Krajem 2022. i prvih dana 2023. godine, došlo je do brojnih zakonskih promjena, ne samo onih vezanih uz uvođenje eura kao službene valute. Pročitala sam na nekom portalu da se promijenilo više od 70 zakona i pravilnika, a brojni pravilnici, odluke i tumačenja tek se očekuju tijekom godine. Ne znam tko se može pohvaliti da je sve uspješno popratio i savladao.

Također, napokon je objavljen i vremenski plan objava natječaja za bespovratne potpore iz OPKK (Program konkurentnost i kohezija) i ITP-a (Integrirani teritorijalni program) za 2023. godinu. Oduševljava činjenica da su navedeni instrumenti inače višegodišnji (za razdoblje 2021.-2027.), a mi smo početkom 2023. dobili tek okvirni plan objava za ovu godinu, koji se također neće ispoštovati, jer nije nikada dosad, a kamoli da imamo plan za kompletno višegodišnje razdoblje, pa da poduzetnici mogu nešto planirati na rok duži od cjelovečernjeg filma. No, to nije ništa neobično za naše institucije. Primjerice, sustav za provedbu i isplatu sredstava za projekte EU u provedbi već danima ne radi jer su nadležne institucije, kako su brojni mediji ovih dana izvještavali, bile iznenađene i zatečene uvođenjem eura pa nisu napravile na vrijeme nužne promjene u sustavu.

Izdvojit ću nekoliko stvari koje se meni čine najbitnijima u spomenutoj "šumi" za IT poduzetnike, u nadi da će nekome biti korisne. Naravno, kao i uvijek, uzmite u obzir da je ovo tek kolumna koja izražava moje osobne stavove i interpretacije, a ne stručni tekst te konkretne savjete na navedene teme zatražite od stručnjaka s kojima surađujete u području računovodstva, pravnih usluga i fondova EU.

Počinjem s užim izborom zakonodavnih propisa.

Zakon o radu doživio je mnogo izmjena i promjena, i nemoguće ih je u ovom formatu sve prenijeti. Mogu samo reći da je prvi sažetak izmjena ZOR-a našeg odvjetničkog ureda imao pune trideset i dvije stranice, pa smo zatražili sažetak sažetka (ciljano na izmjene bitne za IT sektor) koji je imao dvanaest stranica. Stoga je moja topla preporuka, ako već niste, konzultirajte se s pravnicima specijaliziranima za radno pravo te uskladite poslovanje, ugovore i pravilnike o radu što prije, jer su izmjene stupile na snagu početkom siječnja (izuzev nekoliko iznimki).

Novi ZOR sada definira rad od kuće ili izdvojenog mjesta rada, kao i rad na daljinu te je potrebno dodati evidenciji radnog vremena i te dvije kategorije. Ovdje posebno napominjem da ZOR propisuje da je poslodavac dužan nadoknaditi troškove radnicima koji rade od kuće ili s izdvojenog mjesta rada stalno ili duže od 7 radnih dana tijekom kalendarskog mjeseca. Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak od 01/2023 dodana je nova neoporeziva naknada na ime takvih troškova u visini od 3,98 eura po danu, ali ne više od 66,37 eura mjesečno. ZOR ne propisuje minimalni iznos naknade. Dakle, ovo vrijedi i obveza je već za siječanj 2023.

ZOR nadopunjava sadržaj ugovora o radu te uvodi novu definiciju što se sve smatra plaćom: (a) osnovne, odnosno ugovorene plaće, (b) dodaci na plaću i (c) ostali primici. Može se iščitati da se i neoporezivi bonusi smatraju sada dijelom plaće te će poslodavci morati navesti jasnije kriterije za isplate različitih iznosa radnicima. Također, propisuju se detaljnije pravila oko dostave potvrda, isprava, akata i drugih pismena zaposlenicima pa obratite pozornost na rokove i načine dostave pojedinih akata radnicima (izričito je sada navedeno da može i digitalnim putem, uz određene uvjete).

