Zašto rakija pali grlo i što se događa s rakijom ako se grije ili hladi, pitanja su na koja se ne može odgovoriti bez poznavanja strukture vode i upotrebe spektroskopskih metoda
Rješenje: bakterije treba hraniti plinom koji se dobiva elektrolizom ugljične kiseline – ali s jednim malim dodatkom koji se također dobiva elektrolizom
Alge koje uzrokuju „cvjetanje mora“ uz dodatak polifenola iz vina sa ili bez bizmut-pektina štite želudac od štetnog djelovanja alkohola – pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika
Svi piju kavu, ali svi ne piju jednaku kavu – jer kava se može prirediti na mnogo načina. Koji je način najbolji? Na to su pitanje odgovorile četiri poljske znanstvenice.
Uz mnogo željenog i neželjenog, otpadne vode iz gradova i tvornica sadrže i zlato. Kako ga izvaditi? Bijelim prahom, polimerom TE – kažu kineski znanstvenici.
U medijima se može pročitati kako su na planetu koji kruži oko druge zvijezde otkriveni tragovi života. Što se krije iza te vijesti?
Nedavno je, nakon bezbrojnih antologija koje se bave uradcima hrvatskih književnika, izašla i prva antologija koja se bavi uradcima hrvatskih popularizatora znanosti. U suradnji s autorom prenosimo vam dio jednog poglavlja iz Antologije hrvatske popularizacije prirodnih znanosti
Sloj smjese polimera nanešen uz oštećenu hrskavicu može dovesti do toga da ona nakon tri mjeseca potpuno zacijeli. Čudo? Ne, nego posljedica piezoelektričnog efekta.
Nodule, kvrgasto kamenje razbacano po dnu oceana, mogle bi se, kažu, iskoristiti za dobivanje rijetkih metala – no one su, pokazuju najnovija istraživanja, i prirodne električne baterije
U trgovinama zdrave hrane i hrane za sportaše može se kupiti i „konopljin protein“ (hemp protein). U tom „proteinu“ kemijska analiza otkriva međutim nešto mnogo vrjednije od proteina.
Kemijska industrija budućnosti mogla bi se posve temeljiti na ugljikovom dioksidu. Kako? Od dioksida treba napraviti monoksid
Morska trava, koja onečišćuje plaže i čini mnoge druge štete ljudima, može se, nakon malo "kemijanja", pretvoriti u izvanredno sredstvo za hvatanje ugljikova dioksida iz zraka
Kemijskom modifikacijom miješanog oksida kobalta i kroma znanstvenici su dobili boju koja apsorbira praktički u cijelom području Sunčeva spektra – idealan materijal za hvatanje Sunčeve energije.
Mnogi ljudi ne mogu zamisliti ručak bez mesa te bježe od povrća kao vrag od tamjana. Može li se hraniti samo mesom, samo namirnicama životinjskog porijekla? I na to pitanje znanost daje odgovor
Umjesto u obliku vodika, amonijaka ili metanola višak energije iz obnovljivih izvora mogao bi se skladištiti u otopini CPO, u kemijskom spoju koji se dobiva iz industrijskog otpada.
Iz drva se najprije ukloni lignin, a zatim voda – i dobiva se porozan i elastičan materijal, aerogel, odličan izolator i adsorbens. I najvažnije: potpuno je obnovljiv
Novo je doba – lantanoidno doba ili, bolje rečeno, doba rijetkih zemalja. Mnogo se priča o rijetkim zemljama. - kakvi su to metali i gdje se nalaze?
Molekule treba poslagati kao listove u glavi kupusa, a zatim ih povezati elastičnim sponama (također molekulama) – i dobiti materijal elastičan poput gume, a vatrootporan poput kovine
Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Nazdravlje!
U živom svijetu ništa ne ide bez enzima – pa tako ni otapanje ugljikova dioksida. I evo rješenja za pregrijanu Zemlju: otapati taj najvažniji staklenički plin upotrebom enzima, ali umjetnog.
Voda puna aminokiselina cirkulirala je kroz pukotine u vrućim stijenama. I dogodilo se: aminokiseline ne samo da su se odvojile i koncentrirale, nego su se i polimerizirale.
Umjesto u stlačenom ili tekućem stanju vodik bi se mogao čuvati i u vezanom stanju – vezan za grafen. Kako to postići kad ni grafen ni njegov pandan grafit ne apsorbiraju H2?
Kaliksareni su organski spojevi čija molekula sliči na kalež, na čašu. Evo jednog novog: on lako veže ugljikov dioksid i još ga lakše otpušta.
Kažu da jogurt može uništiti miris češnjaka. Ako kažu, neka kažu jer ne lažu – to su pučko vjerovanje nedavno potvrdila i egzaktna znanstvena istraživanja. I odgovorila na pitanje zašto je tako.
