I na ovogodišnjoj konferenciji raspravljalo se o ključnim trendovima i regulatornim izazovima koji oblikuju fintech industriju. Dvodnevni skup, u organizaciji Buga i časopisa za IT profesionalce Mreža, donio je niz zanimljivih predavanja, koja istražuju poveznice između digitalne transformacije, usklađenosti s regulativama i najnovijih tehnologija u financijama. Bilo će govora i o ulaganjima u kripto valute, kao i u ostale klase investicijske imovine, poput nafte i zlata.

Najavljujući program konferencije njezin direktor i glavni urednik Mreže Oleg Maštruko podsjetio je kako je glavna tema konferencije prije dvije godine bio euro, odnosno njegovo uvođenje u Hrvatskoj, prije godinu dana glavna je tema konferencije bila inflacija dok je ove godine u središtu pozornosti kibernetička sigurnost.

Prvo keynote predavanje pod nazivom Kako raditi uz cyber napade? održao je predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman koji je podsjetio da je financijski sektor najizloženiji kibernetičkim napadima s najmanje 20 posto svih zlonamjernih napada, prije svega na banke, ali i da je najspremniji odgovoriti na takve napade jer je sektor najranije započeo s provođenjem kibernetičke zaštite. Podsjetio je i na nagli rast zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti i na činjenicu da je čovjek u pravili najslabija karika kibernetičke zaštite. Kibernetički napadi snažno su povećani od ruske agresije na Ukrajinu, naglasio je Žigman, te istakao kako je i generativna umjetna inteligencija (GenAI) dodatno uzrokovala zlonamjerne napade.

Objašnjavajući strategiju Europske unije u kibernetičkoj zaštiti kroz ključne kibernetičke uredbe DORA i direktive NIS2 ustvrdio je kako se mora poći od tzv. kibernetičke higijene kod svakog pojedinca, odnosno od najjednostavnijih načina zaštite kao što su backup podataka, višefaktorska autentifikacija… Istakao je kako su najveći problem državno sponzorirani napadači protiv kojih se može boriti jedino dobro pripremljenom kibernetičkom zaštitom, analizom sigurnosnih ugroza, te izviđanjem mogućih opasnosti.

Andrej Grubišić iz Grubisic & Partners Corporate Finance održao je drugo keynote predavanje Odabrani ekonomski mitovi u kojemu je izdvojio deset, prema njegovom izboru, najvećih društvenih predrasuda koji uglavnom proizlaze iz interesa određenih društvenih grupacija koja nastoje zadovoljiti svoja prava ali koja obično nisu u općem ekonomskom interesu.

Voditelj odsjeka ofenzivnih kibernetičkih operacija (white hat haker) Combisa Danijel Teslić u predavanju Prijetnje, vodite me ka sigurnosti iznio je zabrinjavajuće statističke podatke o učestalosti zlonamjernih kibernetičkih napada, svakih 8 sekundi u svijetu se dogodi neki kibernetički napad, 72 posto organizacija bile su žrtve kibernetičkih napada od čega je 36 posto bilo žrtva takvih napada i po drugi put, da napadači budu „u sustavu“ 204 dana prije nego što budu otkriveni… Samo ransomware napadi, koji su i najčešći, prošle su godine imali rast od čak 73 posto, istakao je Teslić podsjetivši kako su rastu napada najviše doprinijeli opća digitalizacija u pandemiji te kripto valute kao sredstvo plaćanja ucjena.

Odvjetnica u odvjetničkom društvu Šavorić & Partneri Natalija Babić kroz predavanje DORA - it's the final countdown upozorila je kako je za 68 posto zlonamjernih probijanja u sustav kriv ljudski faktor te predstavila strategiju europske uredbe DORA (Digital Operational Resiliance Act) kroz njenih pet stupova koji pomažu u pripremi kibernetičke zaštite, obrani u slučaju napada, obvezi izvješćivanja o napadima, certificiranju digitalne otpornosti, upravljanju kibernetičkim rizicima, razmjeni informacija s ciljem bolje upoznatosti o kibernetičkim prijetnjama.