Kad je riječ o izmjenama u domeni poreza na dohodak, osim uvođenja nove neoporezive naknade za rad od kuće, izdvojila bih povećanje iznosa primitaka koje, primjerice, učenici i studenti mogu ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom (biti porezna olakšica roditeljima), a koji sada iznosi 3.185 eura te se primjenjuje od 2022. godine. Također, povećao se i iznos neoporezivih isplaćenih primitka za rad preko učeničkih i studentskih udruga na 9.566 eura godišnje, a preko tog iznosa postaju obveznici poreza na dohodak.

Obveza usklađivanja temeljnog kapitala s uvođenjem eura također je nešto što bih izdvojila kao bitno, s obzirom na česte M&A transakcije u našem IT sektoru. Temeljni kapital mora zadovoljiti pravila zaokruženih iznosa na cijeli broj, što je nemoguće automatski postići zbog tečaja konverzije. Najniži iznos temeljnoga kapitala za d.o.o. iznosi 2.500 eura, a najmanji nominalni iznos udjela iznosi jedan euro. Iako je rok za usklađenje višegodišnji, izgleda da neće biti moguće upravljati udjelima (prodaja, kupnja), kao ni mijenjati podatke u Sudskom registru prije nego što se provede, stoga ako planirate dodjele udjela ili neke druge vlasničke promjene, konzultirajte pravne stručnjake na vrijeme i provedite nužne izmjene.

Vezano uz temu nadziranja "prikrivenog nesamostalnog rada" od  porezne uprave, u stručnim krugovima te iz iskustva nekih kolega, čini se da se nadzori nastavljaju i proširuju. Naime, prvim valom bili su zahvaćeni paušalni obrti te poslovanje u 2020. godini, a sada, navodno, priča ide dalje na 2021. te se proširuje i na pravne subjekte d.o.o. i j.d.o.o., za koje porezna uprava zaključi da su sumnjivi. Sretno nam svima.

Dosta o propisima, prelazim na natječaje EU, pri čemu se fokusiram samo na one koji bi mogli biti primarno zanimljivi IT sektoru. IT poduzetnicima najzanimljiviji su natječaji za istraživanje i razvoj novih proizvoda i usluga, komercijalizaciju inovacija, natječaji koji financiraju startup tvrtke, pozivi za internacionalizaciju poslovanja (sajmovi), natječaji za uvođenje normi i certificiranje proizvoda i procesa, dokazivanje inovativnog koncepta. U proteklom razdoblju svi ti pozivi objavljivali su se na jednom mjestu, najčešće od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te su bili raspisivani na razini cijele države, pri čemu bi, na nekim natječajima, manje razvijena područja imala veće intenzitete potpora ili dodatne bodove. Sada se situacija komplicira, pa imamo trenutačno otvorene natječaje, kao i natječaje u najavi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te najavljene natječaje iz OPKK, na koje će se moći javiti prihvatljivi poduzetnici iz cijele zemlje, ali imamo i najavljene natječaje iz Integriranog teritorijalnog programa (ITP), na kojima prijavitelji neće moći biti iz Zagreba, odnosno, projekt se neće moći odvijati u Zagrebu.

