Dezinformacije i #fakenews - Veći napori u suzbijanju online dezinformacija

Europska komisija najavila je konferenciju pod naslovom “Suzbijanje dezinformiranja na Internetu i stvaranje transparentnijeg, vjerodostojnijeg i raznovrsnijeg ekosustava digitalnih medija”, na kojoj će se podsjetiti na ostvarene rezultate u borbi protiv internetskog dezinformiranja u Europi i razmotriti mogućnosti daljnjeg djelovanja u kontekstu nadolazećih izbora za Europski parlament

G.K. petak, 1. ožujka 2019. u 00:00

Europska komisija objavila je prva izvješća koja su dostavili potpisnici Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, potpisanog u listopadu 2018. godine. Kodeks dobre prakse prati se u okviru Akcijskog plana za borbu protiv dezinformiranja, koji je Europska unija donijela prošlog prosinca kako bi izgradila kapacitete i ojačala suradnju između država članica i institucija EU za proaktivno suočavanje s prijetnjama dezinformiranja.

Google, Facebook, Twitter, Mozilla i trgovinska udruženja koja predstavljaju oglašivački sektor dostavili su svoja prva izvješća o mjerama koje poduzimaju kako bi se uskladili s Kodeksom. Prema tim izvješćima, kojima su obuhvaćene mjere poduzete do 31. prosinca 2018., internetska poduzeća u nekim su područjima postigla naprednije i opsežnije rezultate, primjerice, uklanjanje lažnih računa i smanjenje prihoda promicatelja dezinformacija, no u drugima su rezultati slabiji. 

Protiv dezinformacije

Osim toga, Europska komisija najavila je konferenciju pod naslovom “Suzbijanje dezinformiranja na Internetu i stvaranje transparentnijeg, vjerodostojnijeg i raznovrsnijeg ekosustava digitalnih medija”, na kojoj će se podsjetiti na ostvarene rezultate u borbi protiv internetskog dezinformiranja u Europi i razmotriti mogućnosti daljnjeg djelovanja u kontekstu nadolazećih izbora za Europski parlament. Sudjelovat će povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel, članovi Europskog parlamenta te predstavnici tehnološke zajednice, industrije i medija.

Za nadolazeća izvješća, Europska komisija očekuje da će Google, Facebook, Twitter i Mozilla razviti sustavniji pristup, koji će omogućiti pravilno i redovito praćenje i procjenu na temelju odgovarajućih podataka o izvedbi.

Kada je riječ o trgovinskim udruženjima koja predstavljaju sektor oglašavanja (Svjetska federacija oglašivača, World Federation of Advertisers, Europska asocijacija komunikacijskih agencija, European Association of Communication Agencies, i Interaktivni ured za oglašavanje u Europi, Interactive Advertising Bureau Europe), Europska komisija bilježi njihove pozitivne napore u podizanju svijesti o Kodeksu, ali i napominje kako nema potpisnika korporacija i naglašava ključnu ulogu robnih marki i oglašivača u nastojanjima da se demonetiziraju dobavljači dezinformacija.

Izvještavanje o dezinformacijama svaki mjesec

Izvješća obuhvaćaju mjere koje poduzimaju online tvrtke i sektor oglašavanja do 31. prosinca 2018. Za siječanj 2019., internetske platforme trebale bi Europskoj komisiji pružiti detaljne informacije u nadolazećim danima. Ovo, prvo, mjesečno izvješće bit će objavljeno u veljači 2019., nakon čega će slijediti slična izvješća svaki mjesec do svibnja 2019. To će Europskoj komisiji omogućiti da provjeri postoje li djelotvorne politike s posebnim utjecajem na integritet izbornih procesa prije europskih izbora.

Do kraja 2019. Europska komisija će provesti sveobuhvatnu procjenu na kraju početnog 12-mjesečnog razdoblja Kodeksa. Ako se rezultati pokažu nezadovoljavajućim, Europska komisija može predložiti daljnje postupke, uključujući regulatorne prirode.

Praćenje Kodeksa prakse dio je Akcijskog plana protiv dezinformacija, koje je Europska unija usvojila u prosincu prošle godine kako bi izgradila sposobnosti i ojačala suradnju između država članica i institucija EU, kako bi proaktivno odgovorila na prijetnje koje predstavlja dezinformacija.

Kodeks prakse također ide ruku pod ruku s Preporukom uključenom u izborni paket koji je predsjednik Europske komisije Jean-Paul Juncker objavio u svom govoru o stanju Unije za 2018. godinu, kako bi se osigurali slobodni, pošteni i sigurni izbori Europskog parlamenta. Mjere uključuju veću transparentnost u političkim online oglasima i mogućnost nametanja sankcija za ilegalno korištenje osobnih podataka kako bi se namjerno utjecalo na ishod europskih izbora. Također, državama članicama savjetovano je da uspostave nacionalnu mrežu za izbornu suradnju relevantnih vlasti – kao što su izborna, cyber sigurnost, zaštita podataka i tijela za provedbu zakona – i da imenuju kontaktnu točku za sudjelovanje u mreži za izbornu suradnju na europskoj razini. Prvi sastanak na europskoj razini održan je 21. siječnja 2019. godine. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.