To predstavlja smanjenje od 0,5% u količini i 15,2% u vrijednosti u usporedbi s 2022. godinom, objavio je Eurostat u svojoj publikaciji Statistics Explained o međunarodnoj trgovini kritičnim sirovinama.

U isto vrijeme je iz EU-a izvezeno 5.600 tona elemenata rijetkih elemenata u vrijednosti od 102,3 milijuna eura, što je smanjenje od 18,7% u količini i 27,8% u vrijednosti u usporedbi s 2022. godinom.

Rijetki elementi, zbog njihove strateške važnosti za industriju, nedostatka i geostrateške važnosti opskrbom često se nazivaju i kritični elementi, skupina su od 17 specijalnih metala s visokim rizikom opskrbe i značajnim ekonomskim značajem, koji se koriste u raznim aplikacijama visoke tehnologije.

Strateška važnost

REE+ su skup od 17 kemijskih elemenata u periodnom sustavu, točnije 15 lantanida plus skandij i itrij. Koriste se u svakodnevnim tehnologijama poput mobitela i računala, ali i u naprednim medicinskim tehnologijama poput MRI-a, laserskih skalpela, pa čak i nekih lijekova protiv raka. U obrambenim aplikacijama koriste se u satelitskim komunikacijama, sustavima za navođenje i strukturama zrakoplova. Oni su kritični u nekoliko zelenih tehnologija, posebno onih koje podupiru ciljeve neto nulte emisije ugljika, poput vjetroturbina i električnih vozila.

Pad cijene

Prosječna cijena za uvoz ili elemente rijetke zemlje prošle godine bila je 6,8 eura po kilogramu, 14,8% manje nego u 2022. godini, dok je izvozna cijena bila 18,4 eura za svaki kilogram elemenata rijetke zemlje, što je pad od 11,2%. 

Kina glavni partner

Kina je bila najveći partner u uvozu elemenata rijetkih zemalja s udjelom od 39,0% ukupne težine uvoza, odnosno 7.100 tona. Slijedi Malezija s 33,1% uvoza, odnosno 6 .100 tona, te Rusija s 22,0% uvoza ili 4 .000 tona. 

„Sjeme tehnologije“

Poznati kao "sjeme tehnologije", rijetki elementi m(REE+) omogućuju današnje tehnologije u nastajanju - od minijaturizacije elektronike, do omogućavanja "zelenih" i medicinskih tehnologija, do podrške osnovnim obrambenim, telekomunikacijskim i transportnim sustavima. REE imaju jedinstvena magnetska, fosforescentna i katalitička svojstva. U trajnim magnetima oni radikalno povećavaju magnetsku snagu, pogodujući širokom spektru namjena.

Količina rijetkih metala koja se koristi u visokotehnološkoj opremi je mala, ali gotovo uvijek kritična za performanse jedinice. Na primjer, pametni telefon koristi sedam rijetkih elemenata – za sve, od zaslona u boji, preko zvučnika, do minijaturizacije sklopova telefona. Iako je količina rijetkih elemenata u svakom telefonu vrlo mala, količina telefona prodanih svake godine je zapanjujuća. Na primjer, prodaja Apple iPhonea porasla je s oko  55,8 milijuna jedinica  u 2010. na oko  225 milijuna  u 2022. godini.

Nisu tako rijetki

Iako se nazivaju "rijetkim" zemnim elementima, oni zapravo nisu tako rijetki i relativno ih ima u izobilju u Zemljinoj kori. Ono što je neobično jest pronaći ih u količinama dovoljnim za potporu ekonomskog razvoja minerala, posebno u zemljama sa strožim zakonima o rudarstvu i ekološkim programima. 

U početku su se REE+ obnavljali kao korak u procesu rudarenja i obnavljanja urana. U 60-im godinama prošloga stoljeća je usvajanje televizije u boji rezultiralo prvom značajnom komercijalnom upotrebom REE+, od kojih je većina iskopana u Kaliforniji. Budući da su tradicionalni procesi oporabe vrlo radno intenzivni i stvaraju značajno onečišćenje, Kina je 1990-ih postala dominantan svjetski proizvođač REE+. Sa svojim nižim plaćama i labavijim zakonima o zaštiti okoliša, nijedna se druga nacija nije mogla natjecati. Do 2000. godine Kina je bila odgovorna za više od 95% globalnog rudarenja REE+.

Ovisnost o Kini

Dok je tržište stisnuto oko rudarenja REE+, Kina je nastavila s izgradnjom snažne industrije od rudnika do magneta, zbog čega su visokotehnološke zemlje poput Japana i SAD-a ovisne o njima u pogledu novih tehnologija. Opasnosti tog monopola postale su vrlo očite nakon teritorijalnog sukoba 2010. godine koji je rezultirao embargom Kine na prodaju REE+ Japanu. Nekoliko američkih administracija identificiralo je monopol Kine nad opskrbnim lancem REE+ kao pitanje od nacionalnog značaja. Izvješće Instituta za istraživanje vanjske politike iz 2021. godine identificiralo ga je kao „jednu od najvećih strateških ranjivosti Sjedinjenih Država i njezinih saveznika od krize energetske sigurnosti 1970-ih izazvane arapskim naftnim embargom.“

Tijekom posljednjih nekoliko godina, rudarenje REE+ je diverzificirano. Otprilike 35% minerala REE+ u 2022. godine iskopavano je izvan Kine. No, ta se diversifikacija nije proširila na ostatak opskrbnog lanca. I dalje se većina REE+ iskopanih u drugim zemljama još uvijek se šalje u Kinu na odvajanje, rafiniranje i proizvodnju magneta, što Kini omogućuje da nastavi dominirati u opskrbnom lancu REE+.