HUP – Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je ICT analizu sektora za 2018. godinu i ponovila zahtjeve prema Vladi Republike Hrvatske – “5 malih mjera” za zadržavanje digitalnih profesionalaca te za strateški, snažniji razvoj sektora. S obzirom na rast ICT sektora te predviđanja do 2025. godine, upozorenje iz Udruge je da nedostatak konkretnih mjera stimuliranja radnika u ICT sektoru i strateškog pristupa cijelom sektoru, može dovesti do ozbiljnog manjka radne snage, pritiska na neto plaće i smanjenja konkurentnosti jedne od najrazvijenijih hrvatskih industrija.

Brojke pokazuju da je 2018. godina bila uspješna za ICT industriju. Nastavljen je rast izvoza, prihoda i dodane vrijednosti, a povećan broj zaposlenih i tvrtki. To je već deseta godina kontinuiranog rasta ICT sektora, industrije koja je čak i u vrijeme gospodarske krize ostvarivala pozitivne rezultate. U odnosu na 2008. godinu, broj ICT tvrtki u Hrvatskoj sada je gotovo udvostručen (6.136), broj zaposlenih se povećao 45% (s 26.970 na 39.062), izvoz je povećan 90% (s 4,4 na 8,3 milijarde), prihodi su narasli za nešto manje od 30% (s 29,86 na 38,33 milijarde), a stvorena dodana vrijednost za gotovo 50% (sa 7,6 na 11,3 milijarde). U nekim segmentima ICT industrije, kao što su programiranje ili obrada podataka, u kojima se posljednjih godina bilježe veliki svjetski uspjesi hrvatskih tvrtki, izvoz je od 2008. godine narastao gotovo 7 puta, broj tvrtki više od 100 puta, a broj zaposlenih se utrostručio.

Najpropulzivnija industrija

“ICT industrija je najpropulzivnija industrija u Hrvatskoj i dobri rezultati u ICT-u bitni su zbog važnosti digitalne ekonomije u gospodarstvu i zakonodavstvu Europske unije. U usporedbi s drugim industrijama, koje su detektirane kao industrijski pokretači, ICT industrija je u 2018. godini pokrenula najviše tvrtki, ostvarila najveće prihode, stvorila najveću dodanu vrijednost i uplatila najviše poreza i doprinosa u državni proračun po zaposlenom. Druga je prema izvozu (nakon metalne industrije) i broju zaposlenih (nakon prehrambene industrije), no u posljednjih 10 godina ima najveći rast zapošljavanja”, istaknuo je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić predstavljajući rezultate za 2018. godinu.

Predsjednik Udruge HUP-ICT Boris Drilo osvrnuo se na procjene rasta ICT sektora u razdoblju do 2025. godine. Naime, na temelju dosadašnjeg rasta u posljednjih 10 godina, HUP-ICT predviđa da do 2025. godine ICT industrija može imati zaposleno čak 55.000 ljudi, odnosno samo 28.000 u računalnom programiranju. Potencijal prihoda cijele ICT industrije iznosi 45 milijardi kuna, od čega bi 12 milijardi ili 23% odlazilo na izvoz, a samo računalno programiranje ima potencijal od 18 milijardi kuna prihoda, od čega 7,2 milijarde (40%) iz izvoza. Prema sektorskom istraživanju koje je rađeno i predstavljeno u studenom prošle godine (McKinsey), hrvatska digitalna ekonomija sada generira 1,2 milijarde eura, a potencijal rasta je do 8,3 milijardi eura do 2025. godine. Ta brojka odnosi se na dodanu vrijednost koju stvara ICT industrija, e-trgovina i potrošnja elektroničkih i komunikacijskih uređaja.

Generator rasta

“Digitalna ekonomija je novi generator rasta, a u Hrvatskoj postoji prostor za uvođenje digitalnih usluga i posljedično povećanje konkurentnosti konačnog proizvoda, rasta BDP-a, kreiranja novih poslova i povećanja produktivnosti u proizvodnji, trgovini, prometu, poljoprivredi, građevini i ugostiteljstvu. Međutim, da bi se održao dosadašnji rast ICT sektora, nama su potrebni kvalitetni digitalni profesionalci koje ICT industrija u Hrvatskoj može zadržati samo ako uz konkurentne plaće omogućimo i neku vrstu kompenzacije uz plaće. U tom smislu predlažemo Vladi RH, paket koji smo nazvali “5 malih mjera” za zadržavanje profesionalaca u ICT sektoru, koje bi mogle imati snažan učinak, uz razmjerno male kratkoročne fiskalne prilagodbe. Molimo da nam se omogući da neoporezivo plaćamo gablec, vrtić, smještaj, 13. i 14. plaću i dajemo bonuse u vlasničkim udjelima”, istaknuo je Drilo.

Predložene mjere uključuju neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika; mogućnost plaćanja vrtića od poslodavca kao porezno priznati rashod za tvrtku; programe rješavanja smještaja za radnike kroz maksimalno neoporeziv iznos koji tvrtka može isplatiti za najam ili kredit radnika; neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela tvrtke; odnosno 2 do 3 nagradne neoporezive plaće. To su mjere koje bi mogle utjecati na prevenciju iseljavanja, demografsku obnovu, povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora, jer pružaju zaposlenicima neke dodatne pogodnosti koje su (uz samu plaću) vrlo bitni za zadovoljstvo zaposlenika. Mjerama bi se osigurala trenutačna konkurentnost sektora, osigurao kontinuitet rasta, privuklo više tehnoloških tvrtki u Hrvatsku i motiviralo profesionalce da rade za hrvatske tvrtke.

“U Hrvatskoj, nažalost, još uvijek nemamo dovoljno sektorskog razumijevanja od Vlade, niti pravu strategiju prema ICT industriji. U mnogim zemljama EU ona se poima kao vertikalna industrija, a ne samo servis drugim industrijama pa je moguće zemlju brendirati kao ICT zemlju. Mi smo ove godine na DESI indeksu zauzeli 20. mjesto, što je za dva mjesta bolje od prošle godine, no mnogo je još prostora za napredak. Rastemo u postotku studenata koji svake godine diplomiraju u STEM područjima (u odnosu na ukupan broj studenata), no taj broj je ozbiljno ugrožen demografskim kretanjima. Bez strateškog okvira od države – a mi u ICT sektoru imamo i znanje i ideje i iskustvo i volju da pomognemo državi u definiranju strategije – mogli bismo pokleknuti pred izazovima koje nosi digitalno društvo, kad je riječ o radnoj snazi, i postati nekonkurentni”, rekao je Drilo. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.