Automatizirani kamioni za duge relacije mogli bi u nedostatku vozača biti ključnim za budućnost europskog teretnog prijevoza. Istraživači koje financira Europska unije (EU) već godinama rade na razvoju tehnologija autonomne vožnje prilagođene kamionima.

Već se godinama radi na tehnologijama autonomije vožnje u različitim dijelovima svijeta. Testiraju se, na primjer, mali autonomni autobusi oko zračnih luka, autonomne linije metroa ili monorailova, pa čak i osobni automobili bez vozača na cestama pojedinih gradova. Inače, autonomija vožnje praktično se uvodi u komercijalna vozila već godinama, sama autonomija klasificirana je u pet stupnjeva, od kojih je tek peti stupanj potpuna autonomija vožnje bez intervencije čovjeka. Do njenog razvoja proći će još nekoliko godina ili čak i decenija.

Kamioni koji sami voze još su u ranoj fazi testiranja. Veliki su i teški te se moraju brzo kretati kako bi dostavljali robu javnim cestama, pa istraživači pažljivo osmišljavaju njihov napredak.

Jedna od onih koji testiraju nove kamione je direktorica za istraživanje i inovacije u ITS Norway dr. Ragnhild Wahl koja koordinira istraživačku inicijativu pod nazivom MODI koju financira EU, a čiji je cilj poboljšanje europskog logističkog sektora kroz povećanu automatizaciju.

„Ovaj projekt ima za cilj pružiti odskočnu dasku za potpuno uvođenje flota automatiziranih vozila“, objasnila je Wahl dodavši kako je glavni cilj je stvoriti i testirati sustav koji će nam omogućiti da imamo kamione koji sami voze i prevoze robu diljem Europe. Krajnji cilj modernizacije teretnog sektora je postizanje takozvane automatizacije „razine 4“, gdje vozila voze unutar unaprijed definiranih geografskih područja bez potrebe za ljudima u vozilu.

Ovi kamioni moći će voziti kontinuirano bez prekida, produžujući vrijeme vožnje i poboljšavajući učinkovitost logistike. Koristit će senzore, radare, kamere i napredne algoritme umjetne inteligencije za donošenje odluka i upravljanje vozilima.

Također će postojati komandni centri s udaljenim operaterima koji će nadgledati operacije 24 sata dnevno. Ali kako bi na cestama imali automatizirane kamione, istraživači moraju osigurati da nema iznenađenja.

„Radimo na identificiranju i smanjenju prepreka automatizaciji“, rekla je Wahl. Njezin međunarodni istraživački tim razvija takozvana rješenja za kooperativnu, povezanu i automatiziranu mobilnost (Cooperative, connected and automated mobility, CCAM) u stvarnim logističkim operacijama na terenu.

EU je globalni lider u istraživanju CCAM-a i promiče ga kao najbolji način modernizacije prometnog sektora, s MODI-jem kao jednom od vodećih inicijativa.

Nedostatak vozača

Uz ozelenjavanje i digitalizaciju prometa, automatizacija bi također mogla pomoći u rješavanju sve većeg nedostatka vozača kamiona. Nedavni podaci pokazuju da sve veći broj slobodnih radnih mjesta za vozače kamiona ostaje nepopunjen diljem Europe. Međunarodna unija cestovnog prijevoza predviđa da bi do 2028. godine Europi mogao nedostajati 745 000 vozača kamiona – 17 % ukupno potrebne radne snage.

„Postoji ozbiljan nedostatak vozača i situacija će se samo pogoršati u nadolazećim godinama“, rekla je voditeljica projekata u švedskoj tvrtki za tehnologiju prijevoza tereta specijaliziranoj za električna i autonomna vozila Einrideu Pia Wijk.

Wijk također radi kao dio istraživačkog tima MODI, koji okuplja stručnjake iz 36 javnih i privatnih organizacija, kao što su Volvo Technology AB i DAF Trucks, sa sjedištem u sedam zemalja EU-a i Norveškoj.

Sigurniji promet

U središtu Einrideovih nastojanja su kamioni koji se sami voze. Njihova elegantna, bijela vozila futurističkog izgleda imaju zatamnjeno vjetrobransko staklo sprijeda, opremljeno su kamerama i senzorima.

Einrideova autonomna tehnologija, temeljena na umjetnoj inteligenciji i preciznim senzorima, analizira više od 5 milijuna podatkovnih točaka u sekundi, omogućujući njihovim vozilima bez vozača navigaciju složenim rutama, precizno otkrivanje objekata i predviđanje kočionog puta.

