LinkedIn vrvi objavama s bombastičnim naslovima, inbox vam je zatrpan spamom kojim vas pozivaju da "uzmete lovu" – kao da samo treba ispuniti neki upitnik i pružiti ruku kroz prozor da uhvatite milijune.

S više od dvadeset godina iskustva u projektima i financiranju EU, ne sjećam se da je ikada bilo toliko natječaja za tvrtke u jednoj godini, kao što je slučaj s najavama za 2025. Provedbena tijela koncentrirala su gotovo sve natječaje iz cijelog sedmogodišnjeg razdoblja u jednu godinu. Nakon toga nas vjerojatno opet čekaju "sušne godine" (iskreno, veselim im se). U ovakvom kontekstu nije čudo što vlada hype – svi traže svoju priliku: poduzetnici, ali i konzultanti, kojih, čini se, ima više nego prijavitelja.

Međutim, euforija često skriva realnost. Konkurencija je ogromna, a sredstva su na većini natječaja nedostatna u odnosu na interes. Prijavna dokumentacija prilično je opsežna i zahtijeva solidan trud – čak i za grantove od nekoliko tisuća eura. Posebno su izazovni projekti u području istraživanja, razvoja i inovacija, gdje priprema zahtijeva značajne resurse, uz vrlo neizvjestan ishod.

Ako vaš projekt prođe, slijedi provedba, redovito izvještavanje i obveza održavanja rezultata projekta godinama nakon završetka. Obećani pokazatelji – poput rasta prihoda, izvoza ili broja zaposlenih – moraju se postići i očuvati, inače prijete financijske korekcije. Ubrzo zaboravite da ste projekt uopće imali, ali obveze ostaju.

Zato je ključno biti selektivan. Fokusirajte se samo na natječaje koji sadržajno i vremenski odgovaraju vašim stvarnim potrebama. Budite samokritični i objektivni u procjeni kvalitete svojeg projekta. Ako odlučite krenuti u pripremu, budite spremni uložiti ozbiljan trud i energiju – kako u prijavu, tako i u provedbu.

Ovo nije "grinch kolumna" protiv financiranja pomoću bespovratnih sredstava EU – naprotiv, smatram da ih treba koristiti (kad ih već imamo, netko će to "uzeti"), ali mudro i selektivno. U nastavku dijelim neka svoja iskustva i upozoravam na najčešće greške, kako biste uštedjeli vrijeme sebi, konzultantima, evaluatorima i provedbenim tijelima.

Kriteriji prihvatljivosti noćna su mora i za iskusne. Za nas, koji smo dugo u ovom poslu, kriteriji prihvatljivosti često su izvor frustracije, pa i PTSP-a. Interpretacija direktiva i smjernica EU, iako se one rijetko bitno mijenjaju, na nacionalnoj razini često doživljava nevjerojatne transformacije. Provedbena tijela zbog nekog razloga tumače iste uredbe različito – ovisno o ministarstvu, pa čak i pristupaju različito i na natječajima unutar istog ministarstva. Na jednom Pozivu nešto vrijedi, na drugom ne – no vi to, naravno, saznate tek onda kad vaš projekt "padne", jer odjednom više niste prihvatljiv prijavitelj. Meni se, srećom, to dogodilo samo jednom, ali u praksi je to vrlo čest scenarij. Zbog toga postoji mogućnost "Pitanja i odgovora" koju opsežno koristim, iako se često pokaže kao neučinkovita metoda, jer u pravilu vam odgovore kako ne mogu ulaziti u prihvatljivost pojedinog prijavitelja, projekta i slično. No, jednom kad uspijete dobiti konkretni odgovor ili barem iščitati između redova, to pruža dodatnu sigurnost.

