Početkom ožujka tvrtki Amphinicy Technologies odobreno je 1,3 milijuna eura za projekt Blink iz natječaja Obzor 2020 u sklopu Instrumenta za malo i srednje poduzetništvo (SME), koji je dio pilot-programa Europskog vijeća za inovacije (EIC). U tijeku je priprema ugovora za njegovu provedbu.

Pilot-projekt EIC-a pokrenut je u listopadu 2017. godine, s ciljem pružanja mogućnosti financiranja, savjetovanja i umrežavanja postojećih s najnovijim inovacijama, tj. kako bi podržao inovatore, poduzetnike, male tvrtke i znanstvenike u njihovim idejama i ambicijama. SME Instrument nudi najboljim poduzetnicima u Europi mogućnost da zatraže sredstva za ideje u napretku s potencijalom za stvaranje potpuno novih tržišta ili revoluciju postojećih.

Amphinicy Technologies je izabran između 1.200 prijavljenih europskih tvrtki, a završna faza natječaja bila je prilika za predstavljanje projekta pred evaluacijskim odborom, nakon kojeg je 57 tvrtki dobilo odobrenje za financiranje.

Promatranje iz svemira

“Natječaj se odnosi na različita područja u kojima tvrtke mogu prijaviti svoj projekt, a mi smo se prijavili u kategoriji Informacijske i komunikacijske tehnologije s primjenom u satelitskim telekomunikacijama i području promatranja Zemlje iz svemira”, rekao nam je solutions manager (satellite and ground solutions) Amphinicy Technologies Tomislav Nakić-Alfirević, dodajući kako su svi projekti prijavljeni na taj natječaj zanimljivi, i svaki za svoje područje ima određeni značaj, tako da je konkurencija jaka, ali nikako ne znači da ta spoznaja bilo koga treba poljuljati u namjeri da se prijavi i pokuša osigurati sredstva.

“S pozicije nekoga tko je prošao cijeli proces, glavna poruka koju bismo uputili onima koji razmišljaju o prijavi jest da se svakako prijave. Nije jednostavno i nema jamstva, ali na sudjelovanje u takvim natječajima treba gledati kao na redovni dio posla, pogotovo ako imate dugoročni plan i cilj za projekt na kojem radite”, ističe Nakić-Alfirević, dodajući kako niti jedna zemlja ili tvrtka koja je bila prijavljena nije imala nikakvu prednost u odnosu na Hrvatsku, dakle, svaki projekt u startu ima jednake izglede biti sufinanciran. Smatra kako sudjelovanje samo za sebe donosi vrijednost u obliku stvaranja jasnije slike stanja na tržištu, ciljeva koji se projektom žele postići, kao i koraka u njihovu ostvarivanju, a da uspješna prijava otvara sasvim novu razinu mogućnosti razvoja projekta i kasnije prodaje.

“Nije bilo lako, sve to traje i po nekoliko mjeseci ili godina. Neki prolaze iz šestog, desetog pokušaja, znači treba biti uporan i vjerovati u projekt. Prolaz na natječaju Obzor 2020 više je od odobrenih sredstava, važna nam je potvrda da smo u krugu najboljih u Europi te kako nam je ideja dovoljno dobra da bi mogla uspjeti”, ističe solutions manager Amphinicy Technologies.

“Blink je naše softversko rješenje koje obavlja inovativnu, softverski baziranu obradu podataka u stvarnom vremenu, koja može poslužiti za dohvat informacija iz područja meteorologije, logistike, poljoprivrede, ekologije i navigacije, dostupne preko satelita za promatranje Zemlje. Sateliti koji kruže oko Zemlje u niskoj orbiti, dostupni su za prijenos podataka samo dok su vidljivi na nebu, dakle, informacije s njih treba brzo primati i obraditi.

