Jedan od najvažnijih trendova današnjice je upotreba tehnologija Interneta stvari s tehnologijama umjetne inteligencije. Što mislite o tome? Što bi bile sinergijske prednosti takvih implementacija, a što najveći izazovi?

Internet stvari nudi puko povezivanje uređaja i prikupljanje ogromne količine podataka. Umjetna inteligencija ispunjava svoju funkciju tek ako radi na izuzetno velikoj količini podataka, zbog svoje mogućnosti automatskog prepoznavanja uzoraka i otkrivanja anomalija u podacima. Spajanju tih dviju tehnoloških grana prirodan je tijek, koji objema daje potpunu vrijednost i događa se već neko vrijeme. Kad je riječ o izazovima, umjetna inteligencija i Internet stvari tehnologije su koje nije lako implementirati. Dapače. Riječ je o složenim sustavima koji se ne mogu jednako primijeniti na sve poslovne slučajeve. Štoviše, traže posebnu prilagodbu u svakoj pojedinoj primjeni. Svaka tvrtka i svaka organizacija, pa čak i svaki pojedini projekt, imaju svoje posebne zahtjeve. Ključno je korisniku dobro objasniti vrijednost koju dobiva za novac koji ulaže u IoT rješenje. Pritom, bitno je i tko je korisnik IoT projekta. Primjerice, ako je korisnik građanin kojem Plinara kaže da će mu ugraditi pametno brojilo te kako ga to košta pet eura mjesečno, on to može, ali i ne mora uzeti. Ako je korisnik tvrtka ili neka organizacija, poput tijela lokalne samouprave, on će investirati samo u ono što mu donosi vrijednost za uloženi novac, a ta vrijednost, kao što sam već naglasio, mora biti što jasnije prezentirana. Ilustrirat ću vam to na primjeru prediktivnih modela koje razvijamo na našoj ThingsTalk platformi.

•            Mjerenja i ostale podatke koje prikupljamo na Smart Metering servisu (Things Talk) velikog su volumena, te su različite vrste (potrošnja, temperatura, geografska lokacija, itd.), ali međusobno su povezani. Prikupljanje tolike količine podataka omogućilo nam je razvoj i implementaciju modela za predviđanje potrošnje plina u budućnosti, čiji rezultati pomažu u planiranju cjelokupne dnevne potrošnje na razini distribucije, a radi se na razvoju predviđanja za šire horizonte (mjesec, kvartal, godina). Analizom rezultata te usporedbom sa stvarnim mjerenjima, kontinuirano unapređujemo implementirane modele upotrebom ML (machine learning) principa, u svrhu smanjenja razlike između predviđenih vrijednosti i stvarnih mjerenja.

•            U području elektroenergetike, tj. prijenosa električne energije, radimo na razvoju ML modela za predviđanje gubitaka, predviđanje proizvodnje, tijekova snage i detekciju anomalija u mreži elektroenergetskog sustava, koje dovode do gubitaka, troškova ili destabilizacije, odnosno ispada njegovih pojedinih dijelova. Detekcija ili predviđanje takvih događaja izrazito je kompleksna, zato što je vrijeme između početnog uzroka i krajnje posljedice (ispada dijela sustava) reda veličine nekoliko sekundi.

Također, poremećaji u mreži propagiraju se daleko od mjesta nastanka, što dodatno povećava kompleksnost samoga modela.

AI i IoT SU KOMPLEMENTARNI

Kad smo kod sinergije – već sam spomenuo da Internet stvari donosi sposobnost prikupljanja goleme količine podataka, iz mnoštva raznih izvora (uređaja, sustava, senzora, itd.). Umjetna inteligencija donosi sposobnost obrade tih, na prvi pogled, nepovezanih podataka. U idealnom slučaju, te dvije tehnologije, kada rade zajedno i istodobno, donose gotovo ljudsku "svjesnost" okoline i sposobnost brzog donošenja dobrih odluka. IoT i AI tehnologije inherentno su upućene jedna na drugu: jedna ne postiže ono što može postići bez one druge. Zato će sustavi koji se istodobno temelje na tehnologijama Interneta stvari i umjetnoj inteligenciji dramatično promijeniti poslovanje, gledano općenito, ali i na razini svake pojedine tvrtke. U poslovnom smislu, globalno gledano, riječ je prilici vrijednoj više stotina milijardi dolara. Zajedničko djelovanje tehnologija Interneta stvari i umjetne inteligencije dosad je najizraženije u implementacijama hibridnih sustava u robotima u proizvodnji, autonomnim vozilima, analitici podataka u maloprodaji, optimizaciji potrošnje energije, rješenjima za pametni dom i grad, te u pružanju zdravstvenih usluga na daljinu.