Udarac se najbolje ublažava spiralnom oprugom, federom. Tako je i s novim neprobojnim materijalom – njegovi su „federi“ molekule proteina talina
Uskoro nećemo trebati ni u čemu, ma kako sitno bilo, mijenjati baterije. Riječ je o novoj, sićušnoj bateriji za punjenje – koja nije litijeva, nego amonijeva.
Riblje kosti sprječavaju dijeljenje stanica raka debelog crijeva, kažu tajvanski znanstvenici – no samo ako se pripreme na istočnjački način
Zašto neku hranu psi vole (a ljudi baš i ne) otkriva kemijska analiza potpomognuta osjetilnim senzorima, e-jezikom i e-nosom
Tako složenu molekulu kao što je molekula acetaldehida kemičari su uspjeli sintetizirati u jednom koraku iz ugljikova dioksida i vode, povezujući dvije reakcije na umjetnom listu - fotokatalizatoru
Čega sve ima u jestivom ulju, po čemu se ulja razlikuju i koliko su međusobno slična otkriva statistička analiza rezultata dobivenih kemijskom analizom – ali i jezikom profesionalnih kušača
Sve solarne ploče koje vidimo po krovovima (i drugim mjestima) sadrže kristalni silicij. No ne mora biti tako: umjesto silicija mogu sadržavati umjetne polimere i titanijeve okside
„Ležište litija u Srbiji nije vrijedno eksploatacije zbog ekoloških rizika” kažu srpski znanstvenici – a tehnologija ih u tome podržava nudeći mnogo bolja rješenja za dolazak do litija, na ekološki prihvatljiviji način
Stara mudrost da ništa na ovom svijetu ne može biti apsolutno dobro ni apsolutno zlo vrijedi i za tamnu čokoladu: neke vrste „najzdravije čokolade“ sadrže posve nezdrave količine olova i kadmija
Godišnja pretplata
11 brojeva
U vašim rukama prije nego na kioscima!
Godišnja pretplata
11 brojeva
Najkvalitetniji sadržaj za IT profesionalce
Dvogodišnja pretplata
22 broja
Najveća ušteda! Samo 2,70 € po svakom broju
Dvogodišnja pretplata
22 broja
Najveća ušteda! Samo 2,40 € po svakom broju
Analiza istočnjačkog začina kardamoma otkrila je u njemu mnoge ljekovite tvari, između ostalog i osam organskih spojeva koji potiru djelovanje alkohola
Kada se tvari trljaju, u njima se stvara elektricitet – no koje i kakve tvari? Evo jedne posve nove, koja daleko nadmašuje sve ostale. Riječ je, ukratko, o teflonu s dodatkom naftalina (naftalena).
Reakcijom aluminija s kisikom iz zraka mogla bi se izravno dobivati električna energija. No kako zaštiti aluminijsku anodu od pogubnog djelovanja lužnatog elektrolita? Odgovor je: aminokiselinom.
Kako i koliko se može plastika reciklirati pokazuje najnovije istraživanje na primjeru polistirena. Isplati li se to? I na to pitanje daje odgovor.
Iz 3D-pisača izlaze svakojake stvarčice, a od nedavno i čitave kuće. Može li se njime napraviti i pravo (no umjetno) srce? Ovisi o tinti za njega.
Kakva može biti veza između željeza, raka i kamilice? Odgovor na to pitanje daje znanstveni rad naših znanstvenika iz Splita i Zagreba – koji se ne bavi fitofarmakologijom nego nanotehnologijom.
Gdje je nastao prvi život, kako na Zemlji tako i na Marsu (možda)? Eksperiment kaže: prve nukleinske kiseline (RNA) i prve stanične membrane mogle su nastati su u jezerima otopljene sode.
Ulazeći u tramvaj umjesto za maskom posegnut ćemo za sprejem. Jedan udah zaštitit će nas od zaraze, od virusa. Tajna je u dlačicama koje glume površinu stanične membrane
Olovni akumulator je napuštena tehnologija: uskoro ćemo ga moći vidjeti samo u muzeju. No nije tako. Uskoro bi mogao, u novom ruhu, pogoniti električne automobile.
Ugljikova dioksida ima puno (u zraku i dimu), no nije za drugo nego za gaziranje pića. Nije baš tako. Od njega se može proizvesti sve – zahvaljujući novom tehnološkom postupku japanskih znanstvenika.
Prizor iz znanstveno-fantastičnog filma: zraka svjetlosti prelazi preko tijela i ono ozdravljuje. Možda će se baš tako liječiti tumori – uz pomoć lijeka koji pretvara vodu u slobodne radikale.
Grafitni prah i cirkonijeva sol osnovne su sirovine za izuzetno čvrsto vlakno koje je usto otporno na vatru i kemikalije. A prije svega, izrađuje se lako i bez velikog utroška energije.