Vlastita sredstva

Ovisno o brzini prijenosa i količini podataka (moderni sateliti za opažanje nose veliki broj instrumenata visoke razlučivosti), to je dosta zahtjevan posao, koji su do sada radila samo skupa, isključivo hardverska rješenja, izrađena prema narudžbi. Tu smo prepoznali priliku i odlučili napraviti manje i jeftinije uređaje od onih koji već postoje na tržištu, a koji će, uz snažni softver koji smo razvili i nazvali Blink (treptaj), u realnom vremenu obrađivati satelitske podatke velikim brzinama. Kako smo zamislili i predstavili u prijavi za Obzor 2020, osim velikih ‘svemirskih igrača’ s potrebom za velikim brzinama, takve jednostavnije i jeftinije uređaje s našim softverom, za manji opseg podataka, mogle bi posjedovati i škole i fakulteti, što bi omogućilo djeci i studentima stjecanje novih znanja i vještina. Jednim takvim prototipom sustava koristimo se u našoj tvrtki, gdje svaki dan dobivamo podatke s meteorološkog satelita”, objasnio nam je Tomislav Nakić-Alfirević te dodao “igrači smo na duge staze i vjerujemo da se trud isplati. Malošta što je vrijedno proizvodnje može se proizvesti od nule i prodavati nakon godinu-dvije”.

Sredstva koja su im nedavno odobrena namijenjena su za Blink, a na prvom prototipu Blinka u Amphinicy Technologies počeli su raditi još 2013., dakle prije pet godina. Od početka su ulagali u razvoj projekta svoja sredstva, ali tražili su i vanjsko financiranje kako bi ubrzali njegov razvoj.

“Prilike ne traju vječno pa smo krajem 2013. dobili podršku tadašnjeg BICRO-a, a sredinom 2015. i financiranje faze 1 iz programa Obzor 2020 za mala i srednja poduzeća aktivna u svemirskoj industriji. Znatno izdašnije financiranje iz faze 2 tog programa dobili smo nakon nekoliko pokušaja, tijekom kojih smo uvijek dobivali vrlo dobre ocjene (pečat izvrsnosti), koje su, uz to, svakom prijavom bile sve bolje, tako da se moglo vidjeti da smo na dobrom tragu. Blink nam, naravno, nije jedini projekt na kojem godinama radimo do komercijalizacije”, kaže solutions manager Amphinicy Technologies, dodajući kako će sljedeće dvije godine, tj. u vrijeme trajanja sufinanciranja, biti vrlo bitna faza za razvoj Blinka jer sredstva potiču brzu implementaciju potrebnih tehničkih dostignuća te im ujedno pomažu da razviju mrežu klijenata i partnera.

Plan im je završiti proizvod Blink ULTRA na TRL 9 (razina tehničke spremnosti) i osigurati pečat na razvoju novog svemirskog doba (NewSpace), zajedno s partnerima, vodećim imenima u satelitskoj i svemirskoj industriji.

Nastup na Satelite 2018 u Washingtonu

Konferencija i izložba Satellite, najveće i najvažnije globalno događanje na području satelitske industrije, ove godine okupilo je gotovo 15.000 posjetitelja. Trodnevno događanje u Walter E. Washington Convention Centeru u Washingtonu posjetili su lideri u aerosvemirskoj industriji, poduzetnici, rukovoditelji, inženjeri, krajnji korisnici i ostali entuzijasti.

“Sudjelovalo je oko 350 izlagača iz više od 100 zemalja, tako da smo imali priliku vidjeti mnoge zanimljive inovacije kao što je, primjerice, all-in-one terminal/antena u kutiji s mogućnošću dvostrukog snopa. Na okruglom stolu na kojem su sudjelovali izvršni direktori vodećih satelitskih operatera mogli smo čuti kako se nadaju da će izgledati upravljanje razvojem tehnologije u doba 5G/IOT/Big data komunikacije”, rekla nam je head of office / PR coordinator Amphinicy Technologies Mihaela Pavičić, dodavši kako su trend u satelitskoj industriji već neko vrijeme vertikalna integracija i joint partnership.

