HAKOM je ove godine bio domaćin šeste konferencije "Dan novih tehnologija" posvećene primjeni novih tehnologija. Skup, održan u velikoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, okupio je velik broj domaćih i međunarodnih stručnjaka, predstavnika tehnoloških kompanija, akademske zajednice i institucija. Cilj im je bio isti kao i prethodnih godina: spojiti domaće startupe i akademsku zajednicu s telekomunikacijskim operatorima, velikim tvrtkama, veleposlanstvima, ulagačima i državnim institucijama kako bi ostvariti sinergijske učinke i pokrenuli zajedničke projekte.

Smanjivanje digitalnog jaza

"Pred Europskom unijom je imperativ da građanima osigura sigurne, pouzdane i brze mreže. Da bi se dostigli ciljevi Digitalne dekade trebat će iskoristiti mogućnosti svih tehnologija pa tako i satelitskih mreža, samostalno ili u kombinaciji s 5G i 6G mrežama. Dan novih tehnologija idealna je prilika da razmijenimo iskustva i zajednički poradimo na implementaciji suvremenih rješenja u hrvatske i europske elektroničke komunikacijske mreže”, istaknuo je Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a. "Cijenom sve pristupačnije satelitske komunikacije i njihova masovna uporaba omogućuju nam seamless connectivity, odnosno neprekinutu povezivost. Daljnji razvoj D2D (direct to device) tehnologije omogućit će nam uporabu satelitskih komunikacija na našem mobilnom uređaju. To može značajno smanjiti digitalni jaz stanovništva i gospodarstva u teže dostupnim i područjima, slabo pokrivenim baznim postajama."

Obuljen se osvrnuo i na geopolitički značaj satelitske i općenito svemirske komunikacije koja igra izuzetno bitnu ulogu, neovisno radi li se o znanstvenim projektima, komercijalnim komunikacijama ili posebnim državnim službama. Satelitska komunikacija omogućava globalnu povezanost, vojnu nadmoć, sigurnost informacija i tehnološku dominaciju. Satelitski komunikacijski sustavi omogućuju prijenos glasovnih i podatkovnih poruka, oružane snage koriste satelitske komunikacije za koordinaciju trupa, navođenje preciznog oružja i održavanje zapovjedne kontrole, a satelitski ometači postali su alat za zaštitu vlastitih operacija i ometanje protivničkih komunikacija. Dominacija u informacijskom prostoru postaje jednako važna kao i vojna ili ekonomska moć, a satelitska komunikacija je temelj te dominacije.

"Svemirska i satelitska komunikacijska suverenost postaju ključni pojmovi nacionalnih strategija ako se želi zauzeti ozbiljan međunarodni stav. To potvrđuje i europski projekt IRIS2 kojim se pokušava odgovoriti brzom razvoju svemirskih tehnologija ostalih velikih svjetskih sila i osigurati državama članicama EU-a sigurnu i neovisnu povezanost kao temelj sigurnosti i uspješnog gospodarstva", zaključio je Obuljen.

Hrvatski satelit u svemiru

Krajem prošle godine SpaceX-ova raketa Falcon 9 odaslala je u svemir i prvi hrvatski nanosatelit CroCube. Njegova prva poruka sadržavala je stih A. B. Šimića: "Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda. Croatia is in space!", a u narednim danima uslijedile su i prve snimke Zemlje, pa i Hrvatske iz svemira. Osnivačica Orbitalyxa i voditeljica CroCube misije Daniela Jović održala je izlaganje na temu ”Razgovor s Mjesecom: izazovi u lunarnim komunikacijama”. Govorila je o lunarnim komunikacijama i izazovima u komunikaciji u dubokom svemiru, prenijela iskustva iz nedavnih lunarnih misija i predstavila nadolazeća rješenja.

”HAKOM je među prvim institucijama u Hrvatskoj prepoznao stratešku važnost svemirskih tehnologija. Ovo je poziv na buđenje: Europa se nalazi u složenoj geopolitičkoj situaciji i potreba za tehnološkim suverenitetom nikad nije bila veća. Hrvatska je mala, ali imamo pametne ljude i ogroman potencijal da napravimo konkretne korake i budemo dio te budućnosti. Vrijeme je da podignemo ljestvicu i zauzmemo svoje mjesto u europskom svemirskom ekosustavu, pozvala je Jović.

Mali sateliti mijenjaju svemirsku ekonomiju

"Svemir je vrlo brzo rastuće strateško područje industrije u kojem i male nacije mogu pridonijeti i potencijalno ostvariti značajan profit. Štoviše, to državi donosi visoko profitabilne poslove u izvoznom sektoru. Puno će se infrastrukture preseliti u svemir kako bi se omogućila visokoindustrijalizirana budućnost", istaknuo je Jaan Praks, izvanredni profesor na Odjelu za elektroniku i nano-inženjering na Sveučilištu Aalto. Njegovo područje rada obuhvaća svemirsku tehnologiju, posebno razvoj i primjenu malih satelita, te napredne metode daljinskog istraživanja Zemlje, poput radarske interferometrije (InSAR) i sintetičkog radarskog otvora (SAR).

Praks je u svom izlaganju, između ostalog, pokazao kako su mali sateliti promijenili svemirsku ekonomiju, a govorio je i o važnosti svemirske infrastrukture za tehnološki napredna društva, istaknuvši kako razvoj svemirskog sektora započinje već na sveučilištu, na projektima koje vode studenti.