Drugi pristup koji primjenjujem jest tzv. "overkill" strategija – unaprijed razrađujem sva moguća tumačenja za svaki sporan kriterij, i osiguravam se na svim poljima, ako je ikako moguće. Taj pristup, iako "baca" na opsesivno-kompulzivni poremećaj, preporučujem svima, jer nema goreg nego uložiti mjesece rada u projekt koji se na kraju niti ne razmatra zbog pada na tehničkoj prihvatljivosti. Bolje je potrošiti dodatno vrijeme na pripremu, nego riskirati da trud ode u vjetar prije nego što projekt uopće dođe do ocjenjivanja kvalitete. Najčešće zamke kod kriterija prihvatljivosti samog prijavitelja leže u definiciji povezanih i partnerskih poduzeća, o čemu ovisi veličina poduzetnika, ali i neki drugi kriteriji prihvatljivosti. Ako promašite i ne prepoznate neka društva kao povezana, vjerojatno ćete promašiti i veličinu poduzetnika, pa time i dozvoljeni intenzitet potpore, ili nećete zbrojiti sve primljene potpore, jer se i one zbrajaju na razini svih povezanih društava, ili, pak, nećete uočiti da ste kao grupa poduzetnik u teškoćama – i bit ćete diskvalificirani.

Reklo bi se da je to barem jednostavno, postoji Vodič za definiciju malih i srednjih poduzeća, dosta detaljan, s primjerima odnosa i kako se što računa. Ipak, postoji mnogo situacija koje su nekakva "siva" zona, pa "kako vam grah padne", a osobito kod povezanosti preko fizičkih osoba i članova uže obitelji, definicije istih ili srodnih djelatnosti. Ako ste nedavno prodali, kupili, spojili, podijelili, pripojili, zatvorili ili osnovali društvo, posebno obratite pozornost na pravila igre u tim slučajevima.

Kod istraživačko-razvojnih natječaja, često imamo izazove u prihvatljivosti projekta vezane za TRL (Technology readiness level), koji morate dokazati najbolje što znate i umijete. Primjerice, na posljednjim pozivima Inovacije u S3 i Inovacije novoosnovanih MSP, mnogo projekata bilo je isključeno iz evaluacije jer su evaluatori smatrali da im TRL nije dovoljno visok, kako je propisano natječajem. Sada se svi Pozivi za I&R&I vežu na određeni TRL raspon, i u svima je isključujući kriterij taj ako je proizvod trenutačno primjerice, TRL 5, a minimum definiran Pozivom je primjerice, TRL 6. Razlika je, posebno u softveru, vrlo fluidna. Pa ti dokazuj.

Naravno, većina kriterija prihvatljivosti ipak je jasna i egzaktna, poput onih kriterija koje možemo naći u pojedinim Pozivima, a odnose se na poslovne pokazatelje iz financijskih izvještaja prethodne godine, poput pozitivne EBITDA, ostvarenog poslovnog ili ukupnog prihoda u prethodnoj godini, u iznosu najmanje, primjerice, 50% ukupne vrijednosti projekta, pokazatelja zaduženosti i slično. E, to su uvjeti na koje često možemo utjecati, ako razmišljamo o njima na vrijeme, a vrijeme je upravo sada kada se rade godišnji financijski izvještaji. O tim stvarima već sam često pisala, ali izgleda da uvijek treba ponavljati.

