Nedavno je objavljeno istraživanje o digitalizaciji u školama EU (Full 2^nd Survey of Schools: ICT in Education), provedeno 2018. godine. Istraživanje je obuhvatilo anketiranje ravnatelja, učitelja, učenika i roditelja iz 28 država članica EU (400 škola u svakoj državi, ukupno 85.000 ispitanika), te Norveške, Islanda i Turske. Analizirani su kvaliteta pristupa Internetu, pristup digitalnim tehnologijama, korištenje digitalnih tehnologija učitelja i učenika, digitalne navike u obiteljima učenika, kao i digitalna usmjerenost učenika i škola.

Online istraživanje obuhvatilo je četiri različite ciljne skupine na tri različite razine ISCED (ISCED razina 1: osnovne škole: ISCED razina 2: niži razredi srednjih škola; ISCED razina 3: viši razredi srednjih škola). Istraživanje, koje su za Europsku komisiju radili stručnjaci Deloittea i IPSOS-a, nadovezuje se na prvo takvo istraživanje (first Survey of Schools: ICT in Education), provedeno 2013. godine, i treba poslužiti institucijama EU i nacionalnim institucijama za uvid u pokazatelje aktualnog stanja u obrazovanju te boljeg planiranja poboljšanja u digitalnim vještinama.

Ciljevi istraživanja

Drugo istraživanje o stanju digitalne edukacije u školama EU imalo je dva cilja: usporediti napredak u digitalnoj edukaciji u školama (pružiti detaljne i ažurirane informacije o pristupu Internetu, dobiti uvid u korištenje i stavove prema korištenju tehnologije ravnatelja, učitelja, učenika i njihovih roditelja u EU28, Norveškoj, Islandu i Turskoj) te iznaći model za visoko opremljenu i povezanu učionicu (highly equipped and connected classroom, HECC), odnosno definiranje konceptualnog modela za visoko opremljenu i povezanu učionicu, koji predstavlja tri scenarija za opis različitih razina HECC-a, i za procjenu ukupnih troškova opremiti i povezati prosječnu učionicu EU s naprednim komponentama HECC modela.

“Činjenica da 79% učenika niže srednje škole i 76% učenika srednjih škola nikad, ili gotovo nikad, ne sudjeluje u programiranju, potvrđuje važnost naših edukacijskih programa za smanjenje postojećih nedostataka u digitalnim vještinama i telekomunikacijskoj povezanosti. Ta oba izazova u središtu su naše strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, i ključna su za ostvarivanje konkretnih koristi za građane i poduzeća. Rješavanjem specifičnih, identificiranih ključnih nedostataka kao što su dostupnost Interneta s velikom brzinom, znanje programiranja, sigurnost na Internetu i obuka za različite digitalne vještine, studija će nam pomoći u ubrzanju provedbe naših programa i aktivnosti u ostvarivanju europske digitalne transformacije”, rekla je povjerenica za digitalnu ekonomiju i društvo Marija Gabriel.

“Digitalne tehnologije mogu se koristiti kao podrška inovativnim načinima podučavanja, povezivanju učenika sa svijetom izvan učionice, i pomoći im da postanu kreativni mislioci te nauče rješavati probleme. Ugradnja tehnologije u poučavanje i učenje zahtijeva djelovanje na mnogim područjima, od infrastrukture do osposobljavanja nastavnika i vodstva škole. S programom Erasmus + podržavamo škole i države članice da se prilagode digitalnim promjenama i pomognemo mladima da razumiju i ispravno i kreativno koriste tehnologiju”, rekao je povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics.

Ambiciozni planovi

Cilj je Europske komisije da sve škole u EU do 2025. godine imaju pristup Internetu s brzinom od najmanje Gbs (gigabit internet connectivity by 2025), kako bi potpuno iskoristile tehnološki napredak za inovativne metode podučavanja s platformi za online učenje i videostreaminga. Provedeno istraživanje poslužilo je u sagledavanju postojeće situacije u školama EU. Pokazalo se kako se malo škola može povezati na Internet brzinom od 100 Mbps, pa će za ciljanu brzinu od Gbs trebati mnogo uraditi u sljedećih pet godina.