“Vertikalna integracija zanimljiva je radi smanjenja troškova i povećanja dobiti, a zajedničko partnerstvo radi unapređenja sustava i usluge te širenja ponude i baze klijenata. Uz to, vidjeli smo da najave skorih konstelacija velikog broja malih satelita u niskim orbitama nisu puste priče. Osim operatera i proizvođača koji se sve više okreću manjim, fleksibilnijim i jeftinijim satelitima, koji se mogu lakše zamijeniti ili nadograditi (OneWeb, SpaceX, Boeing, Samsung), velikim koracima naprijed grabe i tvrtke koje se bave lansiranjima, a koje svojim inovacijama rade na spuštanju cijena lansiranja u orbitu”, prenosi dojmove Mihaela Pavičić.

“Put u SAD imao je u rasporedu za nas dva važna događaja. Prvi je bio sudjelovanje i prezentiranje Amphinicy Technologies na sajmu Satellite 2018, a drugi unaprijed dogovoren sastanak u NASA-i. Taj sastanak bio je nastavak našeg posjeta Washingtonu. To je ujedno bio naš treći posjet NASA-i, ali prvi put smo im održali prezentaciju našeg Blinka. Zoran Kahrić, koji ondje radi, pomogao nam je u organizaciji prezentacije njihovim stručnjacima”, dodala je program manager Amphinicy Technologies Mirta Medanić.

Dodala je kako im je susret s čelnicima NASA-e bio vrlo važan zbog europskog projekta, s obzirom na to da u sklopu njega imaju različite aktivnosti vezane za Blink, koji je pobudio interes američke svemirske agencije.

“Naša prezentacija bila je ciljana. Koristili smo dostupne uzorke iz NASA-ine znanstvene misije Aqua (https://aqua/nasa/gov/), koja promatra vodene površine i donosi vrijedne informacije o ciklusu vode u Zemljinoj atmosferi. S Aquinim podacima pokazali smo funkcionalnosti Blinka za naknadnu obradu podataka zaprimljenih sa satelita i interaktivni izvještajni sustav”, objasnila je voditeljica programa Blink, naglasivši da NASA-i mogu ponuditi usporednu obradu podataka sa satelita uz pomoć svojeg softvera. Vjerujemo da Blink može biti koristan za njihove misije promatranja Zemlje te istražujemo mogućnosti suradnje. Medanić je izrazila zadovoljstvo pozitivnom reakcijom čelnika NASA-e na mogućnosti njihova softvera, naglasivši kako o detaljima suradnje još ne može govoriti.

Što donosi članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji

Sporazum o suradnji koji je Hrvatska potpisala s ESA-om mogao bi donijeti prednosti i poslovne prilike uspješnim hrvatskim tvrtkama posebno, jer je hrvatska svemirska industrija u svojim počecima, kaže Medanić, dodajući kako je taj sporazum tek prvi korak u postanku punim članom, a Amphinicy Technologies proces ulaska Hrvatske u članstvo ESA-e podupire od samog početka.

“U prvih pet godina imat ćemo priliku razmjenjivati znanje, stvoriti nacionalnu svemirsku strategiju i uspostaviti infrastrukturu, tako da se jednog dana, kada Hrvatska postane punopravni član ESA-e, možemo za ESA-ine projekte natjecati s tvrtkama iz drugih zemalja članica. U sadašnjoj fazi nema članarine. U drugoj fazi od sljedećih pet godina, kada se postaje pridruženom članicom, članarina će postati fiksna (1 milijun eura) i moći ćemo pristupiti nekim ESA-inim projektima, no ne svim (Plan for European Cooperation States, PECS). Za pristupanje tim projektima zemlja mora imati i adekvatnu industriju da bi joj se to isplatilo”, objašnjava program manager Amphinicy Technologies, ističući kako je kod isplativosti članstva u ESA-i potrebno uzeti u obzir investiranje u budućnost novih naraštaja, gledati korak naprijed, gledati strateški.

Nakon toga slijedi treća faza ili punopravno članstvo, kada države plaćaju članarinu prema svojem BDP-u. Tek u toj fazi Hrvatska će se moći natjecati za ESA-ine programe kao i sve ostale zemlje punopravne članice.