Evo samo nekoliko natuknica: provjerite broj zaposlenika prema satima rada i inzistirajte na tome da se točno izračuna, a ne da se samo prepiše prosječni broj zaposlenika. Samo u ovoj godini tražili smo korekcije na RGFI za prethodne godine za tri klijenta, jer im je računovodstvo iskazalo posljednje dvije godine preko 50 ljudi prema satima rada, što nije bilo točno, nego je bilo ispod 50. Njima je to značilo razliku – jesu li srednji ili mali poduzetnik – odnosno razliku od 100-300 tisuća eura potpore koju mogu dobiti. Vezano uz prihode, EBITDA i ostalo, računovodstveni standardi dozvoljavaju više načina iskazivanja određenih događaja, računovođe će u pravilu napraviti ono što je najjednostavnije, ili što najčešće rade (to je potpuno u redu), ako im ne kažete što vam je bitno, i ne inzistirate da se potraže legalni načini za optimizaciju (primjerice, troškovi kapitalizacije internog razvoja mogu se iskazati i u bruto principu, kao prihodi od uporabe vlastitih proizvoda, odnosno, kao poslovni prihodi; to je posebno bitno za startupe koji nemaju značajne prihode od prodaje, ali imaju velike izdatke za razvoj, a razni natječaji traže ih određenu visinu poslovnih prihoda da bi se mogli prijaviti). Neću dalje jer samo o tome mogu napisati poduži tekst, a kolumna će ionako, bojim se, biti preduga. Poruka je: angažirajte se u vezi s vašim bilancama i financijskim izvještajima, informirajte se o tome što vam je bitno u izvještajima i tražite legalne načine i rješenja za to. Ponekad se ništa neće moći učiniti, ali ponekad hoće, a tada će se isplatiti, osobito ako neki grant završi u vašem krilu.

Intelektualno vlasništvo nad projektom, odnosno proizvodom ili produktom koji prijavljujete na neki natječaj, mora pripadati Prijavitelju i samo njemu (kad govorimo o IRI Pozivima). To je posebna tema, iznimno bitna za startup tvrtke, koje nerijetko uz tvrtku u RH imaju odmah i jednu u inozemstvu (najčešće SAD ili UK). U devet od deset slučajeva, kad nam founderi dođu u računovodstvo, ne znaju odgovor na pitanje gdje im je IP, u RH ili vani. Pa "naš" je IP, kažu. Ne, nije tako jednostavno (iako razumijem logiku), morate znati u kojoj je tvrtki danas, i u kojoj će biti dobro da bude sutra (zbog investitora, tržišta i sl.), i ako nije u RH, onda se ne možete prijaviti na natječaj za dovršetak razvoja tog proizvoda s tim projektom u Hrvatskoj, jer hrvatska tvrtka kao prihvatljiv prijavitelj nije ujedno i vlasnik IP-a. Definiranje odnosa između povezanih osoba u različitim državama inače je jako bitno, njihovi međusobni odnosi i poslovanje podliježu transfernim cijenama, a da biste mogli definirati model transfernih cijena, i potom raditi benchmark analizu, morate znati tko kome pruža kakvu uslugu, a to će ovisiti i o tome tko je vlasnik IP-ja. Ako ste u takvoj situaciji da još možete birati gdje će biti IP, dobro razmislite. Mogu reći da je posljednjih nekoliko startupa s kojima smo radili računovodstveni setup odlučilo da će IP biti u startu u tvrtki u SAD-u ili UK, jer imaju super proizvod, jer investitori čekaju u redu za investiranje, jer nemaju vremena iduće tri godine provoditi neki projekt EU koji zabranjuje komercijalizaciju prije kraja projekta, i žele što prije izaći na tržište. To je bila odlična odluka i zrelo razmišljanje, jer svaki od njih lijevom nogom bi dobio 140.000 eura kroz upravo otvoren natječaj Inovacije novoosnovanih MSP, da su to stavili kao prioritet i ostavili IP u RH. Nisu. Respect. Ne kažem da je to recept za sve, mnogima je bolja odluka ostaviti IP u Hrvatskoj i povući sredstva EU. Poruka je samo da dobro razmislite, realno sagledate svoju poziciju i donesete dugoročnu najbolju odluku za vašu tvrtku, a to neće uvijek uključivati povlačenje love iz fondova EU. Uzeti lovu iz fondova EU ne može biti cilj, to je samo jedan od načina financiranja projekata (sa svojim prednostima, ali i manama) kako biste došli do cilja, a to je uspješan tržišni plasman. Također, kad razmatrate prijavu na natječaj, sagledajte i potencijal promjene vlasničke strukture u vašoj tvrtki, jer ako se ona promjeni prije potpisivanja ugovora o potpori, ili, pak, tijekom provedbe projekta, to može rezultirati povratom dobivenih bespovratnih sredstava. U dva upravo objavljena natječaja za poduzetnike, izrijekom su to i napisali. Ako vam tijekom provedbe projekta u vlasničku strukturu (tako da postane partnersko ili povezano poduzeće) uđe netko tko ne zadovoljava sve uvjete prihvatljivog prijavitelja na Poziv, vratit ćete novac. To nije kraj svijeta, niti je razlog da ne prijavite projekt, jer će možda netko nekad ući u suvlasništvo, u konačnici, pa da i vratite lovu, u redu je, samo budite toga svjesni. No, ako imate trenutačno potpisan term sheet s velikim poduzetnikom i u procesu ste due diligencea, a prijavljujete sada neki natječaj za male i srednje poduzetnike, razmislite opet.

