Manjak stručnih vještina - Gubici zbog nedostatka digitalnih stručnjaka preko 350 mlrd. eura
PwC istraživanje ukazuje na to da dobar dio europskih menadžera privatnih tvrtki podcjenjuju ključni digitalni učinak tehnologije na njihovo poslovanje

Gubici privatnih tvrtki zbog nedostatka stručnih vještina zaposlenika, prije svega digitalnih vještina, dramatično je porastao širom Europe u odnosu na prethodne godine, navodi se u analizi PwC-a Europska anketa o privatnom poslovanju 2019 (European Private Business Survey 2019).
Procjenjuje se kako će gubici privatnih tvrtki u analiziranoj 31 zemlji Europe (EU 28 + Švicarska, Norveška i Turska) zbog nedostatka vještina u ovoj godini porasti skoro 30% u odnosu na 2018. godinu, na oko 414 milijardi eura (413,7 milijardi). Gubitak u članicama EU u ovoj godini je 353,4 milijarde eura. Taj gubitak predstavlja procijenjenih 2,6% europskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), i približno je jednak kombiniranom BDP-u Grčke i Portugala. Za 28 članica EU taj gubitak iznosi 2,2 % ukupnog BDP-a.
U prosjeku je gotovo polovica anketiranih lidera (anketirano je 2.443 ključnih lidera privatnih tvrtki u Europi), smatrala da im nedostaju pravi interni stručnjaci da bi ostvarili puninu prednosti digitalnih transformacija te su njihova poslovna očekivanja slabija nego u prošlogodišnjoj anketi.
Jedan dio europskih zemalja značajno je teže pogođen nedostatkom stručnjaka od drugih. Tako je, primjerice, u zemljama tzv. stare Europe, Španjolskoj, Italiji i Portugalu dramatično porastao broj stručnjaka u odnosu na prošlu godinu. U isto vrijeme najbolje stoje Velika Britanija (u odnosu na 2018. gubitak će u 2019. godini biti manji za 6,5 milijardi eura ili za 17%) te Danska (gubitak manji 2,8 milijardi ili 68%) i Belgija (manji gubitak 1,2 milijardi eura ili 39%).
Hrvatska je među lošijim zemljama jer će ove godine imati veći gubitak od 1,8 milijardi eura, što je rast gubitka od 120% ili 6,4% BDP-a). Od Hrvatske veće gubitke ove godine imat će, kako procjenjuje PwC, samo baltičke zemlje (rast od 158%), Cipar (125%), Slovačka (240%) i Španjolska (211%).
Analitičari PwC-a ukazuju na to kako većina glavnih menadžera privatnih tvrtki u Europi pogrešno smisao digitalizacije vide u tehničkom unaprjeđenju poslovanja kao, primjerice, unapređenje opskrbnih lanaca... Ključni nedostatak u digitalizaciji europskih privatnih tvrtki i gospodarskom zaostajanju Starog kontinenta u globalnoj ekonomiji PwC vidi u nedostatku financiranja digitalizacije, naime, samo 22% (otprilike jedan od pet) privatnih tvrtki u 28 zemalja EU + Norveška, Švicarska i Turska izdvajaju više od 5% svojih ulaganja u digitalizaciju. Naprednija digitalizacija gospodarstva vidljiva u skandinavskim zemljama nalazi se u činjenici da u tim zemljama 35% tvrtki u digitalizaciju ulaže više od 5%.
Većina tvrtki anketiranih u 31 europskoj državi (58%) planira izdvojiti manje od 3% ukupnih ulaganja do digitalizacije u sljedećih pet godina, navodi se u analizi te ističe kako je pogreška europskih privatnih tvrtki i njihovo oslanjanje na postojeći stručni tim u digitalizaciji, ne shvaćajući kako im za unapređenje digitalnih procesa nužno trebaju novi stručnjaci drugačijih znanja.
Kao potvrda tom stavu, iz PwC-a navode kako njihova istraživanja potvrđuju da investiranje u umjetnu inteligenciju (Artificial Intelligence AI) može povećati BDP čak 26% do 2030. godine, pomoći tvrtkama u unapređenju proizvoda, unaprijediti ne samo proizvodnju, nego i uslužne djelatnosti. U anketi PwC-a čak 77% relevantnih menadžera privatnih tvrtki izjavilo je kako AI ne smatraju dovoljno relevantnim za njihovo poslovanje, 80% ih to smatra za virtualnu stvarnost te 79 posto za 3D ispis. (G. K.)
NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.