Tajana Barančić (Astra poslovni inženjering d.o.o.)

Analiza se odnosi isključivo na tvrtke NKD-a J62 u sustavu poreza na dobit, čija su financijska izvješća dostupna na javnim servisima u trenutku ove analize, te ne obuhvaća obrte, osim onih u sustavu poreza na dobit.

Prihodi IT sektora u 2021. dosegli su 17,3 milijardi kuna, uz izvoz od 7,2 milijarde kuna. Izražen je daljnji rast profitabilnosti i otvoreno je gotovo 3.000 novih radnih mjesta (u 2020. bilo je 1.400 novih radnih mjesta).

U nastavku dajem analizu ključnih pokazatelja poslovanja, ukupno za J62, ali i prema veličini tvrtki, s obzirom na broj zaposlenika prema satima rada.

Uobičajeno u dosadašnjim analizama, postotni rast izvoza top 100 IT izvoznika u pravilu je bio i rast izvoza cijele skupine J62. No, ne i prošle godine, u kojoj su apsolutne zvijezde tvrtke do 20 zaposlenika. To je ujedno i kategorija koja je najviše bila pogođena u koronakrizi, pa je to nadoknadila u 2021. godini. Rast im je zaista spektakularan, pa ove godine iznimno analizu radim prema veličini tvrtki, s obzirom na broj zaposlenika.

Tablica 1: J62 u brojkama

Izvor: InfoBIZ, FINA, Konter; Obrada: Tajana Barančić, Astra poslovni inženjering

Tablica 2: J62 prema veličini poduzetnika (kriterij: broj zaposlenika)

Izvor: InfoBIZ, FINA, Konter; Obrada: Tajana Barančić, Astra poslovni inženjering

Tablica 3: Učešće tvrtki prema broju zaposlenika u ukupnom J62

Izvor: InfoBIZ, FINA, Konter; Obrada: Tajana Barančić, Astra poslovni inženjering

Izvoz sudjeluje s 43,3% u poslovnim prihodima, u apsolutnom iznosu je rastao za 1,8 milijardi kuna, a godinu ranije za 700 mil. kn. Rekordan rast izvoza od 35%!

U razdoblju do 2017. godine, izvoz IT sektora raste za 350-400 mil. kn godišnje, dok se udio izvoza u prihodima od prodaje zadržavao na oko 30%. U 2018. godini ostvaren je solidan pomak nabolje (33-34%), u 2019. godini udio izvoza u prihodima od prodaje iznosio je 36%, u 2020. taj je pokazatelj 38,6%, a u 2021. godini, udio izvoza u prihodima je 43,3%. Prihodi od izvoza po zaposleniku rasli su 19% (286.000 kn po zaposlenom).

Rast izvoza TOP 100 IT izvoznika u 2021. godini iznosio je 33,5% (popis u prilogu na kraju teksta), a za uvrštenje na tu listu bilo je potrebno ostvariti prihod od izvoza od 14 milijuna kuna. Za usporedbu, u 2020. godini bilo je dovoljno imati izvoz od 11 milijuna kuna da biste se našli na popisu TOP 100. Tih 100 tvrtki ostvaruje 64% ukupnog izvoza sektora J62.

No, 2021. godinu su, unatoč tako respektabilnim rezultatima i rastu "velikih izvoznika", obilježile tvrtke do 20 zaposlenika (18 ih je i u TOP100) koje su ostvarile rast izvoza od 49% (tvrtke od 0 do 9 zaposlenika), odnosno od 50% (tvrtke od 11 do 20 zaposlenika).

Vrlo je zanimljiv podatak da su najveći postotni rast izvoza, od 104%, ostvarile tvrtke s jednim zaposlenikom, vjerujem da je dio uzroka u "prebacivanju" poslovanja s paušalnih obrta (koji nisu nikad bili dio analize, jer njihovi podaci nisu javno objavljeni). IT tvrtke s jednim zaposlenim sudjelovale su u ukupnom izvozu s 5% u 2020. godini, a u 2021. godini dostigle su 8% ukupnog IT izvoza. Ujedno im se i značajno povećao broj, čak 37% u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupni prihodi rasli su 19% na razini sektora, dok je rast prihoda tvrtki do 9 zaposlenika bio 23%, a tvrtke s 10-20 zaposlenika rasle su prihodima za ogromnih 31%.