Pročitali ste natječajnu dokumentaciju, prihvatljivi ste prijavitelj, prihvatljiv je i projekt, i to je to, zar ne? Krećemo u pripremu prijave, dogovaramo se s konzultantima, pošaljemo im nekoliko natuknica i hrpu dokumentacije koju od nas traže, pa neka oni to sada slože, i lova stiže. Not that simple.

Postoje natječaji na kojima takav pristup prolazi. To su primarno oni za koje iskustveno znamo da nije prevelika navala i/ili koji imaju vrlo standardizirane aktivnosti, poput odlazaka na sajmove te certifikacije sustava upravljanja ili proizvoda. Takvi natječaji u pravilu će biti u formi trajnih poziva, dakle, predate prijavu, i ako je sve u redu s prihvatljivošću prijavitelja, projekta, aktivnosti i troškova, skupit ćete minimalne bodove potrebne za prolazak, i to je to. Konzultanti takve pozive u pravilu znaju korektno napisati relativno samostalno, uz neke vaše specifične i ne preopširne inpute (to ne znači da je to samo tako, ima i tu mnogo posla, ali ga konzultanti većim dijelom mogu odraditi za vas). Trenutačno je otvoren takav natječaj Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja, a uskoro se očekuje i otvaranje natječaja za odlazak na inozemne sajmove. To su natječaji koje apsolutno i gotovo bezrezervno preporučujem svima onima kojima trebaju nekakvi ISO ili slični standardi da bi bili konkurentniji na tržištu, koji žele unaprijediti svoje poslovanje i iskoračiti snažnije na vanjska tržišta. Očekujem posebno veliku navalu na taj natječaj za sajmove, iako nije baš idealno zamišljen, samo dva sajma po prijavi, no možda se ipak nešto promijeni na bolje do objave samog natječaja.

Oni zeznuti natječaji su oni za istraživanje, razvoj i inovacije. That's a whole different animal. To su ovi povezani s IP-jem, iznimno su kompetitivni, a na pojedinima je prolaznost došla na razine ispod 10%. Tu nije dovoljno zaključiti da smo prihvatljivi; nužno je mnogo šire sagledati stvari, raspitati se koliko je bilo prijava na prethodnom natječaju, kakva je bila prolaznost, koliko je trebalo imati bodova za dobivanje financiranja, je li riječ o rang-listi ili trajnom pozivu, pažljivo proučiti bodovnu listu i konzervativno procijeniti sebe, pa slobodno smanjiti još koji bod na "soft" kriterijima, kojih je većina, i tada vidjeti gdje se nalazite. Ako je natječaj prema principu rang-liste, mogu vam prema iskustvu posljednjih nekoliko (Dokazivanje inovativnog koncepta, Ciljana znanstvena istraživanja) reći da vam treba blizu 90% ukupnih bodova kako biste imali izglede biti financirani. Kritički sagledajte svoj projekt i postavite si ključna pitanja:

