarilo je prihode od 98 mil. eura, uz 15 mil. eura dobiti i zapošljavalo je 1.024 djelatnika. Ta poduzeća rasla su u prihodima, izvozu, zaposlenima i dobiti, u pravilu suludim stopama, koje pojedinačno dosežu i preko 200%. Upravo su oni razlog apsolutnom rastu tog segmenta kompanija, jer su njihovi prihodi gotovo cjelokupno povećanje prihoda tog segmenta, a zapošljavaju više ljudi nego što je apsolutno povećanje broja zaposlenih u tom segmentu, pa nije teško zaključiti koliko su takve kompanije bitne i kakav su generator rasta. Želimo što više takvih!

Neke kompanije ispale su iz ove grupe, a riječ je o klasičnim agencijama s ogromnim padom prihoda, broja zaposlenika i općenito poslovnih aktivnosti od preko 50-80%. Kompanije koje su prerasle skupinu i zapošljavaju preko 100 zaposlenika su, uz jednu-dvije iznimke, razvojni IT centri inozemnih kompanija.

Analizom poduzeća koja su već neko vrijeme u toj skupini, dolazimo do praktički istih zaključaka. Među njima ima onih koji rastu značajnim stopama i oni opet, gotovo bez iznimke, pripadaju istim tipovima poduzeća kao i onih 14 novih. Značajan je tu broj poduzeća koja stagniraju i praktički se "zubima" drže u tom rangu, a većina takvih u pravilu radi pretežito za domaće tržište, i to u segmentima u kojima su uobičajeno višegodišnji projekti u nekim tradicionalnijim djelatnostima. Nekoliko je tu nespecijaliziranih izvozno orijentiranih softverskih agencija, koje teško drže korak s tržištem (uz nekoliko iznimki koje imaju specifičnu situaciju i snažan pristup ino tržištu kroz partnerstva i ozbiljna ulaganja u otvaranje tržišta). Takva situacija prisutna je i u ostalim segmentima IT sektora, ovdje je to najlakše vidljivo, jer je ukupno svega 55 tvrtki u tom segmentu ,pa je jednostavnije za analizu.

Više od 100 zaposlenika ima 51 IT poduzetnik (gotovo identičan broj kao 2022.; samo 1 poduzeće više). Ti poduzetnici ostvaruju 36% ukupnog prihoda sektora, 43% ukupnog izvoza, zapošljavaju 35% svih ljudi zaposlenih u J62 (11.748 zaposlenika). Ta poduzeća praktički su sva dobitaši (samo 2 posluju s gubitkom) s prosječnim neto plaćama od 2.066 eura (rast od 8,5% u odnosu na 2022.). Poslovni prihodi iznosili su 1,26 mlrd. eura (rast 5%), a prihodi od izvoza bili su 682 mil. eura (rast 7,28%). Prihod prema zaposlenom iznosi 108,2 tisuća eura (rast od 2,33%), dok je dobit prema zaposleniku 7.403 eura (rast od 7%). Neto marža iznosi 6,8%, dok je u 2022. godini bila 6,6% te i ostali pokazatelji rentabilnosti rastu. Treba reći da je i ovdje situacija dosta slična onoj u segmentu kompanija s 51-100 zaposlenih. Imamo 6 kompanija koje su imale pad zaposlenika ispod 100 (u pravilu agencije) i 7 novih kompanija koje su rastom ušle u tu skupinu, a u najvećem broju slučajeva riječ je o inozemnim razvojnim centrima ili, pak, kompanijama s velikim rastom zbog poslovnih spajanja.

IT u odnosu na metalnu i prehrambenu industriju

Mene inače, baš i ne zanimaju usporedbe domaćeg IT sektora s ostalim domaćim sektorima, jer ne vidim više neku svrhu u tome. Nekada prije, ne tako davno, to je bilo bitno i stalno sam to radila, jer smo zakonski u mnogim segmentima bili u nepovoljnom položaju u odnosu na druge industrije, s obzirom na to da nas relevantna ministarstva nisu prepoznala niti doživljavala kao relevantnu granu gospodarstva. Stoga smo morali odraditi puno uvjeravanja i lobiranja, a za to smo trebali takve usporedbe.

Znatiželje radi, idemo malo baciti oko pa usporediti prihode, izvoz i zaposlenost među pravnim osobama koje objavljuju financijska izvješća po pojedinim sektorima. Cijela prerađivačka industrija (NKD C10-33) imala je u 2023. prihod od 35,6 mlrd. (+0,9%), izvoz od 14,3 mlrd. (+4%), zapošljavala je 241.000 ljudi i ostvarila novostvorenu vrijednost od 9,9 mlrd.

