Sadrže poslužitelje, sustave za pohranu i mrežnu opremu koja se koristi za pohranu, obradu i distribuciju podataka. Što je više podatkovnih centara, to je veći kapacitet za razvoj i primjenu umjetne inteligencije. No oni troše velike količine energije i zahtijevaju znatne površine zemljišta.

SAD uvjerljivo prvi

Prema izvješću AI Index Report 2026, koje je objavio Stanfordski institut za umjetnu inteligenciju usmjerenu na čovjeka, SAD je nedvojbeni globalni lider po broju podatkovnih centara, s više nego dvostruko većim brojem od EU-a. Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo nalaze se ispred Kine.

Većina svjetske infrastrukture podatkovnih centara koncentrirana je u malom broju zemalja. Prema podacima platforme Cloudscene, koja se također koristi u izvješću, Sjedinjene Američke Države prednjače s velikom razlikom — s 5.427 podatkovnih centara u 2025. godini. To je više od deset puta više nego u bilo kojoj drugoj zemlji, što jasno pokazuje razmjere američkog vodstva.

Zemlje EU-a zajedno imaju 2.269 podatkovnih centara, što je oko 42 % broja u SAD-u. Kada se uključi i Ujedinjeno Kraljevstvo, taj udio raste na oko 51 %, što ponovno naglašava snažnu poziciju SAD-a.

Njemačka i UK ispred Kine

Dva velika europska gospodarstva — Njemačka (529) i Ujedinjeno Kraljevstvo (523) — slijede SAD. Upečatljivo je da su ispred Kine, koja ima 449 podatkovnih centara, unatoč svojoj snazi kao tehnološke i inovacijske sile.

Kanada (337), Francuska (322) i Australija (314) također imaju više od 300 podatkovnih centara. Nizozemska je blizu tog praga s 298 centara.
Većina ostalih zemalja ima manje od 300 objekata.

Rusija (251) i Japan (222) zaokružuju prvih deset po broju podatkovnih centara, dok Brazil i Meksiko imaju između 150 i 200 centara.

Europske nejednakosti

Nakon vodećih pozicija Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Nizozemske, samo nekoliko drugih europskih zemalja ima više od 100 podatkovnih centara: Italija (168), Španjolska (144), Poljska (144) i Švicarska (121).

Švedska (95), Belgija (81), Austrija (68), Ukrajina (58), Irska (55) i Danska (50) imaju između 50 i 100 podatkovnih centara.

Regionalni obrasci raspodjele su jasni: zapadna Europa dominira, sjeverna Europa je manja, ali strateški važna, dok su srednja i istočna Europa fragmentiranije i slabije razvijene.

Nekoliko zemalja EU-a ima manje od 35 podatkovnih centara. Među zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u, Turska prednjači s 35.

FLAP-D tržišta

Europska industrija podatkovnih centara koncentrirana je oko skupine gradova poznate kao FLAP-D: Frankfurt, London, Amsterdam, Pariz i Dublin. Prema podacima Atlas Edgea, ta tržišta privlače najviše investicija, infrastrukture i aktivnosti operatera.

Ove lokacije dominiraju jer objedinjuju ključne internetske čvorišne točke, snažnu potražnju iz financijskog i tehnološkog sektora, izvrsnu povezanost, razvijenu cloud infrastrukturu te stabilno regulatorno i poslovno okruženje.

Iako se zemlje FLAP-D skupine nalaze među vodećima u Europi (uključujući EU, zemlje kandidatkinje, EFTA-u i Ujedinjeno Kraljevstvo), Irska zaostaje po ukupnom broju podatkovnih centara.