Možda niste znali da je u "moru" domaćih državnih agencija i institucija ona vjerojatno najbliža našem prosječnom čitatelju, HAKOM, i svojim sastavom vodstva vrlo bliska sektoru koji regulira. Naime HAKOM-om od samih početaka pa sve do današnjih dana upravljaju ljudi iz struke, odreda inženjeri elektrotehnike, pa je i Agencija samim time otvorena za inovacije, pomoć i suradnju s privatnim tehnološkim sektorom i cijelom pratećom industrijom, a i na izvoru je informacija o tome što se trenutačno u svijetu događa po pitanjima svih novih tehnologija za koje su na domaćem tržištu zaduženi.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), ima i svoju tehnološku konferenciju Dan novih tehnologija, koja se u prvim izdanjima zvala 5G dan, no u novije je vrijeme proširena i okrenuta svim ostalim telekomunikacijskim tehnologijama. Posebno su tu u fokusu one koje se razvijaju u Hrvatskoj, pa ih publika ima prilike pobliže upoznati. Na konferenciji će se ove godine odvijati pet predavanja, a u auditoriju će sjediti predstavnici kompanija koje s predavačima mogu ostvariti suradnju. Ideja je spojiti domaće startupe i akademsku zajednicu s telekomima, velikim tvrtkama, veleposlanstvima, ulagačima te državnim institucijama, kako bi zajednički mogli ostvariti sinergijske učinke i pokretati projekte.

Povodom petog izdanja ove konferencije porazgovarali smo s njezinim pokretačem, Krešimirom Mazorom iz HAKOM-a, kako bismo doznali koje se sve prilike pružaju ove godine te kako "obični" građani mogu sudjelovati u Danu novih tehnologija.

Mreža: Za početak, upoznajte naše čitatelje ukratko s dosadašnjim izdanjima konferencije i nekim glavnim rezultatima koje ste postigli…

Započeli smo ovaj niz konferencija 2018. s ciljem isticanja prednosti uvođenja tada nove 5G tehnologije i približavanja mogućnosti 5G-a krajnjim korisnicima i gospodarstvu. Te smo godine mogli čuti kako će 5G utjecati na naše živote iz perspektive Photomatha, Rimac-automobila, KING ICT-a, Stemia, planove o razvoju pametnih gradova od predstavnika Grada Splita, Grada Zagreba i Ericssona Nikole Tesle, te o primjenama 5G-a u industriji, poljoprivredi i transportu od Huaweija i Nokie. Tako je i 2019. godine uslijedio drugi 5G dan. Na toj smo konferenciji imali zanimljiva predavanja kolega s FER-a, Rimac automobila, CircuitMessa, Orqe i Osatina grupe. Nakon toga 2020. godine nastupila je pauza od svih društvenih okupljanja radi pandemije, pa smo jedva dočekali proljeće 2022., kad se održalo treće izdanje konferencije, na kojem su održana predavanja stručnjaka iz Algebre, poliklinike Sinteze, Rimac Technologyja, EOLO-a i FER-a. To je bila ujedno i posljednja konferencija pod nazivom 5G dan jer smo shvatili da taj val 5G-a neće trajati zauvijek.

Naziv konferencije promijenili smo 2023. kako bismo obuhvatili sav budući razvoj komunikacijskih tehnologija što uključuje satelitske i svemirske tehnologije i komunikacije koje su nam tema posljednje dvije godine. Na Danu novih tehnologija predavači su predstavili neke nove projekte kao što su Cro Cube i FERSat, IRIS², testiranje NTN mreža , odnosno Non-Terrestrial Networks, u RH, te ulogu HAKOM-a kao regulatora. Prošle godine organizirali smo petu jubilarnu konferenciju na kojoj smo ugostili stručnjake iz ING-Servisa, Kymete, CroCubea, Amphinicy Technologiesa i SpaceX-a. Ideja je uspostaviti platformu na kojoj se mogu predstaviti dostignuća koja su razvili hrvatski stručnjaci i pružiti svima priliku za uspostavljanje novih poslovnih suradnji i izravnijeg pristupa državnim institucijama.

Mreža: Što smo, dakle, naučili iz projekta 5G? Hoće li pouke iz toga biti iskorištene kod uvođenja novih tehnologija, od 6G na dalje?

Tehnološki razvoj u svakom smislu donosi određeni napredak društvu i gospodarstvu. 5G je, za razliku od prethodnih generacija tehnologija pokretnih komunikacija, prva tehnologija od početka dizajnirana ne samo za glasovnu i podatkovnu komunikaciju nego kao fleksibilna i programibilna tehnologija koja se bazira na višestrukom povećanju brzine pristupa, izrazito niskom kašnjenju te masovnoj inteligentnoj komunikaciji između uređaja. 5G donosi cijeli novi niz primjena u različitim područjima. Primjerice 5G mreža bi istodobno trebala zadovoljiti različite zahtjeve potrebne za autonomnu vožnju, kao što su nisko kašnjenje i visoka pouzdanost te nove medijske servise za što je potrebna velika propusnost. Radi svega toga 5G predstavlja platformu prikladnu za industrijsku komunikaciju koja omogućuje nove aplikacije i poslovne modele za različite vertikalne industrije kao što su autonomna vozila, industrijska proizvodnja (industrija 4.0) i poljoprivreda, energetski sektor, e-zdravstvo, pametni gradovi, mediji ili javna sigurnost.