Istraživanje je pokazalo da prevladavaju velike razlike između i unutar europskih zemalja: nordijske su zemlje jasne predvodnice u pogledu uvođenja brzog Interneta u škole, a druge zemlje i škole koje se nalaze u selima / malim gradovima, očito zaostaju. Kako bi se postigle ciljane brzine pristupa Internetu za sve škole u EU, poslužit će sredstva iz programa za povezivanja Europe (Connected Europe Facility Programme CEF) za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Uz infrastrukturni zaostatak, koji će trebati nadoknaditi do 2025. godine, mnogo će trebati raditi i u digitalnoj edukaciji, kako kod učenika, tako i kod nastavnika.

Istraživanje je pokazalo da mnogi anketirani studenti sada nemaju priliku učiti programiranje pa će trebati pojačati programe poput Code Weeka, programa koji je osmišljen da zabavno i zanimljivo približi programiranje mladima. Europska komisija isplanirala je da najmanje polovica svih škola u EU sudjeluje u tom programu. Poseban je problem to što 80% djevojaka u školama nema pristup programiranju. Programiranje je samo jedan od segmenata digitalne edukacije u kojima su djevojke slabije zastupljene. Rezultati 2. istraživanja o digitalnoj edukaciji u školama pokazuju da učenici rijetko redovito sudjeluju u programiranju. 79% učenika nižih razreda srednjih škola i 76% učenika viših razreda srednjih škola, nikad, ili gotovo nikad, ne sudjeluje u programiranju u školi.

Nedostatak digitalnih vještina nastavnika

Problem predstavlja i nedostatak digitalnih vještina nastavnika. Digitalni sektor prolazi stalne i brze promjene, tako da bi se nastavnici trebali stalno educirati u korištenju novih tehnologija. Države članice EU imaju važnu ulogu u promicanju svih oblika profesionalnog razvoja, uključujući i digitalne vještine u kurikulum inicijalnog obrazovanja i usavršavanja nastavnika. Nacionalna obveza je i uključuje i usmjeravanje škola u uključivanje digitalnih tehnologija u školska usmjerenja i strategije.

Za bolju digitalnu edukaciju nastavnika postoji program Erasmus+, kroz koji se nude brojni alati za razmjenu najboljih nastavnih praksi, učenje od kolega i profesionalni razvoj nastavnika na razini EU (primjerice, eTwinning network, School Education Gateway i novi SELFIE, alat za pomoć školama kako bi se procijenilo kako koriste digitalne tehnologije za podučavanje i učenje). Međutim, istraživanje pokazuje da će biti potrebno više rada na razini EU i na nacionalnim razinama članica Unije kako bi se dodatno proširile i promovirale te inicijative među nastavnicima u školama. Naime, rezultati istraživanja pokazuju da više od 6 od 10 europskih učenika podučavaju nastavnici koji sudjeluju u aktivnostima profesionalnog usavršavanja u digitalnom obrazovanju izvan radnog vremena. Problem je to što je obvezna digitalna edukacija nastavnika rijetko obvezna.

Istraživanje je pokazalo kako roditelji europskih učenika, njih 90%, imaju pozitivan stav prema digitalnoj edukaciji njihove djece, odnosno da im takva edukacija može pomoći u pronalaženju posla u budućnosti. No, istraživanje pokazuje kako samo polovica roditelja ima uvid u ono što njihova djeca rade na Internetu, odnosno imaju komunikaciju sa svojom djecom o opasnostima na koje mogu naići u online prostoru. Kako bi se osigurala sigurnija primjena digitalnih tehnologija, Europska komisija provodi strategiju za sigurniji Internet za djecu Better Internet for Kids, financiranje nacionalnih programa podizanja svijesti o opasnostima na Internetu kod mladih, ali i nastavnika te roditelja. U takve projekte spada i godišnji Dan sigurnog Interneta te kampanja #SaferInternet4EU za podizanje svijesti o opasnostima Interneta, u kojoj je 2018. godine sudjelovalo 30 milijuna građana EU. (G. K.)

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.