Wijk ističe da bi autonomna vozila mogla pomoći u smanjenju broja smrtnih slučajeva u prometu. To je dijelom zahvaljujući značajkama za izbjegavanje nesreća i smanjenom prostoru za ljudske pogreške.

U nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Nature, znanstvenici koji su analizirali tisuće izvješća o nesrećama u kojima su sudjelovala i autonomna vozila i ona s ljudskim vozačima sugerirali su da su u većini situacija autonomna vozila zapravo sigurnija od ljudi.

„Vjerujemo da autonomna tehnologija ima potencijal učiniti prijevoz sigurnijim nego ikad prije“, ističe Wijk.

Prema podacima Europske komisije, u 2024. godini oko 19.800 ljudi izgubilo je život u prometnim nesrećama diljem EU.

To predstavlja smanjenje od 3% u odnosu na prethodnu godinu, usred kontinuiranih napora EU-a za poboljšanje sigurnosti na cestama. Cilj je prepoloviti broj smrtnih slučajeva u prometu do 2030. godine i u konačnici postići nula smrtnih slučajeva do 2050. godine, ambicija poznata kao Vizija nula.

Testiranje u stvarnom okruženjima

Istraživački tim MODI-ja istražuje kako se automatizirani prijevoz može integrirati u logistički sektor, s naglaskom na ključne prometne koridore diljem Europe. Pritom identificiraju niz izazova koje je potrebno riješiti.

Ključno je osigurati da se bitni zadaci koji prate bilo koje putovanje tereta - poput graničnih prijelaza, dokumentacije, punjenja gorivom te utovara ili istovara - i dalje mogu učinkovito obavljati u automatiziranom transportnom okruženju.

Do završetka projekta u ožujku 2026. godine, tim će provesti detaljne procjene utjecaja, sastaviti svoje nalaze i razviti poslovne modele kako bi informirao i tvrtke i kreatore politika.

Primarni fokus MODI-ja je cestovni koridor dug 1.200 kilometara od Rotterdama u Nizozemskoj do Osla u Norveškoj. Istraživači procjenjuju spremnost njegove infrastrukture za automatiziranu vožnju.

Ta ruta prelazi četiri nacionalne granice i, budući da Norveška nije dio EU-a, uključuje i navigaciju kroz carinu i naplatu cestarine između područja EU-a i područja izvan EU-a.

Istraživači MODI-ja također testiraju tehnološka rješenja kroz četiri specifična slučaja upotrebe u lučkim područjima duž koridora, od kojih svaki predstavlja različitu fazu logističkog lanca opskrbe.

U Rotterdamu proučavaju koliko dobro autonomna vozila funkcioniraju u prometnim lučkim okruženjima s mješovitim prometom. U Hamburgu (Njemačka), prijelazi između autocesta i gradskih cesta su među ključnim elementima.

U Göteborgu (Švedska) fokus je na izazovima između čvorišta poput automatiziranog naplaćivanja, utovara i istovara. Automatizirana naplata cestarine testirat će se prilikom prelaska granice s Norveškom.

U Mossu (Norveška) testiraju komunikaciju između vozila i infrastrukture tijekom vožnje javnim cestama.

Budućnost bez vozača

Einride već koristi svoja autonomna vozila u komercijalnim operacijama u Europi, prevozeći teret između skladišta za jednog od najvećih švedskih online trgovaca ljekarnama od prosinca 2024. Njihovi kamioni koriste javnu rutu, uz dozvolu Švedske agencije za promet.

Kratkoročno, Wahl očekuje da će najlakše postavljanje biti na kratkim udaljenostima i u kontroliranim i ograničenim okruženjima, poput terminala i luka.

Međutim, kada su u pitanju teški kamioni za duge relacije, napredak će biti sporiji. „Za teretni prijevoz na duge relacije, automatizirani kamioni morat će putovati velikim brzinama stotinama kilometara, pa će njihovo uvođenje morati biti pažljivo planirano“, rekao je Wahl.

Javne ceste su strogo regulirane, složenije i bitnije za zajednice, što uvođenje autonomnih vozila čini i tehnološkim i društvenim izazovom. Ipak, prvi znakovi su ohrabrujući.

„Kad smo 1990-ih počeli raditi s automatiziranim vozilima, svi su bili skeptični prema njima“, rekao je Wahl. „Sada se povećava društveno prihvaćanje autonomnih minibusa, kao što vidimo u korištenju robotaksa i malih jedinica koje se polako kreću u kontroliranim okruženjima poput zračnih luka.“

Većim kamionima trebat će više vremena i truda kako bi dobili podršku i prevladali regulatorne prepreke. Ipak, zahvaljujući inicijativama koje podržava EU, poput MODI-ja, ta budućnost bez vozača sve je bliža.