U Zagrebu je predstavljena Analiza IT industrije od 2008. do 2017. godine kroz udio i dinamiku hrvatske IT industrije u nacionalnoj ekonomiji te kroz njenu usporedbu s drugim članicama Europske unije. Analiza je rađena u listopadu prošle godine, s ciljem uvida u doprinos IT industrije nacionalnom gospodarstvu kroz zapošljivost, doprinos društvenom bruto proizvodu i obujmu poreznih prihoda koje generira te razini tehnoloških kompetencija i razvojno-istraživačkog potencijala zemlje.

Predsjednik Udruge za IT HGK Nikola Dujmović, govoreći o motivima izrade studije, istaknuo je kako Udruženje nastoji biti suradnik države u razvoju IT-a, čemu služi i analiza stanja u toj djelatnosti, rađena prema međunarodnim standardima. Hrvatska je prema razvijenosti IT-a u donjoj trećini ljestvice među članicama Europske unije.

Research manager Spana Dalibor Subotičanec naglasio je kako se izvoz IT industrije transformirao od 2008. god 2017. godine te da je izvoz uslužnih IT tvrtki imao stalni rast unatoč krizi.

Dinamika hrvatske IT industrije

Kretanja u hrvatskoj IT industriji u posljednjoj dekadi može se podijeliti na dva podrazdoblja. Prvo je doba krize, koje počinje oštrim padom prometa IT industrije u 2009. godini i stagnacijom u sljedeće dvije godine. Od 2012. godine počinje razdoblje oporavka, i od tada IT ostvaruje kontinuirani godišnji rast od prosječno 7,5%. Rast prije krize (u razdoblju 1999. – 2008.) bio 16% na godišnjoj razini. Kako se navodi u Analizi, da nije bilo krize, uz prosječnu stopu rasta od 10%, veličina hrvatske IT industrije dostigla bi 35 milijardi kuna.

Dinamika rasta nakon krize nije dovoljna za približavanje prosjeku Europske unije (EU28), osobito u segmentu prodaje na domaćem tržištu, navodi se u Analizi.

U 2008. godini ukupni prihod IT industrije bio je 15,02 milijarde kuna. Godina krize 2009. donijela je pad prihoda IT industrije od čak 10,9%. Nakon pada slijede dvije godine stagnacije, a u 2014. godini IT industrija je premašila do tada rekordnu 2008. godinu, dostigavši prihod od 15,9 milijardi kuna.

U razdoblju od 2008. do 2017. godine, prihod je rastao prosječnom godišnjom stopom rasta od 3,8% te je u 2017. godini dosegnuo 21,07 milijardi.

U posljednjih pet godina prihod IT tvrtki povećan je prema prosječnoj godišnjoj stopi od 7,4%. Od toga promet IT industrije u zemlji raste 6,1%, a izvoz gotovo dvostruko brže, odnosno 11,3% godišnje. U istom razdoblju, promet ukupnog hrvatskog gospodarstva povećan je 2,1%.

U strukturi prihoda hrvatske IT industrije preko 70% otpada na IT usluge, trgovci IT opremom sudjeluju s oko 26%, a proizvođači IT opreme i komponenata s manje od 3%.

Više od 28% prihoda hrvatske IT industrije dolazi iz izvoza. Najbrže raste izvoz IT uslužnih tvrtki, prema prosječnoj godišnjoj stopi od 26%.

EU IT Gap Index

Prošle godine hrvatska IT industrija dosegla je 40,5% prosjeka IT industrije u EU28. Da bi u sljedećih pet godina dostigla taj prosjek, bio bi potreban prosječni godišnji rast EU28 Gap indeksa od 19,8%. Taj indeks čini više per capita pokazatelja.

U 2017. godini udio IT industrije u BDP-u je bio 1,8%, i time je pozicionirana među djelatnostima s manjim udjelima u hrvatskom društvenom bruto proizvodu. Međutim, s dinamikom rasta novostvorene vrijednosti u posljednjoj dekadi od 5,9%, zaostala je jedino za komunalnim djelatnostima koje imaju rast od 9,3%. IT industrija rasla je 7 puta brže od BDP-a Hrvatske. Profitna marža koju je u 2017. godini ostvarila IT industrija bila je 7,9%, što je oko 10% više nego i u ukupnom gospodarstvu.

Nakon predstavljana održana je panel-rasprava Hrvatska IT industrija – idućih pet godina, kojom je moderirao Aron Paulić iz Buga, a na kojoj su sudjelovali autor studije analitičar Omnia Consulta Boris Žitnik, Ivan Maglić iz Calisto/Gartner Adriatica, Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne Inteligencije i članica CISexa, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge Hrvoje Balen i predsjednik Udruge za IT HGK Nikola Dujmović.

Dujmović je istaknuo kako IT značajno ovisi o ostaloj industriji, odnosno o narudžbi digitalnih rješenja. Dodao je kako je nužno okrenuti se digitalizaciji u cijeloj zemlji ako ne želimo stagnirati u donjoj trećini digitalne razvijenosti članica EU i baviti se uglavnom lon poslovima. Dujmović je rekao kako će se analiza hrvatske IT industrije ubuduće raditi svake godine. Upozorio je i na to da veliki broj IT stručnjaka zbog povoljnijih poreznih uvjeta ne otvara tvrtke, već obrte, što predstavlja izuzetno lošu državnu strategiju, kao i na neravnotežu između velikih i malih IT tvrtki.

Anita Cvetić Oreščanin podsjetila je da su ambicije hrvatskih IT kompanija veće od potreba domaćeg IT tržišta, zbog čega orijentacija na izvoz predstavlja nužnost. “U trenutku izbijanja krize mogli su ili otpuštati ljude ili tražiti nova tržišta. Zahvaljujući tome, domaći klijenti gube jer hrvatski stručnjaci svoje kapacitete usmjeravaju prema inozemstvu”, smatra Cvetić Oreščanin.

Hrvoje Balen upozorio je na sve oštriju konkurenciju IT tvrtki za radnicima te na veliko opterećenje na plaće, ustvrdivši kako se ti problemi trebaju riješiti dogovorom zainteresiranih strana s Vladom. Dio rješenja vidi i u značajno većem privlačenju stranih studenata za IT zanimanja.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.