Najmanje su rasle tvrtke s 50-99 zaposlenika, a potom one s 21-49 zaposlenika.

Poslovni prihodi sektora rasli su 20%, kao i prihodi od prodaje. Prihodi od prodaje po zaposlenom su napokon porasli 5% (u prethodnim godinama rast je bio neznatan).

Sve je veći broj tvrtki u pretežito stranom vlasništvu te takve tvrtke ujedno bilježe veći rast prihoda od prodaje, kao i od izvoza. U ukupnim prihodima od prodaje, prihodi od prodaje unutar grupe (u pravilu je "grupa" inozemno povezano društvo) iznose 22% u 2021., a u 2020. godini to je bilo 19%. U 2021. rast prihoda od prodaje unutar grupe (u pravilu ino prihodi) iznosio je 33%, dok su prihodi izvan grupe rasli stopom od 17% (prosječno je ukupni prihod od prodaje rastao 20%). Riječ je, u pravilu, o dva tipa tvrtki u stranom vlasništvu: a) tvrtke koje su originalno bile u hrvatskom vlasništvu pa se zbog investicija ili širenja na vanjska tržišta osnovalo društvo u inozemstvu koje je postalo tvrtka-majka; b) R&D razvojni centri stranih kompanija.

Profitabilnost raste. Neto marža u 2021. godini na razini sektora iznosi 12,5%, a godinu ranije bila je 11,4%. Najvišu profitabilnost imaju tvrtke s jednim zaposlenikom (što je logično jer nemaju realnu strukturu troškova, a plaće su minimalne "direktorske"). Tvrtke s 2-9 zaposlenika imaju neto profitnu maržu od 17,8%, što je rast u odnosu na 2020. godinu, kad je ona iznosila 16%. Najveći rast neto profitne marže bilježe tvrtke s 10-20 zaposlenika (s 10% na 13%) te one s 21-49 zaposlenika (s 8,3% na 11%). Zanimljivo, pad neto marže imaju najveće tvrtke sa 100 i više zaposlenika (s 8,2% na 6,8% u 2021.), no EBITDA im je stabilna, na 13% u obje godine, stoga nema razloga za zabrinutost. Na razini sektora EBITDA je rasla sa 16,7% na 18,9% (rast od 7%).

U strukturi troškova došlo je do smanjenja učešća troškova prodane robe, dok učešće troška plaća ostaje na istoj razini od 28% u prihodima (podatak ne sadrži neoporezive isplate i ostale troškove osoblja).

Neto dobit po zaposleniku rasla je 16% u odnosu na prethodnu godinu te je iznosila 88 tisuća kuna.

Plaće i dalje rastu, značajno je povećanje neoporezivih isplata radnicima te je otvoreno dvostruko više novih radnih mjesta nego prethodne godine.

Prosječna neto plaća u 2021. u sektoru iznosila je 9.848 kn, prema podacima iz financijskih izvještaja GFI-POD, odnosno 10.549 kn prema podacima DZS-a (iz JOPPD obrazaca). Vjerujem da je podatak iz JOPPD obrazaca točniji, pa ćemo se voditi njime. Prema istim podacima, prosječna neto plaća u 2020. iznosila je 9.660 kn pa je riječ o rastu neto plaće od 9%. Prosječna bruto 2 plaća rasla je 6%. Neto plaća raste većom brzinom primarno zbog zapošljavanja mladih do 30 godina, na koje se ne plaćaju doprinosi na plaću.

Prema podacima iz objavljenih GFI POD-ova, rast neto plaća je oko 7,8%, dok je rast bruto plaće oko 6%.

Visina neto plaće prema veličini tvrtki vidljiva je u tablici 1. Očekivano, najniža je u tvrtkama s jednim zaposlenikom, koji je najčešće direktor i vlasnik te isplaćuje minimalnu plaću prema direktorskoj osnovici za doprinose. Plaće su veće što je tvrtka veća, odnosno, realnije su jer manje do izražaja dolaze niske plaće suvlasnika. Stoga, kad govorimo o realnoj visini plaća u IT sektoru, ne trebamo gledati prosjek sektora, već se bazirati na plaćama kakve su u tvrtkama s većim brojem zaposlenika.

