Europska komisija predstavila je niz preporuka za stvaranje sigurnog sustava pomoću kojeg će građani moći pristupiti svojim elektroničkim zdravstvenim kartonima u svim državama članicama. Sada se mogućnost europskih građana da pristupe svojim elektroničkim zdravstvenim kartonima u cijelom EU značajno razlikuje među državama članicama. Iako neki građani mogu pristupiti dijelovima svojih elektroničkih zdravstvenih kartona na nacionalnoj ili prekograničnoj razini, mnogima je digitalni pristup ograničen ili ga uopće nemaju. Zbog toga je Europska komisija donijela preporuke kojima će se olakšati prekogranični pristup na siguran način, koji je potpuno u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).

Države članice već su počele omogućavati prekogranični pristup i razmjenu nekih dijelova elektroničkih zdravstvenih kartona. Od 21. siječnja 2019. finski građani mogu pomoću e-recepata kupiti lijekove u Estoniji, a liječnici u Luksemburgu uskoro će moći pristupiti sažecima podataka o pacijentima iz Češke.

Europska komisija predlaže da države članice prošire ta nastojanja na tri nova elementa zdravstvenih kartona, odnosno na laboratorijske nalaze, otpusna pisma te medicinske snimke i izvješća o tim snimkama. Inicijativom se istodobno utire put za razvoj tehničkih specifikacija koje bi se trebale upotrebljavati za razmjenu zdravstvenih kartona u svakom od tih područja.

Praktična korist

Kao rezultat toga, pristup potpunim osobnim zdravstvenim kartonima u cijelom EU europskim građanima može biti od velike koristi, primjerice u sljedećim situacijama: u slučaju nesreće za vrijeme putovanja u drugoj državi članici EU, liječnici će imati neposredan pristup informacijama o pacijentu (primjerice, informacije o kroničnim bolestima, alergijama ili netoleranciji na neke lijekove). Time se znatno može povećati njihova sposobnost pružanja najučinkovitijeg i pravodobnog liječenja; povećanje kvalitete i osiguravanje kontinuiteta pružanja skrbi građanima kad putuju po EU; osnaživanje medicinskih istraživanja u području velikih zdravstvenih izazova, kao što su kronične ili neurodegenerativne bolesti olakšavanjem razmjene podataka. To ovisi o suglasnosti građana, na propisan način i uz potpuno poštovanje europskih pravila o zaštiti podataka; potpora učinkovitosti i održivosti zdravstvenih sustava, primjerice, razmjenom najnovijih laboratorijskih ili radioloških nalaza pacijenata. Tako bolnica u drugoj državi članici neće morati ponavljati slične pretrage, čime se štedi vrijeme i smanjuju bolnički troškovi.

Za daljnji razvoj te razmjene informacija uspostavit će se zajednički postupak koordinacije između Europske komisije i država članica. To će omogućiti doprinose dionika, kao što su predstavnici industrije, zdravstveni djelatnici i predstavnici pacijenata, na razini EU i na nacionalnoj razini.

Zajedničkim će se postupkom koordinacije osigurati da su sve relevantne strane uključene u postupak razvoja formata za razmjenu europskih elektroničkih zdravstvenih kartona (EHR). Države članice utvrdit će u okviru mreže e-zdravstvo praktične smjernice za provedbu i praćenje napretka.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.