Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (Next Generation Access NGA), odnosno NP-BBI (National Programme for Broadband Backhaul Infrastructure) program je u fazi finaliziranja Studije izvedivosti, kao ključnog dokumenta koji analizira sve koristi i troškove projekta, rekla nam je mlađa specijalistica za korporativne komunikacije i marketing Odašiljača i veza (OiV) Ida Balog.

Pojasnila je da, s obzirom na to da NP-BBI program prema svojoj vrijednosti spada u kategoriju velikih projekata (major project), nakon završetka izrade Studije izvedivosti, program mora proći postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (major project notification).

101,4 milijuna eura novca EU godinama na čekanju

Odobrenje velikog projekta očekuje se u drugoj polovici 2019. godine, očekuje Balog, dodajući kako će se nakon odobrenja velikog projekta pristupiti projektiranju, ishođenju dozvola te gradnji svjetlovodne infrastrukture.

“Očekivano trajanje aktivnosti projektiranja i gradnje je četiri godine od odobrenja velikog projekta, najkasnije do kraja 2023. godine”, istaknula je mlađa specijalistica za korporativne komunikacije i marketing OiV-a.

Odašiljači i veze objavile su poziv operatorima za iskaz interesa za korištenje NP-BBI-ja agregacijske infrastrukture. Rok za dostavu neobvezujućeg iskaza interesa operatora elektroničkih komunikacija za korištenje agregacijske infrastrukture koja će biti izgrađena kroz NP-BBI program bio je produžen do srijede, 10. listopada 2018. godine.

Još u lipnju prošle godine Europska komisija odobrila je Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture (NP-BBI) Republike Hrvatske, za koji je utvrđeno da je u potpunosti usklađen s pravilima Europske unije o državnim potporama.

U svrhu izgradnje širokopojasne agregacijske infrastrukture za mreže nove generacije, Hrvatskoj je odobreno 101,4 milijuna eura u razdoblju od 2017. do 2023. godine.
“Hrvatska širokopojasna shema osigurat će brži Internet do privatnih i poslovnih korisnika koji ga sada nemaju. To će Hrvatskoj pomoći da uspostavi potrebnu infrastrukturu za informacijsko društvo i pridonese stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta unutar Europske unije”, rekla je povjerenica Europske komisije za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.

Nakon provedenog postupka notifikacije i podrobnog pregleda prijavljene sheme izgradnje širokopojasne agregacijske mreže u područjima u kojima ne postoji dostatni komercijalni interes za ulaganja u tu infrastrukturu, Europska komisija zaključila je da pozitivni učinci na tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu širokopojasnog pristupa pretežu u odnosu na moguće narušavajuće učinke na već postojeće operatore. Stoga je hrvatska NGN shema usklađena s pravilima Europske unije o državnim potporama.

Tržište širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj karakteriziraju visoke cijene i niske stope preuzimanja u odnosu na prosjek EU. Hrvatska je prema širokopojasnoj telekom infrastrukturi, rangirana kao najlošija, 28 država članica EU. NGA mreže dostupne su za 60% hrvatskih kućanstava, u usporedbi s prosjekom od 76% u EU, prema indeksu Digital Economy and Society Index (DESI). U prosjeku se samo 10% hrvatskih kućanstava pretplatilo na njega, u usporedbi s prosjekom EU od 37%.

Sredstva koja je odobrio EK za cilj imaju značajno poboljšati situaciju i pomoći Hrvatskoj u povećanju povezanosti i ispunjavanju ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market).

Novac iz EK ima za cilj povećati pokrivenost širokopojasne brzine i osigurati brzine od 100 Mbit i za download i upload. Projekt bi trebao biti završen do 31. prosinca 2023. godine. Nova infrastruktura financirat će se uglavnom kroz Europski fond za regionalni razvoj i djelomično nacionalnim sredstvima, a mreža će ostati u javnom vlasništvu.

Upravljanje shemom pripisuje se javnom poduzeću, OiV, koje će ponuditi dugoročne ugovore o leasingu na infrastrukturu svim zainteresiranim operaterima. Ti će operatori naknadno moći ponuditi usluge spajanja lokalnim davateljima pristupa, što zauzvrat služi krajnjim potrošačima. Tako će nova mreža NGN backhaul podržati NGA mreže, prethodno odobrene prema pravilima EU o državnim potporama.

540 ciljanih naselja

“Od operatora elektroničkih komunikacija, kao i od tijela javne vlasti, tražen je iskaz interesa za korištenje agregacijske infrastrukture. Naime, u tijeku je izrada studije izvedivosti za NP-BBI program, čiji će se rezultat temeljiti na iskazanom interesu, kako operatora tako i tijela javne vlasti. Ocjenu iskazanog interesa u smislu mogućnosti provedbe kroz NP-BBI program izradit će konzultanti koji rade na studiji izvedivosti, u suradnji s OIV-om i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, koje u konačnici prihvaća studiju i upućuje u daljnji postupak odobrenja u skladu s pravilima državnih potpora. S obzirom na poslovnu tajnu, detaljni podaci o iskazanom interesu neće biti javno dostupni, ali bit će, zbrojeno, navedeni u studiji”, rekli su nam iz Odašiljača i veza, dodajući kako ciljana područja izgradnje širokopojasne agregacijske infrastrukture unutar Programa, koja su verificirana kroz dva provedena savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, većinom obuhvaćaju područja u kojima takva infrastruktura sada ne postoji, ili je dostupna samo agregacijska mreža povijesnog operatora.

