U usporedbi s, primjerice, Norveškom, gdje 65 posto stanovništva koristi usluge mobilnog online plaćanja, Hrvatska, koja u tome umnogome zaostaje, veliki je tržišni potencijal pa je nedavno norveška tvrtka koja nudi white label rješenje plaćanja za korisnike i trgovce Auka u rezidenciji norveške veleposlanice u Zagrebu predstavila svoj interes za tržišno pozicioniranje.

Hrvatska ima neznatno manje stanovnika od Norveške, domicilne države Auke, ali ima daleko veći tržišni potencijal za usluge mobilnog plaćanja jer je jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u svijetu. Naime, u turističkoj sezoni značajno se poveća broj potencijalnih korisnika mobilnog plaćanja, otprilike na jednog stanovnika dolazi 2,75 turista. Prošle godine Hrvatsku je posjetilo 17,4 milijuna turista, i oni su veliki tržišni potencijal za mobilna plaćanja, kako zbog valuta koje koriste, rizika sigurnosti korištenja platnih kartica... Brojne su prednosti mobilnog plaćanja u odnosu na druge načine plaćanja za cestarine, parkiranja, autobusnih i drugih usluga. U hrvatskom gospodarstvu uslužne djelatnosti čine skoro dvije trećine BDP-a, a potencijal i prednosti mobilnih plaćanja iznimni su.

Za mobila plaćanja preduvjet je elektronička identifikacija koja u Hrvatskoj tehnički već postoji u sustavu e-Građani uz pomoć mTokena, ali je takav način identifikacije nepraktičan za mobilna plaćanja. Potrebno je modernizirati taj sustav kako su to učinili, primjerice, u Estoniji i skandinavskim zemljama.

U Hrvatskoj se 71 posto plaćanja obavlja gotovinom te postoji ogromni potencijal za digitalne oblike plaćanja. Njih će dodatno potaknuti uvođenje direktive EU o plaćanjima PSD2, jer kada tehnološke tvrtke, specijalizirane za digitalne oblike plaćanja i transakcije, uđu na tržište, odnosno kada dobiju izravan pristup API-jima (Application Programming Interface) korisnika bankovnih računa, jasno je da će biti otvoren put prema novim, jednostavnijim i sigurnijim načinima plaćanja.

Hrvatske banke zasad nespremne za PSD2 i fintech konkurenciju

Samo 18 posto hrvatskih bankara, navodi se u istraživanju koje je za Auku provela britanska analitička kuća LM Research, vjeruje da su njihovi postojeći digitalni kanali dovoljno dobri da se mogu oduprijeti konkurenciji u vidu trećih strana – uključujući fintech tvrtke, tehnološke gigante.

Kada se taj podatak usporedi s drugim ispitanim regijama u Europi, radi se o ispodprosječnom rezultatu, jer, inače, 23 posto bankara vjeruje kako su postojeći digitalni kanali dovoljno dobri da izdrže napad konkurencije. Istovremeno, četvrtina hrvatskih bankara vjeruje kako su vanjske prijetnje, poput Googlea, Amazona, Facebooka i Applea, značajne, te kako bi te tvrtke uistinu mogle i preuzeti ulogu banaka u sljedećih pet godina.

Ta, općenito niska, razina uvjerenosti u to da banke mogu ostati kompetitivne u sukobu s velikim igračima koji će ući u sektor financijskih transakcija s pozicija izvan bankarske industrije, a koja prevladava u svim zemljama koje su bile uključene u istraživanje, pokazuje kako banke nisu spremne suočiti se s konkurencijom na području mobilnih plaćanja, posebice u kontekstu europske direktive PSD2, koja će se u cijelosti primjenjivati od 2019. godine, te koja će omogućiti potpuno otvaranje tržišta financijskih usluga širom Europske unije.

Već sada postoji visoka razina nesigurnosti u kvalitetu postojećih digitalnih kanala: 53 posto bankara u Hrvatskoj jednostavno ne zna ili nije sigurno hoće li se moći oduprijeti novim igračima.