U predavanju Tko nam isplaćuje mirovine i može li to biti fintech? portfolio manager & fintech enthusiast Maja Menićanin predstavila je model mirovinskog osiguravajučeg društva (MOD) i njegov način funkcioniranja. Ukazala je na ulogu digitalnih pomagala, posebno umjetne inteligencije, u obradi mnoštva podataka iz mirovinskog sustava te na druge nužne primjene digitalizacije.

Direktor centra proizvoda u FINA-i Antonio Kolak kroz predavanje Digitalna transformacija faktoringa: Evolucija u upravljanju potraživanjima kroz digitalizaciju objasnio je kako je e-račun osnova digitalne transformacije faktoringa, te predstavio FINA-inu platformu za faktoring. Najavio je kako će od početka 2026. godine e-račun biti obvezan u Hrvatskoj ne samo u javnoj nabavi nego u svim poslovnim transakcijama što otvara mogućnosti za napredniji faktoring u poslovanju.

Izvršni direktor Sektora platnog prometa HNB Bruno Vukoja u predavanju provokativnog naslova Regulativa - do kad više? podsjećajući na tzv. europski regulatorni tsunami upozorio je kako je regulativa, uz ostalo, skup proces koji može doprinositi tržištu ali i ima brojen opasnosti njegovog usporavanja i kočenja.

Popodnevni dio ovogodišnje konferencije F2 – Future of Fintech započeo je panel raspravom pod nazivom Sigurnost financija. Panel je moderirao glavni urednik Mreže i direktor konferencije F2 Oleg Maštruko, a sudionici su bili Linardo Martinčević, Savjetnik u Uredu guvernera, HNB; Marko Bogdan, Growth Strategist, Genius by InterCapital; Bojan Ždrnja, CTO, član uprave, Infigo; Kristina Leko Kuštrak, AKD, IT direktor; Zlatan Morić, Voditelj studija kibernetičke sigurnosti, Algebra; Marina Dimić Vugec, Voditeljica Odjela za upravljanje kibernetičkom sigurnošću CARNET, Nacionalni CERT.

Linardo Martinčević istakao je kako se HNB trudi na različite načine zaštiti potrošače nadzorom sustava, edukacijom potrošača. Marko Bogdan upozorio je kako je važno zadržati povjerenje korisnika u investicijske fondove kao ključne za poslovanje u vrijeme sve sofisticiranijih napada i prijevara.

Bojan Ždrnja podsjetio je kako su banke najspremnije u borbi protiv kibernetičkih napada i da je to razumljivo jer je novac glavni motiv napadača. Kristina Leko Kuštrak najavila je certifikat sigurnosti digitalnog identiteta na razini Europske unije.

Zlatan Morić upozorio je na nedostatak sigurnosnih stručnjaka te ukazao na važnost edukacije u poslovnom sektoru kao bitnog načina zaštite od zlonamjernih kibernetičkih napada. Marina Dimić Vugec pojasnila je ulogu platforma Pixi za prijavu kibernetičkih incidenata te razmjenjuju sigurnosne informacije u Hrvatskoj i preko nje s drugim nacionalnim platformama u EU.

Chief Genius Officer u InterCapitalu Ivana Drlje u predavanju Digital & Passive – Globalni trendovi u investiranju objasnio je metodu tzv. pasivnog ulaganja u EFT kroz koju se prati tržište i realizira prosječni rizik za investitora te ostvaruje niži prinos za razliku od rizičnijeg tzv. aktivnog investiranja.

IT Security Presales CEE Thales Groupa Petr Kunstát u predavanju Discover - Protect – Control istakao je kako se zaštita mora provoditi ne zbog uredbi i direktiva EU o kibernetičkoj sigurnosti nego zbog zaštite poslovanja i ugleda poslovanja te da treba slijediti najbolje postojeće prakse zaštite.

U predavanju AI - dvosjekla oštrica sigurnosti: alat obrane, ali i napada savjetnik za kibernetičku sigurnost Combisa Krešimir Filla rekao je kako se u Hrvatskoj dnevno dogodi najmanje 20-30 zlonamjernih napada, da stalno raste kompleksnost napada te ukazao na važnost real time zaštite i otkrivanja prijetnji uz pomoć machine learninga i deep learniga.  

