Temeljnu e-infrastrukturu sustava znanosti i obrazovanja Srce je izgrađivalo posljednjih 20-tak godina, od uspostave prvoga nacionalnog HPC klastera Isabella 2002. godine, HTC infrastrukture CRO GRID 2005. godine pa do posljednje u nizu, cloud usluge Srca, puštene u rad 2012. godine, no nikada u obujmu i kapacitetu koji bi bio odgovarajući za cjelokupni sustav znanosti i visokog obrazovanja. Sjajna se prilika ukazala dostupnošću europskih strukturnih fondova, iz kojih dolazi 196,8 milijuna kuna za provedbu toga strateškog projekta.

Najvažniji projekt

Strateški projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) zasigurno je najvažniji projekt Sveučilišnog računalnog centra (Srce) od njegova osnivanja. Potpisivanjem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za HR-ZOO u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., 18. srpnja 2018. godine i formalno je započela provedba projekta. Prvi korak podrazumijeva uspostavu projektne i organizacijske strukture. Projekt se sastoji od šest projektnih aktivnosti podijeljenih u 26 zadataka. Ukupno 36 zaposlenika Srca te sedam zaposlenika Carneta, uključeno je u provedbu projektnih aktivnosti u ovoj fazi. Veći broj zaposlenika Srca i partnerskih ustanova bit će dodatno uključivan u projekt tijekom njegove provedbe.

“Nakon višegodišnjih priprema i potpisivanja ugovora o dodjeli više od 196 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, tijekom 2019. godine Srce, u suradnji s projektnim partnerima, planira ključne vidljive iskorake povezane s uređenjem podatkovnih centara u Osijeku, Rijeci i Splitu, te posebno na izgradnji modernog podatkovnog centra Srca unutar kampusa Borongaj u Zagrebu, a koji će među ostalim udomiti i novi, kapacitetom najveći, superračunalni resurs sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj”, istaknuo je zamjenik ravnatelja Srca i voditelj projekta HR-ZOO Ivan Marić.

Izgradnjom te infrastrukture znanstvenoj i istraživačkoj zajednici dugoročno će se osigurati napredni računalni i spremišni resursi te mrežna povezanost, koji su nužni za modernu i multidisciplinarnu znanost, vrhunska istraživanja i obrazovni sustav. Hrvatska znanost, kao i obrazovanje, izgradnjom Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO) dobit će mogućnosti daljnjih iskoraka, ali i ravnopravno sudjelovanje u paneuropskim i globalnim znanstvenim i visokoobrazovnim projektima i inicijativama

Financiranje iz EU

Temeljnu e-infrastrukturu sustava znanosti i obrazovanja Srce je izgrađivalo posljednjih 20-ak godina, od uspostave prvoga nacionalnog HPC klastera Isabella 2002. godine, HTC infrastrukture CRO GRID 2005. godine pa do posljednje u nizu, cloud usluge Srca puštene u rad 2012. godine, no nikada u obujmu i kapacitetu koji bi bio odgovarajući za cjelokupni sustav znanosti i visokog obrazovanja.

Kako ističe Marić, bez dostupnosti europskih strukturnih fondova, iz kojih dolazi 196,8 milijuna kuna za provedbu toga strateškog projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja, a čiji je nositelj Srce, uopće ne bi bilo moguće izgraditi HR-ZOO. Srce će koordinirati projektnim konzorcijem koji još čine Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zagrebu, Institut “Ruđer Bošković” i Hrvatska akademska i istraživačka mreža Carnet.

Uspostavljeni resursi, odnosno katalog usluga HR-ZOO-a, bit će neizostavan alat svakom znanstveniku, odnosno nastavniku, u njegovu svakodnevnom radu. Znanstveni ciklus koji uključuje prikupljanje, obradu, vizualizaciju i analiziranje podataka, uz pomoć resursa HR-ZOO-a bit će ubrzan i pojednostavljen.

“Nakon završetka investicije, operativni troškovi održavanja hladnog pogona i plaća ljudi iznosit će nešto manje od 8 milijuna kuna, a trebaju se planirati u državnom proračunu.