“Amphinicy Technologies sada na projektima ESA-e sudjeluje preko svojeg luksemburškog ureda, i zato nam je izrazito važno da smo prisutni i u samom središtu europske svemirske industrije, a to je upravo Luksemburg. Ta zemlja fenomenalan je primjer male države sa snažnom vizijom budućnosti, koju provodi u djelo strateškim angažmanom politike i zakonodavstva te si osigurava dugotrajan i snažan rast”, kaže Medanić.

Jadranske aerosvemirske asocijacija

Amphinicy Technologies je suosnivač Jadranske aerosvemirske asocijacije (A3, Adriatic Aerospace Association), osnovane krajem prošle godine, točnije u prosincu. Riječ je o nevladinoj, neprofitnoj i neovisnoj udruzi, osnovanoj za postizanje četiri glavna zadatka: 1) poticanje istraživanja i razvoja u aerosvemirskom sektoru, 2) posredovanje u projektima kao glavni izvor informacija te provedba projekata, 3) obrazovanje i savjetovanje te 4) regionalna suradnja.

“Osnivači su fizičke i pravne osobe iz područja znanosti i tehnologije, koje su udružene s osnovnom svrhom provedbe navedenih četiriju temeljnih zadataka. Kako bi udruga ispunila svoju svrhu potrebno je obuhvatiti djelatnike, institucije i tvrtke posvećene istraživanju i razvoju u Hrvatskoj, koje su voljne pokrenuti aerosvemirski program kako bismo se konačno pridružili popisu zemalja koje sudjeluju u najvećem nastojanju današnjeg čovječanstva, tj. osiguranju svojeg mjesta u svemiru. Kako bismo tu viziju ostvarili, potrebno je sudjelovati na osmišljavanju i izvedbi projekata, kako u Hrvatskoj, tako i u međunarodnom okruženju. Sudionici mogu biti članovi, ali i partneri u obliku suradnje na projektima”, objašnjava nam senior software engineer/product manager Amphinicy Technologies Irena Kos.

“Razvoj NewSpacea neizbježno nam ukazuje da živimo u vremenu nove svemirske ere. Svemir je nekada bilo područje kojim su se isključivo bavile spore državne agencije i veliki satelitski operatori. Sada je došlo do zaokreta glede sudionika pa sa sigurnošću možemo reći da su predvodnici tehnološkog i civilizacijskog razvoja postale manje tvrtke i individualci, koji svojim inovacijama i idejama streme širenju čovječanstva u svemir. Projekti i inicijative u tom smjeru nisu zaobišli ni zemlje tzv. Trećeg svijeta. Moglo bi se reći da je čovječanstvo usmjerilo pogled prema nebu”, kaže Kos, dodajući kako se stvaranje novih vrijednosti i razvoj mogu postići rješavanjem konkretnih izazova.

Naglašava kako je rad na svemirskim projektima rad na projektima modernih tehnologija koje su višestruko isplative, pogotovo ako gledamo u budućnost i razmišljamo o nadolazećim naraštajima.

“Mladi naraštaji koji imaju priliku raditi na takvim projektima imaju priliku pridonijeti razvoju svemirske industrije, a ta spoznaja je inspiracija za nove inovacije. Važno je vjerovati da se može, takav mindset već je dobra podloga. Također, mnogi noviji projekti iz područja svemira već su ozbiljna podloga za znanstvena istraživanja, a sukladno tome, i sustavno se stvaraju prilike o kojima se nekad moglo samo maštati”, kaže Irena Kos, navodeći kako je misao vodilja osnivača udruge išla za idejom da se mladima omogući dostupnost novih tehnologija i sudjelovanje u tehnološki najsofisticiranijim projektima, usporedno s uvidom da kao zemlja imamo dovoljno dobar razlog za osnutak Jadranske aerosvemirske asocijacija, a to u konačnici znači pokretanje aerosvemirskog sektora u Hrvatskoj

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.