Trebamo li se bojati radioaktivnog plina radona u svojoj kući? Sve ovisi o tome gdje (u Hrvatskoj) živite, kaže profesor Vanja Radolić sa Sveučilišta u Osijeku.
Solarnim ćelijama načinjenim od umjetnih polimera, umjesto od silicija, stoje na putuju mnoge prepreke. Jedna je: kako napraviti prozirni materijal koji vodi električnu struju.
Kako otopiti pamuk, a zatim iz otopine izvući čvršću celuloznu nit znali su kemičari još u 19. stoljeću. Može li se to napravi i sa svilom, s proteinskim vlaknom? Može – ali tek u 21. stoljeću.
Voda je čudo prirode, ne samo zato što o njoj ovisi život, nego i zbog svoje jedinstvene strukture. I evo još jedne spoznaje – odgovora na pitanje što se događa s vodom kada se u njoj otopi sol?
Od desetak metala i tri nemetala (C, N i B) mogu se napraviti tisuće smjesa, no samo će iz nekih nastati visokoentropijska keramika. Iz kojih? Odgovor daje deskriptor DEED.
Život na Veneri? Nemoguće! No ipak je (možda) moguće, kažu američki znanstvenici – i predočuju rezultate svojih pokusa.
Od čega je napravljen bakrenjak, ili – engleski – bronze coin? Od bakra ili od bronce? Odgovor daje kemijska analiza. No, što je bakar, a što bronca?
Stol, stolica, ormar i ormarić napravljeni tako da na njima ne može preživjeti nijedna bakterija, nijedan virus. Tajna je u polimerima i terpenima, dezinfekcijskim sredstvima iz prirode.
Nečista voda kao izvor električne struje, kao energent? Zvuči neobično, ali i na tome se radi. Problem je kao uvijek: treba pronaći djelotvoran, a prije svega jeftin katalizator.
Uz celulozu tvornice celuloze proizvode i lignin. Što od njega napraviti? Mnogo toga, samo ga prethodno treba prevesti u nešto drugo – u ester.
Sve se mijenja, klima, biljni pokrov, mora, rijeke, sve. No može li se „sve“ mjeriti? Može: međunarodni tim znanstvenika izveo je devet varijabli koje dijagnosticiraju stanje našeg planeta.
Vode i energije ima svuda oko nas: voda je u zraku, a energija u Sunčevoj svjetlosti. Dobivanje i jednog i drugog omogućuje nova nanotehnoška naprava koja nije ništa drugo nego imitacija lista.
Najviše znanstveno priznanje u području kemije dobila su trojica američkih znanstvenika (Moungi G. Bawendi, Louis E. Brus i Alexei I. Ekimov) za istraživanje kvantnih točaka – za što točno?
Posebna vrsta celofana, prozirne folije načinjene od celuloznih nanovlakana, može, promjenom boje, detektirati koji se plinovi nalaze u zraku. Ništa novog – osim tehnologije.
Prijeti li nam bolest ili, nadajbože, smrt iz plastične boce? Ambalaža do polietilen-tereftalata (PET) nije sasvim bezopasna, ali ni tako opasna kako nas neki pokušavaju uvjeriti
Život u moru mogao bi se oživjeti „soljenjem“ aluminijevim solima. To je još jedna zamisao za obuzdavanje globalnog zatopljenja – iza koje leže zagonetni biokemijski i geokemijski procesi.
Zeleni čaj je zdrav jer sadrži polifenole. To je točno, no kako oni točno djeluju? Odgovor na to pitanje nudi istraživanje četvorice indijskih i korejskih znanstvenika.
Može li se napraviti tvar koja će voditi električnu struju kada se nanese postupkom 3D ispisa? Može – čak i takva koja će od 3D ispisa napraviti 4D ispis - onaj koji se mijenja s vremenom
Razvoj baterija: tekući, kruti – i na kraju elastični elektrolit, elektrolit od umjetne gume. No nije riječ samo o rastezljivosti.
Mogu li se stanice raka jednostavno isprati i to onda kada se nalaze u tkivu, u tijelu? Mogu – ako se za njih napravi poseban deterdžent.
Hrđa, ali ne ona na čavlu ili autu nego ona koja nastaje geološkim procesima, utjecala je i još utječe na sudbinu metana, a s njime na klimu našeg planeta i život na njemu – kažu znanstvenici
Kako napraviti solarnu ploču koja se može saviti? Odgovor je jednostavan: treba je napraviti od polimera – i to čitavu.
Je li nešto slatko ili gorko znat ćemo ako to stavimo na jezik. No ne može se sve probati, jer može biti otrovno ili nedostupno, pa okus onoga što se ne može kušati treba predvidjeti. Može li se to?
Rimski beton, opus coementicium, zahvaljuje svoju trajnost činjenici da je mogao sam zatvarati pukotine koje su se pojavile u njemu – otkriva istraživanje američkih znanstvenika