Je li dovoljno inovativan i što možete unaprijediti kako bi bio inovativniji? Kako dodatno pojačati Unique Selling Point? Je li vaš tim dovoljno jak za realizaciju ciljeva, i s kime biste ga mogli ojačati ili proširiti? Promišljajte strateški o svakom aspektu. Pritom pazite da ne odlutate predaleko ganjajući bodove i završite s projektom koji uopće niste htjeli raditi, niti imate ideju kome ćete to prodati u stvarnom životu (iako ste to možda super napisali u prijavi), jer se to u konačnici ne isplati. Prošlogodišnji natječaj Ciljana znanstvena istraživanja odličan je primjer kako je ljude uhvatila zlatna groznica, jer dugo nije bilo većeg IRI natječaja, pa je došlo oko 400 prijava, znalo se da ih se priprema na stotine i znalo se da ima novca za 30-ak. Tada je ekipa pod znanstvena istraživanja gurala svakakve stvari, koje su možda fora i praktične, i moguće da imaju i tržište, ali nisu nastala na znanosti, niti će iz projekta proizaći neka znanstvena postignuća. Ali, eto, svi su vikali "to je novi IRI, ajmooo" i rezultat je hrpa frustriranih neuspješnih prijavitelja (svi popadali, odnosno, nisu imali dovoljno bodova da budu u ovih najboljih 30), dugačak i skup evaluacijski proces, neopisivo ogromni protraćeni resursi prijavitelja i konzultanata uloženi u pripreme tih prijava, jer su bile iznimno složene i zahtjevne. Za koji mjesec bit će opet objavljen taj natječaj, zvat će se Kolaborativna znanstvena istraživanja, i bit će novca za 15-ak projekata.

Zanimljivo je da će jako ograničiti mogući broj prijava za tvrtke, ali i znanstvene institucije, pa će tako maksimalni broj prijava za neki fakultet biti 7, i na još toliko smije biti partner. Također, što također apsolutno podržavam, voditelj projekta morat će biti na projektu najmanje 40% radnog vremena. Aleluja, podrška 100%! Imali ste projekata gdje bi voditelj projekta bio nekoliko sati na desetak projekata, ali je imao odličan životopis, koji je pokupio sve one fiksne bodove na patente, znanstvene radove i slično. Je li to normalno? Naravno da nije – ili si na projektu ili nisi, ako nisi, ništa ne vrijede tvoje kompetencije, to je bila čista trgovina životopisima. Vidjet ćemo kako će se odigrati ovaj put.

Projekti u području istraživanja, razvoja i inovacija zahtijevaju veliki angažman samog prijavitelja i njegovih ključnih ljudi. Vi ste ti koji morate dati "mesa", dokazati da je projekt jedinstven, inovativan, objasniti zašto se bazira na najnovijim rezultatima istraživanja i razvoja, na znanstvenim člancima, uvjeriti evaluatora kako i koje probleme te kome projektom rješavate, puno je tu tehnikalija i specifičnih znanja koje mi, konzultanti, nemamo. Dakle, traži se veliki vaš angažman, i princip "to će konzultant napisati" tu ne radi. Za ove natječaje iznimno je bitno surađivati s konzultantom koji je za to specijaliziran i ima puno iskustva s takvim projektima, jer će vam znati postaviti prava pitanja, natjerati vas da tražite odgovore, i govoriti vam ono što ne želite čuti. Ako od konzultanta ne čujete ništa što vam nije po volji (u smislu da vaš projekt, odnosno budući proizvod, možda nije najbolji, niti jako inovativan ovako kako je inicijalno zamišljen, a možda ni jedinstven na tržištu) – vjerojatno ste pogrešno izabrali.