Ekonomistica sa ZŠEM-a Vedrana Pribičević u predavanju Magija fintecha u zaobilaženju sankcija objasnila je aktualna provođenja ekonomskih sankcija prema Rusiji i načine njihovog zaobilaženja preko kripto imovine i drugih fintech trikova.

IT direktorica AKD-a Kristina Leko Kuštrak u predavanju Dokaz cyber otpornosti cloud usluga – novi certifikacijski okvir EU najavila je novi certifikat Europske unije o kibernetičkoj otpornosti za proizvode i usluge koji će biti jamstvo za njihovo sigurno korištenje.

Posljednje predavanje prvoga dana konferencije održao je data scientist Onchain AG-a Boris Agatić. U predavanju Cryptonomics - who needs sex if crypto f**ks you every day! upozorio je kako je kripto tržište i dalje slabo regulirano s mnoštvom pokušaja prijevara. Upozorio je i kako je sustav i dalje „divlji zapad“.  

Drugi dan konferencije započeo je keynote predavanjem s aktualnom temom Trump 2.0: Financijska priprema fintech, software i ML gurua iz Revuta Marka Rukonića

Analizirajući zanimljive reakcije tržišta u SAD na Trumpovu prvu kandidaturu za predsjednika SAD kada je dobio izbore, gubitak većine u Kongresu od Republikanske stranke, na drugi Trumpov pohod na Bijelu kuću kada je izgubio izbore od Joe Bidena, na vraćanja republikanske većine u Kongresu i na treći Trumpov pohod na Bijelu kuću i osvajanje drugog predsjedničkog mandata. Rukonić je analizirao različite modela investiranja u svim tim prijelomnim događanjima i njihovom utjecaju na tržište kapitala.

Uz sve poznate i često ponavljane ekonomske i opće najave drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa Rukonić smatra kako je vjerojatan njegov razlaz s glavnim financijerom njegove kampanje Elonom Muskom koji bi mogao proizići iz Trumpove podrške industriji fosilnih goriva nasuprot Muskovog poslovnog interesa u čistim energijama poput elektrifikacije autoindustrije. Rukonić usto smatra i kako dobar dio predizbornih programskih obećanja Trump neće moći izvršiti, poput protjerivanja na desetine tisuća ilegalnih migranata, kako će unatoč njegovoj jasnoj podršci kripto tržištu nakon nekoliko godina uslijediti „kripto zima“. Najveći dio predavanja činila je odlična i detaljna analitika ulagačkih taktika.

Payment enthusiast, Head of Card Product Aircash Josip Kurdija u predavanju Tradicionalne platne sheme i fintech - Prava ljubav ili brak iz interesa ukazao je na razlike između tradicionalnih shema platnih kartica i fintech modela plaćanja.

Voditelj Odjela za supervizorsko pravo HNB-a Dario Hlupić Radić u predavanju Stupanje na snagu Uredbe o tržištima kripto imovine najavio je mogućnosti uvođenja digitalnog eura te objasnio uredbu o tržištu kripto valuta u Europskoj uniji MiCA.

Odvjetnik Stefan Martinić u predavanju Novi EU prijedlog za financijsku otvorenost (FiDA): Fintech sit, a GDPR na broju istakao je kako bi novi EU prijedlog za europsku financijsku otvorenost mogao biti „priznanje da se otišlo predaleko u regulativi“ te pokušaj da se nadoknadi zaostatak EU za SAD u digitalizaciji.

Posljednje predavanje ovogodišnje konferencije Quo Vadis Digital Euro? imao je Senior Consultant Beelna d.o.o. Alen Selimbegović koji je ustvrdio da neizbježno dolaze digitalne valute centralnih banaka poput digitalnog eura no nejasno je koliko će trebati vremena za njihovu realizaciju.

Zlatni partner konferencije je Combis, član HT Grupe, srebrni partneri Exclusive Networks, Thales i Revuto, te partneri Genius by Intercapital, Aircash, AKD Certilia, FINA, i Infigo.