“Na temelju rezultata provedenih javnih savjetovanja, Programom je planirano obuhvatiti ukupno 540 ciljanih naselja, što čini četvrtinu ukupnoga hrvatskog stanovništva koje se nalazi u prigradskim i ruralnim područjima RH. Provedba toga Programa nužna je jer postojeći kapaciteti i tehnološke značajke postojeće agregacijske mreže ne omogućuju razvoj pristupnih širokopojasnih mreža sljedeće generacije te razvoj konkurentne ponude novih usluga u prigradskim i ruralnim područjima zemlje. Takva situacija sprečava jednolik razvoj širokopojasnog pristupa na nacionalnoj razini, uključujući i provedbu komplementarnog Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima na kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja”, objasnili su iz Odašiljača i veza.

RUNE Rural Network Project

Rural Network Project (RUNE), koji na području Republike Hrvatske provodi RUNE-ADRIA Telekomunikacijska infrastruktura d.o.o., Projektom će se omogućiti liberalizacija tržišta elektroničkih komunikacijskih usluga, što krajnjem korisniku, stanaru naselja, daje mogućnost neovisnog odabira operatera – pružatelja usluga koji je cijenom i kvalitetom usluge za njega najpovoljniji, a svim operatorima jamči ravnopravni pristup korisnicima uz jednake uvjete.

RUNE je prvi i zasad jedini međunarodni projekt na europskoj razini kojim se povezuje teritorij više zemalja članica preko ultrabrze širokopojasne infrastrukture.

S obzirom na to da se projekt RUNE provodi u dvije države članice EU, on pridonosi ideji spajanja 28 nacionalnih u jedno jedinstveno digitalno tržište. Kako bi se osigurala jednakost na jedinstvenom digitalnom tržištu, sve komunikacijske infrastrukture morat će slijediti ista pravila i nuditi minimalni paket infrastrukturnih usluga (bitstream/IPstream razine) svim građanima EU.

Opisani proces može se činiti revolucionarnim za tradicionalne vertikalno integrirane operatore, no on je započeo unatrag nekoliko godina. Dobar primjer navedenog je Telecom Single Market direktiva, koja je, primjerice, smanjila cijene roaming usluga na mobilnim mrežama.

Kako ruralna područja Europe nisu pokrivena adekvatnom širokopojasnom infrastrukturom, postoji mogućnost da se taj revolucionarni proces pokrene odozdo prema gore (bottom-up). Upravo ovdje pozicionira se projekt RUNE s izgradnjom međudržavne otvorene širokopojasne infrastrukture.

Također, RUNE-ADRIA pristupio je pokretu Fibre To The People, čija je misija razviti svijest o potrebi i obvezi omogućavanja otvorenog širokopojasnog pristupa svim građanima, bez obzira na to gdje se oni nalazili.

Gradnja mreže

RUNE-ADRIA d.o.o. gradi pristupnu mrežu na modelu Fibre To The Home – FTTH (svjetlovod do kuće) za sve potencijalne korisnike na području obuhvata projekta.

Kako bi se ubrzala i pojednostavila gradnja, RUNE-ADRIA d.o.o. koristit će svu raspoloživu postojeću infrastrukturu, poput distributivne telekomunikacijske kanalizacije, stupova električne mreže ili rasvjetnih stupova, koliko je to maksimalno moguće u skladu s pravnim i tehničkim normama svake pojedine države, vodeći se pritom Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.

Mreža je koncipirana kao aktivna infrastruktura koja omogućuje pristup širokopojasnim uslugama preko svjetlovodne mreže bazirane na hibridnoj pasivnoj tehnologiji (aktivni Ethernet – AE i pasivna svjetlovodna mreža – PON), uključujući agregacijske veze između pristupnih čvorova, što pružateljima usluga jamči pristup do najvećeg mogućeg broja krajnjih korisnika uz najmanje troškove.

Operativna faza

Nakon izgradnje, infrastrukturom će upravljati RUNE-ADRIA Telekomunikacijska infrastruktura d.o.o. na modelu otvorene pristupne aktivne mreže (bitstream tip), dajući svim pružateljima usluga mogućnost pristupa krajnjim korisnicima pod jednakim uvjetima. Transparentna međuoperatorska ponuda, u kojoj će biti navedeni svi uvjeti korištenja te povezane procedure, bit će javno dostupna. Održavanje i popravci na mreži ugovorit će se s lokalnim kompanijama te će tako osigurati najkraće moguće vrijeme otklanjanja eventualnih kvarova.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.