Unutar prerađivačke industrije, metalna industrija (C25) imala je prihode od 4,1 mlrd. (+12%), izvoz 1,9 mlrd. (+ 7%), zapošljavala je prema satima rada 40,7 tisuća ljudi u 2023. te ostvarila novostvorenu vrijednost od 1,5 mlrd. Prehrambena industrija (C10) imala je prihode od 7,06 mlrd. (+9%), izvoz 1,47 mlrd. (+5,7%), zapošljavala je prema satima rada 46,8 tisuća ljudi u 2023. te ostvarila novostvorenu vrijednost od 1,57 mlrd.

Dakle, J62 može se mjeriti s te dvije industrijske perjanice, novostvorena vrijednost (prema metodologiji InfoBIZ-a) u J62 iznosila je 1,84 mlrd., što je više i od prehrambene i metalne industrije. Ne bježe nam značajno ni prema ljudima, prihodima ni izvozu, dapače, J62 ima veći izvoz od prehrambene industrije. I to nije sve, možemo ići i korak dalje pa uzeti cijeli ICT sektor, koji u svim tim pokazateljima nadmašuje obje industrije iz primjera.

To me sada podsjetilo na jedan panel otprije nekoliko mjeseci na temu "zašto IT nije pokrenuo Hrvatsku", gdje sam komentirala kako je nevjerojatno da sam u samo desetak godina došla od toga da moram argumentirati kako IT nije samo "šačica programera u garažama i podrumima", do toga da praktički pravdam zašto IT nije napravio više nego što je napravio. Mislim da je samo ta vremenska perspektiva i takva promjena "očekivanja" dovoljan argument da je IT napravio puno u kratko vrijeme. Trebamo li biti zadovoljni? Nikako.

Što se događa u 2024.?

Napravila sam analizu prihoda za prvih pet mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i na mojem uzorku imamo rast prihoda od 6% i rast izvoza od 3%. Uzorkom jako dominiraju četiri velike IT kompanije, a kad njih izuzmem, dobivamo uzorak u segmentu kompanija od 10-100 zaposlenika i na tom uzorku imamo rast prihoda od 2% i pad izvoza od 2%. Njih 38% iz uzorka ima pad prihoda u promatranom razdoblju, 39% ih ima pad izvoza (u pravilu iste kompanije). No, treba uzeti u obzir da je isti taj uzorak u prva dva kvartala 2023. imao rast prihoda i izvoza u odnosu na isto razdoblje 2022. (pad je generiran primarno u Q3, i onda blagi rast u Q4), pa imamo razloga za optimizam jer se rezultati stignu oporaviti do kraja godine.

U svakom slučaju, evidentno je da izvoznici (u pravilu softverske agencije) i dalje imaju nepovoljnu situaciju, ali rijetki očajavaju. Očekivanja su da će se do iduće godine okrenuti trend, iako nitko više ne očekuje u skoroj budućnosti dramatičan rast sektora kakav smo navikli gledati. Iako IT budgeti globalno rastu, fokus će biti na pojedinim segmentima i tehnologijama. Mnoge IT kompanije neće imati sjajnu budućnost ako se neće značajno mijenjati i ulagati u specijalizirane produkte i usluge, te u segmente u kojima se očekuje najveći rast, primarno GenAI, cloud computing, cybersecurity, Data Science & Engineering, ali i Metaverse, kao tehnološko područje za koje se očekuje napokon značajan rast, dok LearnOps pristup postaje imperativ za sve kompanije, posebno tehnološke. Ne mogu i ne trebaju svi imati uspješan softverski produkt, nužne su kvalitetne softverske agencije s dubinskim znanjima u pojedinim sektorima i nišama te tehnologijama koje se traže, i ja vjerujem da će se većina naših agencija dočekati na noge i zajahati novi val. U razgovorima s mnogima od njih, zaključujem da je većini jasno što trebaju napraviti i već debelo na tome rade.

Evo nam sada i liste izvoznika u 2023., posebno držim fige onima koji su imali značajan pad izvoza da se što prije "vrate u sedlo".

Prilog: TOP 100 IT IZVOZNIKA 2023 (registrirane osnovne djelatnosti u J62)
Napomena: moguće da je netko izostavljen ako nema dostupnih podataka. "Welcome" umjesto ranga prethodne godine je za one koji lani nisu bili u TOP 100.

Izvor: InfoBIZ