Natječaji za istraživanje i razvoj te komercijalizaciju inovacija uvijek su budili najveći interes IT sektora, s obzirom na to da je to sektor koji najviše i radi na R&D projektima. Sjetimo se kratko kako smo godinama lobirali i tražili da I(C)T dobije svoje prioritetno vertikalno područje u Strategiji pametne specijalizacije (S3). To je možda najbitnija strategija, jer samo oni R&D projekti koji imaju primjenu u nekoj od vertikala, mogu kandidirati za sredstva EU. Također, zadnji natječaj za Komercijalizaciju inovacija bio je vezan uz S3, a može se očekivati da će i budući natječaji za Inovacije novoosnovanih poduzeća biti u vezi sa S3. Stoga je iznimno veliki uspjeh što smo kao sektor napokon izborili da Hrvatska ima novu S3 s novim prioritetnim stupom "Digitalni proizvodi i platforme", u koji smo uspješno ubacili praktički sve, citiram: "temeljna IT rješenja (moduli i komponente za umjetnu inteligenciju, robotska automatizacija procesa u softverima i industriji, ERP rješenja), gaming i kreativna rješenja (alati za ponašanje kupaca, upravljanje medijskim sadržajem, inovativna gaming rješenja), fintech i disruptivne usluge (rješenja lanaca blokova za sigurnost transakcija, sljedivost i autentifikaciju podataka, digitalni novčanici i obrada plaćanja, mobilne aplikacije za pametne javne usluge), EdTech (gamifikacija, personalizacija obrazovanja, AV/VR&UI rješenja, proizvodi za podršku učenju i upravljanju kvalitetom obrazovanja)". Projekti iz navedenih područja dosad se nisu mogli financirati iz fondova EU za R&D u RH.

Očekujemo da će gotovo svi natječaji ići prema principu rang-liste (zbog kompromitacije "najbržeg prsta"), što znači da zaista trebate biti realni oko svog projekta, njegova stupnja inovativnosti, provedbenih kapaciteta i slično, te objektivno procijeniti imate li realne izglede prolaska u velikoj konkurenciji.

U području istraživanja, razvoja i inovacija izdvojila bih nekoliko poziva:

Dokazivanje inovativnog koncepta kojim se financira faza istraživanja (TRL 3 i 4) do 66 tisuća eura po projektu (60% intenzitet za srednje i 70% za mikro i male poduzetnike). Prvi poziv upravo završava, a najavljena su još dva ove godine, te jedan početkom 2024.

Stažiranje u gospodarstvu (otvoren) natječaj je iz NPOO, koji je nedavno raspisao MZO, i trajno je otvoren do iskorištenja sredstava, odnosno, najkasnije do kraja godine. Početak prijava je bio 17. siječnja, ali nepoznato je koliko je prijava stiglo i kakav je interes; novca ima za 30-ak projekata. Prijavitelji su poduzetnici (i veliki) koji žele svog zaposlenika poslati na doktorski studij, vezan uz predmet istraživanja kojim se taj zaposlenik bavi u njegovoj tvrtki. Partner na projektu je javni fakultet na kojem je upisan doktorski studij, a natječaj financira partneru troškove doktorata, a tvrtki trošak plaće zaposlenika na doktoratu. Potpora po projektu (projekt je za jednog mladog istraživača) je 65-105 tisuća eura (intenzitet potpore 50% za velike, 60% za srednje i 70% za male poduzetnike), moguće je prijaviti i ugovoriti više projekata. Dobra vijest je da to nije de minimis potpora koja ima ograničenje na 200 tisuća eura u tri godine, pa vam taj natječaj ne ugrožava mogućnost prijave na de minimis natječaje, kojih će također biti.

Startup/spin off poduzeća mladih istraživača (otvoren) vrlo je  interesantan natječaj, koji je nekako prošao ispod radara, barem zasad. Otvoren je nedavno (MZO) te se prijave zatvaraju 17. svibnja, a evaluirat će se prema principu rang-liste. Mene podsjeća na natječaj Inovacije novoosnovanih (financira posljednju fazu razvoja inovacije) firmama do pet godina starosti koje nisu isplatile dobit, i kojima je suvlasnik barem jedan mlađi istraživač (osoba zaposlena u javnoj instituciji za istraživanje/fakultetu/ koja je na doktorskom studiju, ili nije prošlo više od sedam godina od stjecanja doktorata). Projekt mora biti u vezi s istraživačkim radom te osobe na fakultetu i regulirati s fakultetom IP prava. Financiranje je do 100%, do 200.000 eura i nije de minimis potpora.