HR-ZOO, kao privatni oblak, neće biti komercijaliziran u smislu da će ga moći koristiti bilo tko, nego će ostati raspoloživ prije svega znanstvenoj i obrazovnoj zajednici i dionicima koji su uključeni u njegovo stvaranje. To, pak, ne znači da gospodarstvo i javna uprava neće moći koristiti usluge iz HR-ZOO-a.

Naprotiv, HR-ZOO bit će otvoren i za gospodarski sektor koji želi biti sudionikom istraživanja, inovacija, obrazovanja, jer jedan od prioritetnih ciljeva je podupirati učinkovitu znanost, a koja se ogleda kroz praktični učinak znanstvenih dostignuća u gospodarstvu i društvu općenito”, objasnio je Marić, dodajući kako će, primjerice, međugradske veze između sjedišta HR-ZOO-a ići će kroz Carnet, gdje je sada ta propusnost, primjerice, na vezi između Zagreba i Splita 10 Gb/s, a HR-ZOO-om povećat će se na 2 puta 100 Gb/s, što je povećanje samo mrežnoga kapaciteta od 20 puta.

“Što se tiče spremišnoga kapaciteta, planiramo izgraditi ukupno 50-60 petabajta spremišnoga prostora različite namjene, a sadašnji su kapaciteti samo nekoliko petabajta. Tako nam je cilj izgraditi komponentu za računalstvo visokih performansi (High Performance Computing, HPC) veličine jedan do dva petaflopsa. Za usporedbu, sadašnji kapacitet računalnoga klastera Isabella u Srcu je 50-ak teraflopsa, dakle, dobit ćemo 20-40 puta jači superračunalni resurs”, rekao je voditelj projekta HR-ZOO, naglašavajući kako je, što se tiče komponenti računalstva s velikom propusnošću, cilj (HTC), izgraditi resurs od nekih 20.000 procesorskih jezgri. Sadašnji kapacitet je oko 1.000 procesorskih jezgri. Kad je u pitanju računalstvo iz oblaka (cloud computing), Srce sada ima infrastrukturu koja omogućuje kreiranje 450 virtualnih poslužitelja, a plan je instalirati resurs kapaciteta 1.800 redundantnih virtualnih poslužitelja, odnosno sveukupno 3.600 poslužitelja, većega kapaciteta pojedinoga virtualnog poslužitelja od postojećih.

Priprema novog zakona o znanosti i obrazovanju

“Možda najvažniji element projekta su ljudi koje ćemo zaposliti, većinom IKT stručnjaci, koji će održavati izgrađenu e-infrastrukturu, ali isto tako, prvi put namjeravamo sustavno uspostaviti koncept tzv. e-znanstvenika, pojedinaca koji će biti spona između znanosti i

naprednih IKT resursa iz HR-ZOO-a. Uloga će im biti promovirati korištenje naprednih resursa u svojim znanstvenim područjima, s ciljem da svojim poznavanjem znanstvene discipline s jedne strane i, primjer, HPC računalstva s druge, smanje vrijeme koje su

znanstvenici ili nastavnici morali trošiti na savladavanje naprednih tehnologija, a što će rezultirati većom količinom vremena za primarni posao, znanost, odnosno nastavu”, objasnio je Marić, dodajući kako je vrlo važno odmah napon instalacije početi koristiti usluge iz HR-ZOO-a te samim time omogućiti provedbu koncepta e-Znanosti i e-Obrazovanja.

Od osobite važnosti ističemo nužnost ravnomjernijeg ulaganja u znanost i u temeljnu e-infrastrukturu, kao posljedicu usklađivanja strategija i smjernica razvoja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Istraživačke infrastrukture poput znanstvenih centara izvrsnosti, kao i projekti financirani od Hrvatske zaklade za znanost, europskih fondova i programa za istraživanje, razvoj i inovacije ili sveučilišni razvojni i obrazovni projekti, predstavljaju buduće korisnike usluga HR-ZOO-a. Otud nužnost pravodobnog propitivanja IKT potreba tih skupina, a kao ulaznih parametara za e-infrastrukturne pružatelje. Resursi koje gradimo projektom bit će na raspolaganju akademskoj i istraživačkoj zajednici u punom servisnom opsegu u drugoj polovici 2021. godine”, rekao je voditelj projekta HR-ZOO. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.