Koje su najvažnije prednosti koje neka tvrtka može dobiti rješenjem nastalim zajedničkom primjenom tehnologija Interneta stvari i umjetne inteligencije?
Puno je toga: brza i točna analiza golemih količina podataka i stjecanje smislenih uvida nakon njihove obrade, mogućnost istodobne personalizacije i zaštite podataka, što se danas već pokazuje korisnim u maloprodaji, bolja zaštita od kibernetičkih napada i, povezano s time, bolje upravljanje rizicima, bolja operativna učinkovitost, sprečavanje ili skraćivanje trajanja zastoja u poslovanju, inteligentnija automatizacija procesa, veća fleksibilnost u skaliranju poslovanja te razvoj boljih proizvoda i usluga.

SPOJ NAJBOLJEG

Kako sada stojimo s Internetom stvari u Hrvatskoj? Što je ostalo nakon hypea, prije nekoliko godina?

Očekivanja su danas manja nego prije nekoliko godina, no teško je to kvantificirati jer ne postoje precizna istraživanja tržišta. Tvrtke koje se time bave uglavnom ne objavljuju koliko imaju konekcija, pa je vrlo teško dati bilo kakvu suvislu procjenu ili prognozu. To ne znači da IoT tržište u Hrvatskoj ne raste – raste, ali sporije nego što se to prije predviđalo. Uz to, mislim da je došao kraj "neprijateljstvima" među tehnologijama. Svaka od IoT tehnologija, bilo da je to Sigfox, NB-IoT, bilo Lora-WAN, itd., dobro je rješenje za određene segmente primjene. To govorim iz iskustva – tek kada proučite projekt, možete vidjeti koja tehnologija mu je najbolja.

Koliko se u Hrvatskoj startupa bavi tehnologijama Interneta stvari? Koga biste izdvojili? Što biste im savjetovali?
U Hrvatskoj postoji dosta startup tvrtki koje se žele baviti IoT industrijom, međutim, malo ih uspijeva napraviti konkretan proizvod. Štoviše, to što rade najčešće su replikacije postojećih rješenja, koje onda oni pokušavaju napraviti još boljima za manje novca, i u tome često ne uspijevaju jer mnogi među njima zbog vlastitog entuzijazma ne shvaćaju složenost IoT projekta. Stvaranje novih proizvoda i usluga ovisi o tome koliko je netko kreativan, ali važne su i dodatne tehničke vještine i vještine komercijalizacije. To je ono u čemu su domaći IoT startupi deficitarni. Mnogi od njih ne znaju što znači nabaviti veću količinu čipova, kako napraviti (izliti) kućište za senzor, nije im posve jasno koliko će biti veliki troškovi proizvodnje prve serije uređaja koji su osmislili, kako troškove toliko sniziti da sve to bude isplativo, itd. Uz to, u Hrvatskoj imamo IoT startupe koji bi htjeli sami razviti svoju platformu, iako postoji mnoštvo takvih platformi. Čemu? Zašto ne koriste provjerena rješenja u svojim projektima, ili barem specijaliziraju svoje rješenje? Ne. Svi žele imati istu, ali svoju IoT platformu.

Što je IoT Net Adria danas? Ima li kakvih novosti u vašem poslovanju?
Sada smo dio tehnološki agnostične platforme koja u sebi okuplja deset IoT mreža, a nazvana je UnaConnect. Nastala je tako što je tvrtku Sigfox kupio jedan od njenih partnera, tvrtka Unabiz iz Singapura, koja je dokapitalizirana do 50 milijuna dolara vrijednosti. Najvažnija promjena je da se fokus, koji je prije bio snažno usmjeren na vlastitu tehnologiju, sada snažno preusmjerio na kupca. Intenzivnom reorganizacijom smanjeni su operativni troškovi poslovanja od čak 60 posto. Privučeni su novi talenti, stručnjaci iz IoT i drugih tehnoloških industrija. Unabiz se širi i na zemlje u kojima Sigfox nije bio prisutan. Uz to, dogodio se i snažan zaokret u odnosima s partnerima. Više nismo samo mrežni operater, nudimo kompletna IoT rješenja. Sada se naša riječ puno jače čuje. Nastavljen je i rast mreže – sada je u njoj 1,6 milijuna novih uređaja, a ukupan broj povezanih objekata veći je od 11,4 milijuna. Otvoren je i pristup novim tržištima (Kina, Amerika) partnerstvom s LoraWAN operaterima. Svaki operater koji radi na nekoj od deset IoT mreža može se spojiti na mreže svih drugih operatera koji rade na nekoj od drugih od tih deset mreža. Ubrzana je i tehnološka konvergencija i omogućena lakša interoperabilnost između raznih IoT protokola. Pogledajte detalje o tome na našoj stranici na Internetu www.iotnet.hr. Kad je riječ o vertikalama u kojima radimo – najvažnije su nam energetika (struja, plin), voda, opskrbni lanci, logistika, sigurnost, zgradarstvo. Našu vlastitu platformu nazvali smo ThingsTalk (www.thingstalk.hr), a jedna od naših najboljih aplikacija je softver za praćenje potrošnje plina. U njoj je ugrađena umjetna inteligencija, koja trenutačno obavlja dnevne prognoze, a uskoro će biti sposobna raditi i dugoročne.