Na sâm Badnjak otvoren je dugoočekivani natječaj Inovacije za novoosnovane MSP, prihvatljivi prijavitelji su tvrtke do pet godina starosti, koje nisu isplatile dobit i nisu nastale podjelom ili spajanjem, a ako imaju povezana poduzeća, ta također ne smiju biti starija od pet godina u trenutku prijave projekta. Maksimalna potpora je 140.000 eura na maksimalno 24 mjeseca trajanja projekta, a financira se dovršetak razvoja proizvoda i njegovo lansiranje na tržište, pri čemu se financiraju razvojne aktivnosti TRL 6-8, odnosno, projekti moraju biti na razini TRL 5 u trenutku prijave, a ako su na TRL 4, onda moraju sami financirati do TRL 5. Novca ima za nekih 100+ projekata, očekuje se barem 500-700 prijava (iznenadilo bi me da bude manje), i bit će rang-lista. Dakle, gađate maksimalne bodove, ionako ih nećete ostvariti jer nešto se pita i evaluatore. Ako ste mladi znanstvenik ili surađujete s nekim tko je, a trenutačno je zaposlen u nekoj znanstvenoj instituciji i radi na nekom super istraživanju za koje imate ideju kako ga komercijalizirati, možda vam je pametnije pričekati novi Spin off natječaj koji je u najavi za ožujak. Tu je financiranje 100% troškova, a prošli put je maksimalna potpora bila 200.000 eura, i bila je prolaznost mnogo veća od ove koja se očekuje na Inovacijama novoosnovanih. Naravno, dok ne vidite natječaj da je otvoren, ne možete biti sigurni što će se sve promijeniti u odnosu na prethodni, i hoćete li se moći prijaviti na kraju ili ne. To je ta nepredvidivost koja otežava planiranje i na koju učestalo upozoravamo, ali bez nekog efekta zasad. Koga zanima, neka pogleda Upute za prijavitelje s prošlog Poziva za više informacija.

U najavi za ovu godinu brojni su drugi natječaji, poput novih poziva za Dokazivanje inovativnog koncepta (POC), koji pokriva istraživačke aktivnosti TRL 2 – TRL 4, i na kojem je također prolaznost došla na nekih 10-15%, zatim Inovacije u S3 (inovacije procesa za komercijalizaciju inovativnih proizvoda/usluga), na koji su alocirali malo novca, pa će biti za nekih 20-ak projekata. Integrator je također u najavi, nešto kao Inovacije u S3, samo se traže konzorciji koji zajedno naprave inovativni produkt pa inoviraju procese da bi ga komercijalizirali (tu će biti novca za nekih 7 projekata). Ne razumijem kako i zašto se raspisuju Pozivi na kojima je alocirano tako malo novca, to ne može biti isplativo; više koštaju sve neuspješne prijave i evaluacije nego što na kraju ima efekta, ali eto, tako je. O njima ću vjerojatno pisati opet kada budu aktualni, sada neću dužiti, ali moja poruka je – zapitajte se je li vaš projekt zaista toliko dobar da je realno da neće biti 6, 10 ili 30 boljih (ovisno za koliko njih ima novca na natječaju).

Iz mojeg iskustva, mogu vam reći da od 10 projekata koje mi prezentiraju za neki natječaj, obično na kraju odaberemo 2-3, ostali, nakon duže ili kraće rasprave i pitanja na koja nemaju odgovore, shvate kako je to vjerojatno gubljenje vremena i odustanu. No, ne treba ni mene uvijek slušati, bilo je nekoliko situacija kada sam odbila pisati projekt, a oni su na kraju prošli. Respect.