Tko će biti dominantan igrač na području mobilnih plaćanja u Hrvatskoj?

“Ne postoji dominantan sustav mobilnog plaćanja na hrvatskom tržištu. Slično kao što se to dogodilo u Skandinaviji, veliki servisi poput Apple Paya i Google Paya nisu još dostupni u Hrvatskoj. Međutim, bankarski je sustav snažan, a pametni telefoni prevladavaju među korisnicima, što bankama stvara brojne prilike da same predstave svoje sustave mobilnog plaćanja. Kada PSD2 potpuno bude implementiran potkraj sljedeće godine, banke će morati otvoriti svoje sustave trećim stranama. Hrvatskim bankama želimo pomoći da iskoriste ovo malo preostalog vremena kako bi brzo razvile i tržištu predstavile svoje vlastite sustave mobilnog plaćanja. Odgovor na pitanje tko će biti pobjednik na tržištu mobilnog plaćanja prilično je jednostavan – to može i treba biti neka banka, ali na tome moraju početi raditi odmah”, istaknuo je osnivač i izvršni direktor norveške tvrtke Auka Daniel Döderlein.

Europske banke u velikoj su mjeri zaštićene od konkurencije, ali takvo će stanje potrajati samo do rujna 2019., kada će morati otvoriti pristup API-jima svojih klijenata. To znači da banke imaju priliku stvoriti i korisnicima predstaviti vlastite sustave mobilnog plaćanja te se tako oduprijeti ulasku konkurencije u bankarski sektor. To je važno jer su snažne veze koje se temelje na plaćanju zapravo ključne u odnosu banka/korisnik – 40 posto hrvatskih bankara u istraživanju je izjavilo kako im je izuzetno važno održati tu interakciju u pogledu plaćanja s korisnicima te da baš zato žele predstaviti nove mobilne aplikacije za plaćanje, poput mobilnih novčanika.

Istovremeno, samo 30 posto ispitanih hrvatskih bankara vjeruje da će se njihova banka morati promijeniti želi li ostati konkurentnom na tržištu financijskih transakcija.

Hrvatski bankari također su nešto konzervativniji kada se govori o fundamentalnim promjenama u bankarskom sektoru: manje od trećine (31 posto) vjeruje da će do temeljitih promjena doći u sljedećih pet godina, a prosjek u svim zemljama gdje je istraživanje provedeno je 35 posto.

Još uvijek ne postoji jasan pobjednik ili vodeće rješenje, kad se govori o mobilnim plaćanjima u Hrvatskoj. Iako istraživanje, koje je provela britanska analitička kuća LM Research za Auku, pokazuje kako značajan udio hrvatskih bankara očekuje da će se tijekom sljedećih pet godina dogoditi velike promjene u bankarskom sektoru, vodeća platforma na području mobilnih plaćanja i dalje ne postoji.

Međutim, preduvjeti za uvođenje mobilnih plaćanja u Hrvatskoj već postoje: mobilni širokopojasni Internet dostupan je širom zemlje, a pametni telefoni prevladavaju kod korisnika. Tržište financijskih usluga posve će se otvoriti širom EU potkraj sljedeće godine te će omogućiti tvrtkama koje dosad nisu nudile bankarske usluge da ih ponude građanima. Imaju li banke u Hrvatskoj razloga brinuti se zbog mogućeg dolaska tehnoloških giganata koji bi mogli preuzeti njihovo poslovanje s građanima?

Potencijal mobilnog plaćanja u Hrvatskoj

O tim i ostalim faktorima koji će utjecati na razvoj tržišta mobilnih plaćanja u Hrvatskoj razgovaralo se na panelu u Zagrebu koji je organizirala norveška tvrtka Auka, jedna od najbrže rastućih tvrtki u području financijskih tehnologija. Predstavnici hrvatskih banaka, financijski stručnjaci i predstavnici tehnoloških tvrtki koje rade s financijskim sektorom raspravljali su o izazovima koji okružuju temu razvoja sustava mobilnih plaćanja i digitalnih bankarskih usluga.

