Kakve nas promjene očekuju u idućih nekoliko godina u financijskoj industriji? Zatrpani smo praktički danomice, ne samo u međunarodnim poslovno-tehnološkim medijima nego i “kod kuće”, vijestima o ovom ili onom novom igraču na ovom terenu. Od “novih banaka” kao što su N26 i Revolut, do prebacivanja novca iz države u državu (TransferWise) pa do specijaliziranih kompanija koje pružaju “back-end” bankarsku infrastrukturu u oblaku pa za njih šira javnost nikada ni ne čuje. U vrijeme pisanja ovog teksta, najnoviji proizvod ponuđen klijentima uz masovnu komunikacijsku kampanju je “Telekom bankarstvo”, zajednički projekt HT-a i Zagrebačke banke. Prve reakcije kolega koji su malo pomnije proučili ponudu i aplikaciju bile su slijeganje ramenima i komentar “ništa posebno”. Pompozno najavljen proizvod, kažu, ne nudi ništa specijalno, ali može se očekivati da će steći svoj krug klijenata, ako ništa drugo a ono “na mišiće”, kao rezultat žestoke promocije koju možemo očekivati od ove dvije kompanije.

Neki od trendova za koje možemo očekivati da će snažno ojačati u godinama pred nama su personalizacija, široka primjena umjetne inteligencije, uspostava istinski jedinstvenog financijskog tržišta i duboke promjene u “pozadini”, u “back-endu” zahvaljujući prije svega tehnologiji blockchain.

Odličnu ilustraciju personalizacijskih trendova možemo vidjeti na primjeru domaćeg startupa Amodo, ujedno i prve (i zasad jedine) domaće kompanije u koju je investirao austrijski VC fond Speedinvest. Ukratko – Amodo pruža osiguravajućim kućama platformu na koju se mogu spojiti kako bi dobili detaljan uvid u vozačke navike svojih klijenata. Povezivanjem na podatke o vašim vozačkim navikama preko IoT uređaja u autu, Amodo je u mogućnosti svojim klijentima, osiguravateljima, preporučiti ovu ili onu razinu premije na osiguranje, različite oblike osiguranja pa i preporuke o tome koje bi se sve proizvode toj vozačici ili vozaču moglo ili trebalo ponuditi. Na bazi takvih podataka osiguravajuća kuća može kreirati potpuno personaliziranu ponudu, a u nekoj perspektivi ta će ponuda moći biti i dinamična, pa kako s godinama vaša vožnja postaje sve smirenija i kvalitetnija – ili obratno! – to će se reflektirati i u cijeni osiguranja.

Slično možemo očekivati i u bankarstvu i ostalim financijskim uslugama. Ne odnosi se to samo na kamatnu stopu na kredite – za mnoge prvo čega se sjete kad je o bankama riječ – nego i na specifične pakete proizvoda i usluga. Kad na radiju čujete reklamnu pjesmicu jednog lanca dućana s refrenom “baš za mene!”, to će uskoro u bankarstvu pa i drugim sektorima (primjerice, telekomu) biti doista tako. Preduvjet će, dakako, biti da omogućite tim kompanijama uvid u vaše osobne podatke, kao što su gore spomenute vozačke navike. Ako, pak, to ne želite, nema problema, ne morate. Samo što ćete u tom slučaju po automatizmu dobiti – najgoru moguću ponudu, a vi onda birajte između privatnosti i uštede.

Umjetna inteligencija je, dakako, u fokusu svih poslovno-tehnoloških medija, i s dobrim razlogom. Razmislimo na trenutak o situacijama kad nam komunikacija s našom bankom stvara najveći mogući stres. Prvo što će nam pasti na pamet zacijelo su problemi s vraćanjem kredita. Nema, dakako, te umjetne inteligencije koja će vam na kraju mjeseca magično dodati još koju tisućicu kuna na račun. Razmislimo li ipak korak dalje, vidjet ćemo da su problemi s kreditima – a problem su ne samo za klijente nego i za banke – velikim dijelom posljedica nedovoljnog obrazovanja klijenata, što uzrokuje pogrešne odluke, ne samo pri ugovaranju kredita, nego i prilikom upravljanja osobnim financijama. Nije tako teško zamisliti AI-baziranu aplikaciju koja klijentima služi kao osobni savjetnik, vodič prilikom odlučivanja i upravljanja financijama. Bi li banke baš željele takvu aplikaciju, koja bi zacijelo nemalom broju potencijalnih klijenata savjetovala da se predomisle i ne kupe taj preveliki stan i da ne uđu u kredit koji će s velikim teškoćama otplaćivati – o tom potom.

Europa je po mnogočemu globalni lider kad je riječ o financijama i financijskim tehnologijama, a jedna od regulativa koje učvršćuju takvu poziciju je i “Payment Services Directive 2”, odnosno famozni PSD2, čije se uvođenje i provođenje upravo događa, jednim dijelom i preko naših leđa. Koliko god ćemo gunđati kad nam se prilikom online kupnje, velikim dijelom zbog PSD2, počne pojavljivati zloglasni “3D secure” na ekranima, toliko ćemo se veseliti što konačno u Hrvatsku dolaze online banke poput spomenutog Revoluta, N26 i drugih. Trebamo razumjeti da su i jedno i drugo, i glavobolje i veselje, posljedice uvođenja strogih sigurnosnih normi, uz istovremenu harmonizaciju i uspostavu jedinstvenog europskog financijskog prostora. Trend jedinstvenog tržišta u svim njegovim aspektima, od financijskog do digitalnog, snažan je i nezaustavljiv, tako da će i sadašnje anakrone odredbe lokalnih vlasti o tome da plaću, primjerice, morate dobivati na račun u “domaćoj” banci s vremenom biti odbačene. U ne tako dalekoj budućnosti nećemo trebati “čekati” da ova ili ona online banka “dođe” u Hrvatsku, već ćemo, kao građani Europe, potpuno ravnopravno birati davatelje financijskih usluga, bankarstva, trgovanja dionicama, osiguranja itd. u čitavom europskom prostoru, potpuno neovisno o tome gdje kompanija čije usluge koristimo ima fizičko ili pravno sjedište.

Kriptovalute, od bitcoina i ethereuma nadalje, ostat će još dugo ono što su danas – zanimljiv eksperiment, područje interesa i špekulacije, ali neće ulaziti u mainstream. Blockchain je, pak, sasvim druga priča. Svi mogući posrednici u “lancu povjerenja” koji svojim raznim potpisima, uvjerenjima, certifikatima i ostalim papirima jamče da sam ja ja, a da ste vi vi, trebali bi se osjećati poprilično zabrinuti za svoj posao, barem kad je o financijskom poslovanju riječ. Uostalom, Funderbeam već danas odbacuje zastarjeli koncept “ovjeravanja” trgovanja tokenima na svojoj platformi u korist blockchaina, što već sutra možemo očekivati od kompletne financijske industrije.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.