Ciljana znanstvena istraživanja (u najavi) natječaj je MZO-a, koji očekujemo vrlo brzo, na koji će prijavitelji biti fakulteti, kao i poduzetnici, te će se financirati faze temeljnog i industrijskog istraživanja. Potpore po projektu bit će od 0,5 do 1,5 milijuna eura, a intenziteti uobičajeno visoki za istraživanje, do 100% (75-80% najčešće).

Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije (u najavi za 06/2023) je natječaj iz ITP-a, prema modelu rang-liste. Aktivnosti su istraživanje i razvoj, predviđena su partnerstva, a nositelj konzorcija je velika tvrtka ili MSP koja ima sjedište ili podružnicu izvan Grada Zagreba. Intenziteti potpore su 25-80%, ovisno o vrsti istraživanja i veličini poduzetnika. Maksimalni iznosi potpora nisu još poznati, a ukupno je na raspolaganju 128 milijuna eura. U ovom trenutku nije potpuno jasno je li nužno imati baš podružnicu izvan Zagreba, ili je dovoljno imati ured sa zaposlenicima, te kako će se i Zagreb i u kolikom opsegu, moći uključiti u konzorcije.

De minimis javni poziv za podršku startup tvrtkama i MSP-ovima u procesu industrijske tranzicije (u najavi za 12/2023) također je iz ITP-a, i nije namijenjen za područje grada Zagreba. Prijavitelji su poduzetnici početnici i MSP s prihvatljivih područja, intenzitet potpore do 90%, a prihvatljive aktivnosti su eksperimentalni razvoj, inovacijski procesi, razvoj i internacionalizacija poslovanja, napredne usluge za MSP, digitalizacija.

Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija (u najavi, očekuje se ubrzo) natječaj je Ministarstva kulture, od prihvatljivih djelatnosti izdvojila bih audiovizualne djelatnosti, uključujući videoigre. Cilj natječaja je jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih industrija za poslovanje na jedinstvenom digitalnom tržištu, te razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga. Potpora za tvrtke je do 995 tisuća eura (45-70% intenziteti), a prihvatljivi troškovi su raznoliki. Taj natječaj već je prošao eSavjetovanje, pa ćete jednostavnom pretragom tamo pronaći detalje iz Uputa za prijavitelje.

Inovacijski vaučeri (u najavi za 05/2023) već je poznati natječaj koji financira stručnu podršku znanstveno-istraživačkih ustanova za troškove testiranja, ispitivanja, demonstracije, tehničkih znanja i slično, koje tvrtkama trebaju za potrebe inovativnih procesa i komercijalizacija inovacija.

Podrška uključivanju MSP-ova u lance vrijednosti kako bi inovacijama procesa i/ili poslovanja uspostavili dugoročne dobavljačke odnose/lance vrijednosti s drugim poduzećima u ciljanom strateškom segmentu (u najavi za 10/2023). Podsjeća na prethodni natječaj "Integrator", a o čemu se zapravo radi, nećemo znati do eSavjetovanja (ako ga bude).

Od ostalih natječaja izdvojila bih nekoliko za koje mislim da ima smisla pratiti što se događa:

Javni poziv za iskaz interesa za pružanje usluga digitalizacije i naprednih usluga podrške MSP-ovima (u najavi za 06/2023) je iz ITP-a (opet bez grada Zagreba), a prijavitelji su pravni subjekti koji mogu pružiti usluge digitalizacije i napredne usluge MSP-ovima.

Poticanje osnivanja novih poduzeća, poticanje ženskog poduzetništva i poduzetništva mladih, posebno u područjima S3 (u najavi za 11/2023), s intenzitetom potpore 50-75%, pri čemu je prihvatljivo ulaganje u zapošljavanje, materijalnu i nematerijalnu imovinu.