Pune funkcionalnosti 5G tehnologije zahtijevaju značajna ulaganja operatora u infrastrukturu javnih komunikacijskih mreža, ali i ulaganja industrije u privatne industrijske mreže. Daljnji tehnološki razvoj bit će potaknut intenzivnim korištenjem umjetne inteligencije i NTN mreža zbog čega očekujem da će tek 6G zasjati komercijalno sa svim primjenama koje nam je 5G prethodno obećao i testirao. Povijesno gledano čini mi se da su dosadašnje parne generacije mreža pokretnih komunikacija, 2G i 4G, polučile puno veći komercijalni uspjeh od onih neparnih, za koje ispada da su poslužile za ispitivanje i pripremu tržišta.

Mreža: Koliko je važan iskorak telekomunikacija u svemir, na čemu vidimo da se sve užurbanije radi i u Europi?

Jako je važan jer iskorak u svemir, sve pristupačnija cijena satelitskih komunikacija uz masovnost uporabe stvarno nam omogućuje seamless connectivity iliti neprekinutu povezivost. Daljnji razvoj D2D direct to device tehnologije omogućit će nam uporabu satelitskih komunikacija na našem mobilnom uređaju. To može značajno smanjiti digitalni jaz i za stanovništvo i za gospodarstvo  u teže dostupnim i područjima slabo pokrivenim baznim postajama.

Ako gledamo geopolitički satelitske i općenito svemirske komunikacije danas igraju izuzetno bitnu ulogu neovisno radi li se o znanstvenim projektima, komercijalnim komunikacijama ili posebnim državnim službama. Svemirska i satelitska komunikacijska suverenost postaju ključni pojmovi nacionalnih strategija ako se želi zauzeti ozbiljan međunarodni stav. Ovo potvrđuje i EU projekt IRIS^2, kojim se pokušava odgovoriti brzom razvoju svemirskih tehnologija ostalih velikih svjetskih sila i osigurati državama članicama EU-a sigurnu i neovisnu povezanost kao temelj sigurnosti i uspješnog gospodarstva.

Mreža: Kako je Hrvatska uključena u te trendove? Čujemo da će neki od glavnih aktera biti i predavači na vašoj ovogodišnjoj konferenciji..

CroCube kao prvi hrvatski satelit u svemiru još je jednom dokazao da smo sposobni isporučiti visokotehnološka rješenja, te se nadam da će prijenos znanja s ovog projekta potaknuti druge slične projekte i gospodarstvo da se priključi svemirskom biznisu. Postoji značajan broj hrvatskih tvrtki koje bi mogle pronaći svoju nišu u svemirskom biznisu, koji nije samo lansiranje raketa i izrada satelita. Upravo na ovogodišnjoj konferenciji ćemo dodatno pokušati inspirirati hrvatske tvrtke i akademsku zajednicu uspješnim primjerima iz Finske.

Dodao bih i kako je 2023. godine na 39. Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji hrvatska delegacija, sastavljena od HAKOM-ovih stručnjaka za upravljanje radiofrekvencijskom spektrom i predstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Republici Hrvatskoj osigurala dodatna prava na orbitalne položaje i frekvencijske kapacitete u svemiru.

Mreža: Tko će još od predavača stupiti na pozornicu? Koje će biti glavne teme njihovih predavanja?

Na ovogodišnjoj konferenciji nastupit će redom:

Daniela Jović, osnivačica Orbitalyxa i voditeljica misije CroCube, koja će nam pričati o lunarnim komunikacijama s fokusom na izazove u komunikaciji u dubokom svemiru, iskustva iz nedavnih lunarnih misija i nadolazeća rješenja.

Jaan Praks, profesor na Aalto sveučilištu u Finskoj, predstavit će kako su mali sateliti promijenili svemirsku ekonomiju, važnost svemirske infrastrukture za tehnološki napredna društva te kako razvoj svemirskog sektora započinje već na sveučilištu kroz projekte koje vode studenti.

Ante Medić, osnivač Pulsar Laboratoriesa, podijelit će svoje iskustvo u razvoju električnog pogona za satelite budućnosti u vrlo niskoj zemljinoj orbiti, odnosno kako pomoću električnog pogona postići bolju iskoristivost vrlo niske zemljine orbite za snižavanje latencije u komunikaciji sa satelitima i ostale benefite koje takva tehnologija donosi.

Helena Librenjak i Erwin Greilinger iz Evidena, predstavit će SkyMon NG - sustav za praćenje dinamičkog ponašanja posljednje generacije satelita vrlo visoke propusnosti (VHTS – very high throughput satellites).

Viktorija Radman, direktorica za poslovanje s telekomima u Infobipu i članica Upravnog odbora udruženja Mobile Ecosystem Forum-a reći će nam kako je došlo do radikalne promjene u svijetu komunikacija uslijed razvoja mrežnih API-ja (Network APIs) i GSMA Open Gateway inicijative.

Osim predavanja imat ćemo i panel diskusiju sa svim predavačima konferencije koji će poslati najbitnije poruke kao zaključak za kraj konferencije.

Mreža: Znamo da je konferencija besplatna za posjetitelje, no zbog karaktera i ograničenog kapaciteta na nju se dolazi samo s pozivnicom. Kako svi ostali zainteresirani mogu čuti zanimljiva predavanja koja ste najavili?

Za sve one koji neće moći dobiti pozivnicu zbog ograničenog prostora, konferenciju će biti moguće pratiti uživo na Facebooku i HAKOM-ovom YouTube kanalu. Poveznice će biti aktivne neposredno prije konferencije, a moći ćete ih najlakše naći zapratite li nas na HAKOM-ovom webu i društvenim mrežama. 

Konferencija Dan novih tehnologija 2025 održava se 15. travnja od 9 do 15 sati na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Galerija: Dan novih tehnologija 2024.

• +1