Europska komisija objavila je rezultate Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2019., u kojem se prati ukupna digitalna uspješnost Europe i napredak država članica EU u području digitalne konkurentnosti. Zemlje koje su postavile ambiciozne ciljeve u skladu sa strategijom EU digitalnog jedinstvenog tržišta i spojile ih s prilagođenim ulaganjima, postigle su bolje rezultate u relativno kratkom vremenu.

To je jedan od glavnih zaključaka ovogodišnjeg Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva. No, iz činjenice da najveća gospodarstva EU nisu ujedno i digitalni predvodnici, vidljivo je da je potrebno ubrzati digitalnu transformaciju kako bi EU zadržao konkurentnost na svjetskoj razini. 

DESI je složen pokazatelj gospodarske i društvene digitalizacije, a sastoji se od pet tematskih pokazatelja – povezivost, ljudski kapital (digitalne vještine), korištenje Interneta, integracija digitalnih tehnologija, digitalne javne usluge.

Pokazatelji

Pokazatelj Povezivost mjeri dimenzije i razvoj širokopojasne infrastrukture i njezinu kvalitetu. U njemu Hrvatska zauzima 27. mjesto, čime je ostvarila rezultat prethodne godine. Hrvatska kontinuirano radi na poboljšanju pokazatelja povezivosti i kroz nacionalne programe razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa.

Pokazatelj Ljudski kapital Hrvatsku smješta na 13. mjesto, kao i prethodne godine. To područje mjeri digitalne vještine koje su potrebne da se iskoriste mogućnosti koje nudi digitalno društvo. Sve veći broj Hrvata koristi Internet, a u znanstvenom području raste broj diplomiranih IKT stručnjaka.

Reformirani obrazovni programi uvedeni su u 151 školi u Hrvatskoj u sklopu pilot-programa “e-Škole: Uspostava Programa razvoja škola digitalne zrelosti” te su uvedeni digitalni obrazovni sadržaj i digitalna tehnologija u sustav osnovnog i srednjeg obrazovanja. Projekt se nastavlja i u 2019. godini uvođenjem preostalih škola na nacionalnoj razini.

Pokazatelj Korištenje Interneta mjeri aktivnosti kojima se građani bave online – videouraci, glazba, igre, moderni oblici komunikacije ili online kupnja i bankarstvo. Hrvatska je zauzela 15. mjesto te tako ostvarila značajan napredak od tri mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Najpopularnije online aktivnosti su čitanje vijesti, gdje Hrvatska zauzima 2. mjesto, te slušanje glazbe, gledanje videa, igranje igara i korištenje društvenih mreža.

Pokazatelj Integracija digitalne tehnologije podrazumijeva digitalizaciju poduzeća i e-trgovinu. U tom području Hrvatska ostvaruje 18. mjesto, kao i prethodne godine. Hrvatska poduzeća sve više koriste mogućnosti koje nudi online trgovina, na 13. mjestu su mala i srednja poduzeća koja prodaju na Internetu. Prema broju poduzeća koja koriste oblak nalazimo se na 10. mjestu, a prema prometu ostvarenom e-trgovinom na 11. mjestu.

Pokazatelj Digitalne javne usluge odnosi se na usluge e-uprave. U tom pokazatelju Hrvatska je zauzela 22. mjesto, čime je napredovala u odnosu na prethodnu godinu. Modernizacija i digitalizacija javnih usluga vodi povećanju učinkovitosti administracije, građana i poslovnih subjekata. U Hrvatskoj postoji i visoka razina interakcije između javnih tijela i građana. 75% korisnika na mreži aktivno prihvaća usluge e-uprave. Dostupnost usluga e-uprave poslovnim subjektima pokazuje pozitivan rezultat za Hrvatsku. Hrvatska ima dobre rezultate u pogledu pružanja usluga e-zdravstva, i zauzima 10. mjesto u EU. S uslugom e-Recept na visokom smo 6.mjestu. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.