U 2020. godini došlo je do zadrške u zapošljavanju, pa je ukupni broj zaposlenika porastao za svega 1.400, odnosno 7%, a u 2021. godini rast broja zaposlenika iznosio je 14% (+3.000 ljudi). Najveći rast broja zaposlenika dogodio se u tvrtkama sa 100 i više zaposlenika, koje su povećale zaposlenost za visokih i apsolutno natprosječnih 26%; bit će zanimljivo vidjeti kako se to odrazilo na njihovo poslovanje u 2022. godini.

Zanimljivo je da čak 28% ljudi zaposlenih u IT sektoru radi u 38 tvrtki sa 100+ zaposlenika (Tablica 3).

Potrebno je napomenuti da uz navedene prosječne plaće poslodavci isplaćuju i neoporezive isplate, koje iznose prosječno godišnje gotovo 14.000 kn po zaposleniku.

Neto dobit i prosječna efektivna porezna stopa

Efektivna stopa poreza na dobit za IT sektor iznosila je svega 9,6%, godinu ranije 12,8%, a u 2019. godini porez na dobit prosječno je u IT sektoru iznosio 14,3%.

Na smanjenje poreznog opterećenja, naravno, utjecala je promjena porezne politike i uvođenje stope od 10% poreza za tvrtke s prihodima do 7,5 mil. kn (prije je bilo 12%). Tvrtke sve više koriste umanjenja poreza na dobit, sukladno Zakonu o poticanju ulaganja i Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, o kojima vrlo često pišem, i podsjećam na tu mogućnost. U budućnosti očekujem povećanje efektivne porezne stope, kada veliki poduzetnici iz Zagreba iskoriste olakšice koje su dobili, s obzirom na to da nove projekte na području Zagreba i za istu djelatnost neće više moći prijavljivati prema Zakonu o poticanju ulaganja. Nadam se da ste slušali i čitali što sam pisala, i na vrijeme, prije 1. siječnja 2022., prijavili i započeli nove projekte ulaganja. Za mikro, male i srednje IT poduzetnike nema nikakvih novih ograničenja, a intenziteti potpora viši su nego prije.

Izazov umjesto zaključka

Lani sam ovu kolumnu s analizom rezultata za 2020. godinu zaključila rečenicom: "Očekujem da će ova godina biti zaista jako dobra te kako ćemo moguće i nadoknaditi to što smo sporije rasli u 2020. godini". Vjerujem kako se slažemo da je tako i bilo.

Ovu kolumnu završit ću stavljajući pred sve nas jedan izazov:

Izvoz se gotovo udvostručio u odnosu na 2018. (rast 86%), stoga vjerujem da smo upravo sada, sredinom 2022. godine, ostvarili udvostručenje izvoza u odnosu na 2018. godinu. Mislim da je realno ako kažemo da bi nam trebalo četiri godine za to da nije bilo usporavanja rasta zbog pandemije covida-19. Također, veseli me da smo se približili milijardi eura izvoza i kako to dostižemo u ovoj godini.

Pitanje za sve: Možemo li to ponoviti u iduće 4,5 godine, i 2026. godine ostvariti dvije milijarde eura izvoza? Ja zaista vjerujem u vas, bit će to i prije.

PS: Uz to što vjerujem u vas, imam još jedan podatak koji će značajno pomoći u ostvarenju cilja: Ericsson Nikola Tesla d.d. promijenio je djelatnost u 04/2022 u J62.01 (već godinama pišem da nije uključen u analizu jer ima drugu djelatnost, iako se bavi s J62) pa ćemo njegovih 1,11 milijardi izvoza, koliko su imali u 2021. godini, pribrojiti iduće godine kad mu financijski podaci budu objavljeni u kategoriji J62. Dobro nam došli, Ericsson!

Prilog: TOP 100 IT IZVOZNIKA (J62)

Napomena: moguće da je netko izostavljen ako nema dostupnih podataka