Digitalni jaz se produbljuje, prema indeksu razvoja optike Hrvatska 51. u svijetu

Prema posljednjim podacima o FDI-ju globalni digitalni jaz nastavlja se povećavati

Gorden Knezović ponedjeljak, 23. prosinca 2024. u 06:00

Indeks razvoja optike (FDI) – nastao u suradnji između Ookle, Globalnog širokopojasnog udruženja (The World Broadband Association WBBA) i Omdije – mjeri razvoj optičke infrastrukture u 93 zemlje analizirajući razvoj te infrastrukture, tržišne trendove i mjerenja kvalitete korisničkog iskustva. Korištenjem prosječnih brzina preuzimanja (download) i slanja (upload), latencije (vremena odaziva mreže) i podataka o prekidima iz Speedtest Intelligencea, FDI pruža ključne uvide u stvarno širokopojasno iskustvo diljem svijeta.

Dok gotovo četvrtina rezidencijalnih korisnika širokopojasnih mreža na razvijenim tržištima sada koristi gigabitne tarife (očekuje se da će takvih biti 50% do 2029. godine) u zemljama u razvoju često se bore da održe osnovnu povezanost.

2030. po kućanstvu 45 umreženih uređaja

Između 2020. i 2023. godine fiksni širokopojasni pristup zabilježio je rast od 20% u usporedbi sa samo 5% za mobilni širokopojasni pristup, a sličan rast predviđa se i u sljedećih nekoliko godina. Tri ključna čimbenika pokreću povećanu potražnju za gigabitnom i višegigabitnom vezom:

Povezani uređaji : Broj povezanih uređaja po kućanstvu obično se udvostruči svakih pet godina, s očekivanjima da će po kućanstvu do 2030 godine biti u prosjeku čak 45 umreženih uređaja.

Aplikacije velike propusnosti : Moderne aplikacije zahtijevaju sve veće brzine, od 50 Mb/s za 4K video do 300 Mb/s za 8K sadržaj, s XR aplikacijama sljedeće generacije koje zahtijevaju brzine do 1 Gb/s.

Promjena u cloud computingu : obrasci korištenja brzo se razvijaju od primarno lokalnog spremanja datoteka do pristupa uslugama temeljenim na cloudu za pohranu i računalstvo, prijelaz ubrzan XR i AI aplikacijama.

Očekivanja su kako će do 2028. ili 2029. godine otprilike polovica svih fiksnih širokopojasnih veza u svijetu biti gigabitna. Prijelaz na optičke mreže, koje omogućuju i veće brzine i poboljšanu latenciju, nužan je zbog nastavka digitalizacije kako svakodnevnog života tako i poslovanja.

sve veći zahtjevi za brzinama
sve veći zahtjevi za brzinama

Napredni, tržišta u razvoju i početnici

Indeks razvoja optičkih vlakana pruža daleko najcjelovitiji uvid u globalni razvoj širokopojasnog interneta. Istraživanjem su obuhvaćene 93 zemlje prema višestrukim pokazateljima uključujući načine ulaganja (financiranje infrastrukture, tržišne poticaje, regulatorne politike) i podatke o funkcioniranju infrastrukture u stvarnom svijetu. 

Kako bi se omogućile smislene usporedbe između tržišta na različitim stupnjevima razvoja, FDI organizira zemlje u tri različita klastera:

Prvi klaster – napredna tržišta : ta visoko razvijena tržišta optičkih širokopojasnih mreža – kao što su Singapur, UAE i Katar – pokazuju učinak snažne državne potpore i jasnih nacionalnih strategija. Singapur ističe uspješne priče prvog klastera svojom nacionalnom inicijativom za optičku infrastrukturu.

Drugi klaster – tržišta u razvoju : Tržišta s razvijenom širokopojasnom infrastrukturom aktivno šire usvajanje optičkih vlakana. Francuska, Čile, Švicarska, Australija i Nizozemska poboljšale su svoju ljestvicu izravnih stranih ulaganja kroz proširenu pokrivenost vlaknima i poboljšanu metriku učinka.

Treći klaster – tržišta u nastajanju : Regije s niskom sveukupnom širokopojasnom penetracijom često se suočavaju s temeljnim izazovima povezivanja. Međutim, uspješne priče poput Perua, koji je skočio za 11 mjesta na ljestvici FDI, pokazuju kako ciljana ulaganja i regulatorna poboljšanja mogu ubrzati razvoj.

Hrvatska je po razvijenosti optičke infrastrukture u klasteru zemalja u razvoju
Hrvatska je po razvijenosti optičke infrastrukture u klasteru zemalja u razvoju

Strategija

Uspješne zemlje u razvoju optičke infrastrukture dijele nekoliko ključnih karakteristika u svojim regulatornim pristupima i korištenju odlučivanja temeljenog na podacima:

Učinkovit regulatorni okvir: Vodeća tržišta provode detaljne nacionalne širokopojasne planove s određenim ciljevima i rokovima. Oni pojednostavljuju općinska odobrenja, promiču dijeljenje infrastrukture i daju financijske poticaje kroz fondove za univerzalne usluge.

Planiranje temeljeno na podacima: metrike Speedtest Intelligence pružaju detaljne podatke o performansama mreže – uključujući brzine, latenciju i prekide.

Strategije specifične za tržište: Uspjeh izgleda drugačije na različitim tržištima. Na primjer, dok Singapur teži svojoj nacionalnoj 10-gigabitnoj usluzi kroz optičku infrastrukturu, druge su zemlje usredotočene na širenje osnovne pokrivenosti optičkim vlaknima. Speedtest Intelligence metrika može pomoći zemljama u postavljanju realnih ciljeva na temelju njihove postojeće faze razvoja.