Svemirska industrija, hrvatska prilika

Osnivač Pulsar Laboratoriesa Ante Medić podijelio je svoja iskustva u razvoju električnog pogona za satelite budućnosti u vrlo niskoj zemljinoj orbiti i prezentirao kako uz pomoć električnog pogona postići bolju iskoristivost vrlo niske zemljine orbite za snižavanje latencije u komunikaciji sa satelitima i ostale benefite koje donosi takva tehnologija.

"Svemir i svemirska industrija su industrije budućnosti s ogromnim potencijalom za rast. Priliku da se uključe u taj vlak imaju i male tvrtke s inovativnim proizvodima, čak i kad dolaze iz male države poput Hrvatske”, naglasio je Medić. A da je to doista i moguće, Pulsar Labs je dokazao sudjelovanjem u razvoju i testiranju naprednih svemirskih pogonskih sustava kao što je projekt Air-Breathing Electric Propulsion (ABEP) ili poziv na sudjelovanje u europskom programu In Transit Develop Call za razvoj nove generacije električnog pogona za vrlo niske orbite (VLEO). Ova tehnologija mogla bi svemirski otpad svesti na nulu i prepoloviti potrošnju goriva.

Sigurno, suvereno i pouzdano

Helena Librenjak i Erwin Greilinger iz Evidena, predstavili su SkyMon NG, sustav za dinamičko praćenje ponašanja posljednje generacije satelita vrlo visoke propusnosti (VHTS – very high throughput satellites). Izgrađen na robusnoj jezgri visokih performansi, SkyMonNG se fleksibilno prilagođava promjenjivim zahtjevima i minimalizira rizike te kao podiže satelitski nadzor na sljedeću razinu. Objedinjujući umjetnu inteligenciju, Big Data i integraciju u oblaku, ovaj sustav uvodi inteligentne, automatizirane značajke nadzora, obrađuje podatke s bilo koje lokacije i predstavlja ključne metrike putem pametne, intuitivne nadzorne ploče.

”Danas smo svjedoci velikih inovacija u domeni svemirske industrije, kako u korištenju tehnologija poput umjetne inteligencije, tako i u novim tipovima HTS satelita. Naša najnovija dostignuća u razvoju proizvoda otvaraju put za sigurnije, skalabilnije i učinkovitije sustave. Ovi pomaci ključni su dok se suočavamo sa složenim problemima trenutačne geopolitičke situacije, gdje je sigurna, suverena i pouzdana komunikacija važnija nego ikad, poručila je Librenjak.

Osnova za daljnji uspjeh

Viktorija Radman, direktorica za poslovanje s telekomima u Infobipu i članica Upravnog odbora udruženja Mobile Ecosystem Foruma, govorila je o radikalnoj promjeni u svijetu komunikacija koju sa sobom nosi razvoja mrežnih API-ja (Network APIs) i GSMA Open Gateway inicijative.
"Satelitske komunikacije i otvoreni mrežni API-ji su novi, inovativni vidovi ustaljenih tehnologija koji se mogu kombinirati i pružiti mnoge koristi kako poslovnim, tako i privatnim korisnicima.

Mrežni API-ji su napose jednostavan način za integraciju niza telekomunikacijskih usluga koje su vrlo korisne u različitim granama, od bankarstva i online trgovine, do industrijskih namjena", rekla je Radman. "Već vidimo kako satelitski i zemaljski pružatelji usluga surađuju i tako stvaraju osnovu za daljnji uspjeh; uvjerena sam da će se taj razvoj nastaviti i pokretati ekosustav koji otvara mnoge prilike u telekomunikacijskoj industriji."

"Fly Me to the Moon"

Nakon izlaganja uslijedio je panel "Fly Me to the Moon" u kojem su, moderirani voditeljem Franom Ridjanom, sudjelovali svi predavači. Oni su dali svoje viđenje načina na koji ćemo u skorijoj budućnosti doista doći do zemljinog satelita i što ćemo tamo zapravo raditi; hoće li Mjesec postati ljudska kolonija, usputna stanica za daljnja osvajanja svemira ili pak rudnik iz kojih će se crpiti ogromne zalihe regolita.

Osvajanje svemira je izuzetno skupo pa se postavilo pitanje mogućnosti monetizacije takvog projekta. S obzirom na to da su predavači odreda bili predstavnici europskih tvrtki i institucija, razgovaralo se i o tome što u svemirskoj utrci može postići Stari kontinent te zaostaje li Europa za glavnim svjetskim igračima, Sjedinjenim Američkim Državama i zahuktalom Kinom.

Europa definitivno zaostaje, složili su se sugovornici, ali to ne znači da nemamo potencijal. No, da bismo zadržali korak moramo se držati skupa jer svaka zemlja za sebe neće imati puno šansi. U panel diskusiji dotaknuta su i nezaobilazna pitanja zaštite podataka, antimonopolskih zakona i birokratizacije koja koči projekte, a spomenut je i hub koji će opskrbljivati sve europske zemlje sa zadatkom da ojača njihovu infrastrukturu i zajedničku obranu od opasnosti koje vrebaju u ovom kaotičnom trenutku.