Potpora poduzećima za ispunjavanje primjenjivih zahtjeva standarda, ocjene sukladnosti i certifikacije proizvoda/ usluga/procesa (u najavi za 09/2023), s intenzitetom od 50 do 60% također je već od ranije poznat natječaj za normiranje proizvoda i procesa. Dosta IT tvrtki javilo se na prethodne natječaje, najčešće ste uvodili ISO svih vrsta.

Potpora MSP-ovima povezana s internacionalizacijom i širenjem tržišta (koja obuhvaća sudjelovanje na međunarodnim sajmovima, uključujući organiziranje poslovnih susreta (gospodarskih izaslanstava, matchmaking i/ili B2B događanja u zemlji i inozemstvu) i informativnih događanja na temu internacionalizacije (u najavi za 30. rujna. 2023.) također je od ranije poznati natječaj na koji se IT tvrtke rado prijavljuju i sufinanciraju troškove skupih sajmova s intenzitetom od 50 do 60%.

Navedeni natječaji svi su u planu za 2023.; napominjem da bi u narednim godinama trebali biti objavljeni mnogi drugi natječaji, od kojih su nama najinteresantniji natječaji za istraživanje i razvoj (faza eksperimentalnog razvoja), Komercijalizacija inovacija u S3, Inovacije novoosnovanih tvrtki.

Kompletan plan objava natječaja za 2023. možete pronaći na stranicama MZO, MINGOR i MRFFEU.

Za kraj ću još jednom ponoviti nekoliko stvari kao papagaj, ali iz prakse i rada s poduzetnicima, vidim da je nužno.

Financijski izvještaji bitni su zbog mnogo razloga, a poduzetnici koji planiraju prijave na natječaje EU  oko njih se trebaju i dodatno zainteresirati. Sada je vrijeme zatvaranja prethodne godine, obratite pozornost na financijske pokazatelje, kao i na računovodstvene politike koje koristite. Pisala sam već kolumne na tu temu i što treba gledati, te dala primjere kako se, primjerice, u skladu s propisima, često može, uz malo pažnje, od prezaduženog poduzetnika, postati visokokapitaliziran poduzetnik, a to je često uvjet prihvatljivosti na natječajima. Komunicirajte s računovodstvom jesu li vam prihodi ispravno iskazani, ili postoje poslovi koji su dobrim dijelom odrađeni do kraja godine, ali ne i završeni pa nisu fakturirani, jer možda postoji potreba ukalkuliranja prihoda u prošlu godinu (što će imati utjecaj na brojne uvjete u natječajima). Bitno je i jeste li ispravno izračunali broj ljudi prema satima rada; rijetko koja tvrtka to zaista računa, a može vam biti od odlučujuće važnosti za određivanje veličine poduzetnika, intenziteta potpore pa i za samu prihvatljivost prijavitelja.

Ne izmišljajte projekte kako biste se uklopili u neki natječaj jer to nikad za vas dugoročno dobro ne završi. Fondovi EU mogu biti odličan instrument, ali kad imate razrađene potentne projekte koje biste možda ionako radili, ali bi vam duže trajalo, pa ako vas baš "pogodi" natječaj u pravom trenutku – onda to ima smisla.

Imate dobit i zapošljavate kontinuirano te niste prijavili projekt na Zakon o poticanju ulaganja zbog nekog razloga – razmislite još jednom. To je odlična mjera, nije kompetitivna, vrlo je fleksibilna i oslobađa vas 50-100% poreza na dobit na razdoblje do 10 godina. Uvjeti su 50.000 eura ulaganja u dugotrajnu imovinu i 10 novih radnih mjesta u tri godine. Rijetke su IT tvrtke s kojima sam razgovarala o tome, a da nisu mogle te uvjete dostići. Za mikro poduzetnike uvjeti su još manji, raspitajte se, proguglajte, ima tekstova na tu temu, ako ništa, u mojim kolumnama.

Čitamo se uskoro, ako ne prije, onda u svibnju s rezultatima IT sektora za 2022. godinu. Slutim da ste razvalili!