Izvješće eUprava referentni podaci 2018 (eGovernment benchmark 2018 report) navodi da 10 zemalja članica EU (Malta, Austrija, Švedska, Finska, Nizozemska, Estonija, Litva, Latvija, Portugal, Danska) te uz njih i Norveška, imaju kvalitetno izgrađene digitalne javne, odnosno preko 75% važnih usluga iz svakodnevnih životnih potreba građana i poslovnog sektora je digitalizirano.

U isto vrijeme zemlje članice koje imaju najslabije razvijene digitalne javne usluge postupno smanjuju zaostatak za digitalno razvijenijim članicama. U posljednje četiri godine jaz između digitalno najrazvijenijih i najnerazvijenijih članica EU smanjen je 10 posto.

Izvješće obuhvaća četiri ključna mjerila digitalizacije javnih usluga: usmjerenost na korisnike (user-centricity); transparentnost (transparency) (razina korisnikove kontrole nad svojim osobnim podacima...); prekogranična mobilnost (cross-border mobility) (mogućnost korištenja javnih usluga izvan domicilne zemlje), ključni dijelovi (key enablers) (dostupnost eID-a, eDocumenti...).

Napredak je vidljiv od izvješća iz 2017. godine u sva četiri ključna mjerila. Najviše je napravljeno na usredotočenosti na korisnike, što ukazuje da javne institucije prate potrebe i preferencije građana. Daljnji značajniji napredak potreban je u ostala tri mjerila: transparentnosti usluga, prekograničnoj mobilnosti i ključnim dijelovima.

Korisnička usmjerenost vidljiva je u 82 posto online javnih usluga u EU. Transparentnost javnih online usluga iznosi 71 posto, a prekogranična dostupnost usluga je 54 posto.

U protekle četiri godine zemlje EU povećale su dostupnost usluga na mobilnim platformama na 62 posto svih postojećih online javnih usluga.

Cyber sigurnost prvi je put analizirana u javnim uslugama u ovogodišnjem izvješću te je samo 10 posto od 3.500 analiziranih europskih javnih web-servisa prošlo osnovne sigurnosne testove. Preporuka je da se hitno mora poraditi na unaprjeđenju sigurnosne zaštite digitalnih javnih usluga u EU.

Kod javnih institucija eGovernment benchmark razlikuje razvijenost digitalnih usluga prema korisnicima te razinu digitalizacije samih procesa javnih institucija. Prosječna dostupnost digitalnih javnih usluga prema korisnicima u EU je 53 posto, a unutrašnja digitalizacija javnih institucija u EU je 63 posto.

Estonija, Latvija i Litva prednjače u odnosu na druge članice EU u uslugama javnih institucija prema korisnicima; iznad prosjeka EU prema digitalnim uslugama korisnicima su i Finska, Švedska i Rumunjska, a te su zemlje u prosjeku digitalizacije EU unutar javnih institucija. Velika Britanija također je iznad prosjeka EU u pružanju digitalnih usluga korisnicima, ali je slabija od prosjeka u digitalizaciji samih institucija.

Austrija, Portugal, Španjolska i Malta iznad su prosjeka EU u digitalizaciji procesa unutar javnih institucija, ali su ispod prosjeka u pružanju digitalnih usluga korisnicima.

Bugarska, Danska, Francuska, Grčka, Nizozemska, Poljska i Slovenija u prosjeku su pružanja digitalnih usluga korisnicima, kao i u unutrašnjim procesima u javnim institucijama.

Belgija, Cipar, Češka, Italija i Njemačka slabije su od prosjeka EU u digitalnim uslugama javnih institucija prema korisnicima te u prosjeku EU prema digitalizaciji procesa u institucijama. Hrvatska, Mađarska, Irska i Slovačka ispod su prosjeka prema digitalizaciji javnih institucija, a u prosjeku EU prema pružanju digitalnih usluga korisnicima. Samo Luksemburg ima ispodprosječne rezultate i u digitalnim uslugama prema korisnicima i u digitalizaciji procesa unutar javnih institucija. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.