Na panelu su sudjelovali direktor transakcijskog bankarstva i izvršni direktor operativnih poslova Addiko banke Dalibor Kurtović, glavni direktor operacija u Infinumu Nikola Kapraljević, suosnivač i član upravnog odbora Microblinka Izet Ždralović, voditeljica globalne prodaje u Auki Sara Rasmussen, te osnivač i izvršni direktor Auke Daniel Döderlein. Posebnu prezentaciju o stanju tehnoloških promjena i nadolazećim trendovima održao je poduzetnik Ivo Špigel.

“S obzirom na sve preduvjete koji su u Hrvatskoj uspostavljeni, vrlo je izgledno da će sustavi mobilnih plaćanja biti vrlo uspješni. Banke u skandinavskim zemljama predstavile su vlastite sustave mobilnog plaćanja, a i sustavi poput AliPaya u Kini izuzetno su uspješni; naime, mobilno se plaćanje, kao usluga, koristi mnogo više i češće od mobilnog bankarstva, i to svaki put kada želimo nešto platiti, što bismo inače platili karticom ili u gotovini. Banke koje su uvele uspješne sustave mobilnog plaćanja u početku su bile vrlo hrabre, i to je rezultiralo uspjehom”, rekao je Daniel Döderlein.

“Iako mnogi korisnici još uvijek šalju gotovinu svojim prijateljima, za banke postoji velik potencijal upravo u razvoju raznih vrsta proizvoda vezanih uz mobilna plaćanja. Već surađujemo s određenim fintech tvrtkama i planiramo još više širiti tu suradnju u izradi inovativnih, kreativnih rješenja. Siguran sam da su naši korisnici spremni za uvođenje sustava mobilnih plaćanja. Kritična masa već postoji, posebice među mlađom generacijom koja očekuje rješenja za mobilna plaćanja i njihovo što ranije uvođenje”, rekao je Dalibor Kurtović iz Addiko banke.

“Korištenje mobilnog bankarstva u porastu je u Hrvatskoj, ali ne radi se o sustavima mobilnih plaćanja onako kako ih definira Auka i onako kako su postigli uspjeh u drugim zemljama poput Skandinavije i Kine. Ovo je pravo vrijeme za razgovor upravo o tim temama. U posljednje vrijeme primjećujem mnogo potencijala u obliku kreativnog razmišljanja kod banaka – banke postaju hrabrije, predstavljaju nove brendove i usluge, mijenjaju filozofiju svojeg poslovanja i proizvoda. PSD2 također je velika prilika i za sve banke, jer otvara mnoge potencijale njima samima”, naglasio je Izet Ždralović iz Microblinka.

“Tijekom posljednjih nekoliko godina situacija u Hrvatskoj vrlo se brzo mijenjala. Banke sve više razmišljaju o digitalnim uslugama, i vjerujem da ćemo vidjeti značajne promjene na tržištu. One moraju odlučiti kako se žele pozicionirati i žele li pružati samo infrastrukturu ili i usluge koje počivaju na toj infrastrukturi, poput usluga plaćanja”, rekao je Nikola Kapraljević iz Infinuma.

“Cijelo društvo ostvaruje značajne prednosti kad se prigrli digitalna ekonomija te, posebice, kada digitalno bankarstvo i mobilna plaćanja prevladaju. Gotovinu je lako izgubiti, ona pridonosi sivoj ekonomiji i nudi manju razinu sigurnosti te je, također, manje praktična turistima koji dolaze u zemlju. Digitalna su plaćanja sigurnija i, kao što smo vidjeli u Skandinaviji, građanima daju višu razinu kontrole nad vlastitim financijama”, zaključio je Daniel Döderlein.

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.