U Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog instituta Zagreb, Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, održana je konferencija Indeks digitalizacije – potencijal i prepreke bržem rastu.

Ravnateljica Ekonomskog Instituta iz Zagreba Maruška Vizek i direktor Centra za jugoistočne europske studije Sveučilišta u Grazu Florian Bieber, kao voditelji istraživanja, predstavili su ključne nalaze studije indeksa digitalizacije šest zemalja zapadnog Balkana, koja je dio šire studije Utjecaj digitalne transformacije na zemlje zapadnog Balkana.

Studiju o digitalizaciji zapadnog Balkana, koja je izračunala indeks digitalizacije zemalja regije i analizirala međusobni odnos, nastala je u organizaciji regionalne inicijative WB6.

Studija je dala i konkretne preporuke za ubrzanje digitalizacije i ekonomski rast. Među njima su: smanjenje broja i visine parafiskalnih nameta u poslovanju operatera, ubrzavanje procedura ishođenja građevinskih dozvola, i jednostavnije korištenje javne zemlje za polaganje infrastrukture, poticanje ulaganja u infrastrukturu u ruralnim područjima, integriranje digitalnih vještina u kurikulume i obrazovne programe, pružanje potpore za povećanje digitalne spremnosti malih i srednjih poduzeća, poticanje digitalnih startup kompanija te porezno rasterećenje i poboljšanje poslovne klime.

Hrvatska na početku tranzicijskog stadija

Vizek je uvodno istaknula kako su dvije zemlje regije u početnom stanju digitalizacije Albanija i BiH, dok su ostale zemlje u regiji u ograničenom stadiju. Hrvatska i Slovenija dosegnule su tranzicijski stadij. Hrvatska je na početku tranzicije, a Slovenija je već vrlo blizu faze napredne digitalizacije.

“Svugdje imamo minuse, no zanimljivo je da imamo manje digitalne jazove prema bazičnim pokazateljima, poput broja kućanstava koja imaju pristup Internetu, ili broja kućanstava koja imaju osobno računalo. Problem su napredniji pokazatelji, poput minusa od 22 posto na broju pretplata na broadband Internet na sto stanovnika”, istaknula je Vizek.

Kako je naglasila direktorica Ekonomskog instituta Zagreb, istraživanje je potvrdilo snažan poticaj digitalizacije gospodarskom i društvenom razvoju. Među ostalim, rekla je i to da povećanje opće razine digitalizacije od 10 posto u zemljama zapadnog Balkana trajno povećava stopu rasta BDP-a 0,67 posto što, u kombinaciji s ulaganjima privatnih investitora u infrastrukturu, predstavlja veliku priliku za te zemlje i njihove građane, pa tako i za Hrvatsku.

Digitalizacija pritom najpozitivnije utječe na poduzeća u proizvodnom sektoru, što znači da se njezinim ubrzavanjem otvara prostor za reindustrijalizaciju zemlje i brži rast izvoza.

Naime, 1 posto povećanja opće razine digitalizacije povećava proizvodnost rada u proizvodnom sektoru za visokih 2,1 posto, te proizvodnost kompanija u uslužnom sektoru 0,7 posto. Usprkos zabrinutosti da digitalizacija ima negativan učinak na zaposlenost, studija je pokazala kako povećanje digitalizacije od 1 posto u proizvodnim poduzećima trajno povećava zaposlenost 1,2 posto.

“Samo jedan posto povećanja digitalizacije dovodi i do 1,2-postotnog trajnog povećanja zaposlenosti. Pritom, povećanje digitalizacije od 1 posto povećava proizvodnost 77 posto u visokotehnološkim kompanijama, a zaposlenost u takvim kompanijama raste 24 posto.

Pod širim utjecajem digitalizacije imamo i rast proizvodnosti kompanija u ruralnim područjima od 7,7 posto, uz 3 posto više zaposlenosti. Digitalizacija pomaže i umanjenju regionalne nejednakosti, ali prepreka je izgradnja infrastrukture i dovođenje optike u manja mjesta”, rekla je Vizek.

“Rezultati istraživanja sugeriraju vrlo značajne ekonomske učinke investicija u digitalnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Primjerice, 2,2 milijarde kuna godišnjih ulaganja telekomunikacijskog sektora u infrastrukturu kreira 11.574 radnih mjesta, i povećava bruto dodanu vrijednost 0,75%. Iz toga je jasno kako su kratkoročni multiplikativni učinci ulaganja u infrastrukturu na BDP i zaposlenost veliki, te ih je važno kontinuirano poticati od države”, izjavila je Maruška Vizek.

Florian Bieber naglasio je kako digitalizacije pomaže i u borbi protiv korupcije, kvaliteti života, pristupu uslugama, a najviše inovacijama.

Uloga regulacije i pokretači digitalizacije

Nakon predstavljanja studije, održane su dvije panel-rasprave u kojima su sudjelovali predstavnici državnih institucija i regulatora, predstavnici ICT industrije i ostalih industrija koje se digitaliziraju te startup zajednice.

Na panelu Uloga regulacije i pokretači digitalizacije sudjelovali su načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Krešo Antonović, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Tonko Obuljen, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, predsjednik HUP-a – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Boris Drilo i dekan Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu Neven Vrček.

Vrček je rekao kako bitka za digitalizaciju počinje još u osnovnoj školi, kada treba ulagati u kvalitetu znanja djece. Antonović je dodao kako je Hrvatskoj potrebno više ulaganja u brze mreže, za što je dostupno oko 200 milijuna eura iz fondova Europske unije.

“Studija je pokazala da napredak postoji, ali je spor. Važno pitanje je kako možemo ubrzati napredak, a jedini način za to je da se mijenjamo. I to je upravo smisao digitalizacije, jer ona mijenja sve. Moramo isprva mijenjati način kako razmišljamo te klimu u društvu koje ima otpore prema promjenama. Potom treba poraditi i na nametima koji su često preveliki i koji moraju biti usuglašeni s europskom razinom”, naglasio je Tonko Obuljen.

Bernard Gršić istaknuo je kako u Hrvatskoj postoji 28 različitih strategija koje u sebi imaju digitalizaciju.

“Cilj je da se one svedu na jednu strategiju koja će obuhvaćati digitalizaciju industrije, javne uprave i društva, odnosno građana. Potonja je pritom najvažnija, jer bez digitalnih vještina ne možemo razvijati ostala područja,” smatra Gršić.

“Postoji nekoliko konkretnih koraka koje je, sa stajališta poslodavaca, potrebno napraviti. To su otvaranje investicijskog potencijala, poboljšanje povlačenja europskih sredstava, smanjenje opterećenja na dohodak i poboljšanje spremnosti tržišne radne snage na tehnološke promjene. U ICT sektor treba ulagati jer on raste dvaput više, djeluje pozitivno na zaposlenost i pruža brojne mogućnosti za poticanje gospodarstva”, naglasio je Boris Drilo.

  NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.