Došli smo i do "velikog bijelog kita", odnosno do IRI 3 Poziva koji svi željno očekuju i svi misle prijaviti, a to je ujedno i jedini poziv s nekakvim konkretnijim budžetom od 190 mil. eura. Ne znamo još koliki će biti maksimalni iznosi potpora, ali taj iznos vjerojatno će otići na nekih 100-150 projekata. U konzultantskim krugovima govori se o 700-1000 potencijalnih prijava. Dakle, mislim kako ne znam niti jednu tvrtku koja nije čisto uslužna, a da ne planira ići s nekim budućim produktom na taj natječaj. Sada je trenutak kada očekujete da opet kažem da razmislite, kako je velika konkurencija, da treba imati super projekt te kako "dobar-tri" nije dovoljno. Nažalost, ne mogu to reći jer je Ministarstvo odlučilo da to bude trajno otvoreni natječaj. To znači da je otvoren do iskorištenja sredstava te kako je dovoljno imati minimalni broj bodova za prolaz, jer nema rang-liste. To ujedno znači i da će u prvoj minuti prijava doći projekata koji daleko premašuju potraživanim sredstvima raspoloživi budžet, ali ostavit će ga otvorenim još barem nekoliko tjedana, kako bi nas uvjerili i dokazali da nije bio u pitanju "najbrži prst" (jer ne vole da to tako nazivamo), iako se na kraju, puno mjeseci kasnije, ispostavi da su ugovoreni projekti oni koji su predani taj prvi dan (ako griješim, ispričavam se), jer za one kasnije nije bilo novca. Dakle, moram biti fer i reći – naravno da projekti moraju udovoljiti svim uvjetima prihvatljivosti, kako moraju biti pozitivno ocijenjeni i da nije dovoljno samo brzo kliknuti, ali u konačnici, ako nisi brzo kliknuo, nećeš ni biti ocijenjen, pa neka se ljuti tko želi, ali to jest "najbrži prst" kad je u pitanju Poziv za koji znamo bez ikakve dvojbe da će za njega biti ogromna navala, daleko veća od raspoloživih sredstava. Osobno se nadam da će se predomisliti i da ćemo imati i tu rang-listu, jer sve drugo ne bi bilo fer, vidjet ćemo. O tom natječaju sigurno ću detaljnije pisati kada bude otvoren, ne prije.

"Pamet u glavu i pazi u zavoju" riječi su moga tate. Kad sam kao klinka išla u večernje izlaske, uvijek bi me ispraćao s tom rečenicom, a i dan-danas mi to zna ponoviti. Danas je dijelim s vama.

Veliki dio mog poslovnog života i karijere vezan je uz rad na projektima EU, posebno u području deep techa, istraživanja, razvoja i inovacija. Kroz suradnju s brojim tvrtkama na pripremi takvih projekata, te kao evaluator na Horizon Europe, iz prve ruke vidim koliko grantovi mogu pomoći poduzećima u ključnim trenucima. No, s iskustvom dolazi i spoznaja da ponekad mogu i odmoći, primarno zato što vas usporavaju, a danas je, više nego ikada, važno biti brz i fleksibilan, jer ono što je inovacija danas, sutra više nije.

Stoga, moja poruka je jednostavna: nemojte dopustiti da vas ponese "zlatna groznica" natječaja EU. Lako je upasti u zamku kad svi znamo nekoga – prijatelja, konkurenta, susjeda – tko je povukao sredstva. Tada vam se čini kao da i vi to morate učiniti jer ste u suprotnom bedasti ili neuspješni. No, najvažnije je ostati trezven, objektivan i informiran. Donosite odluke koje su najbolje za vas, vašu tvrtku i vaš proizvod. Birajte mudro i promišljeno, uvijek imajući na umu dugoročne ciljeve vaše tvrtke. Želim vam puno uspjeha – ne samo u pripremi i provedbi projekta, već primarno u uspješnoj tržišnoj kapitalizaciji, jer kada kiše fondova EU posustanu, ne želite da vaši proizvodi (koliko god inovativni i sjajni u nekom trenutku bili) ostanu zauvijek zaglavljeni u blatnjavim poplavljenim podrumima, već da pronađu svoj put do tržišta i zadovoljnih korisnika.