Premda slanje nano satelita iz Hrvatske nije ni približno usporedivo s onime što rade svemirske velesile koje šalju programirane sofisticirane letjelice na Mjesec, do najbližih planeta kao što je Mars, na koji se spuštaju i roveri, letjelica poslanih u tzv. duboki svemir, događaj je za Hrvatsku povijesni. Inače, slanje CroCubea u svemir ne bi ni bilo moguće da nije razvijen komercijalni dio svemirske industrije, jer će se satelit lansirati uz pomoć komercijalne rakete Falcon 9 SpaceX-a. O pripremama za lansiranje CroCubea razgovarali smo s Danielom Jović.

U kojoj su fazi pripreme za prvi hrvatski nano satelit? Kada je predviđeno njegovo slanje u svemir?

Naša misija lansiranja prvog hrvatskog satelita u svemir ušla je u završnicu. Posla ima sve više, ali i odaziv javnosti jači je nego prije, pa nam to daje odlučujući poticaj i motiviranost. Pomalo se čini nestvarnim ljudima spomenuti CroCube, i da odmah znaju o čemu se radi; to nam dokazuje da smo zaista napravili veliki posao. No, do veljače, kada SpaceX predviđa da će biti dobri uvjeti za lansiranje, čeka nas još sastavljanje satelita u PMF-ovoj čistoj sobi, slanje na testiranje u Češku, pa integraciju u Berlin, i na kraju slanje u SAD.

Materijali i dijelovi

Od kojih se materijala sastoji satelit i koji će biti njegovi dijelovi?

Želimo da ovo zaista bude hrvatski satelit, stoga smo odradili što je više moguće toga u Hrvatskoj. Tako je aluminijski skelet satelita izradio Multinorm iz Cerne, tiskane pločice za CroCube priprema Pulsar Labs, koji je konstruirao i programirao prvi hrvatski cubesat modul Astrotron 1000 – tehnološki eksperiment koji je uz kameru, glavni teret satelita. Kritične komponente, poput računala i baterija, već su testirane u svemiru, i njih smo nabavili kako bismo maksimalno smanjili rizik.

Uz tehničke i nužne komponente, ugradit ćemo radio-primopredajnike s digitalnim repeaterom za komunikaciju radioamatera, i microSD karticu koja će u svemir nositi imena ljudi koji su podržali CroCube projekt donacijom. Na memorijsku karticu spremit ćemo također datoteke koje su donatori postavili na sučelje cargo.crocube.hr, koje nam je pripremila tvrtka Notch. Najinteresantniji djelić koji će se naći u satelitu je komadić Hrašćinskog meteorita. A kao posebna zahvala najvećem sponzoru, šaljemo čep Ožujskog piva na jednoj tiskanoj pločici.

Tko sve sudjeluje u izradi satelita i njegovoj pripremi za slanje u svemir?

Početni tim sastojao se od pet ljudi, ali vrlo je brzo narastao na 20 članova. Sada nas je skoro 30. Od direktora tvrtki, voditelja marketinga, inženjera, dizajnera, programera, studenata, iskusnih stručnjaka i vanjskih konzultanata – svi imaju svoju ulogu u projektu, i odgovorni su za uspjeh.

Naša "posada" surađuje s raznim tvrtkama, svaka od njih čini jedan puzzle, koji stvaraju kompletnu sliku CroCubea. Izuzev volontera koji rade na projektu, možemo reći da ključnu ulogu imaju građani koji svojim donacijama omogućuju da ovaj projekt ide naprijed i čine dobro za Hrvatsku.

Ciljevi

Koji je njegov cilj, odnosno koji su mu ciljevi?

Naš prvi cilj je, jasno, lansirati satelit. Hrvatska je među posljednjim državama Europske unije koje nemaju svoj satelit u svemiru, i dosta nam je da se Hrvatsku stalno gleda kao zadnju i nedovoljno dobru. Lijepa naša može se pohvaliti mnogo čime, uz ljepotu. No, satelit nije sam sebi svrha. On je naša ulaznica u "svemirsku utrku" – prva stepenica prema velikim svemirskim projektima. Svjetska svemirska industrija ima vrijednost veću od 500 milijardi eura, s predviđanjima rasta od oko 40% u sljedećih pet godina, stoga ovaj projekt dolazi u savršeno vrijeme.

Uz ekonomski cilj, u fokusu nam je i edukacija i popularizacija znanosti. To radimo raznim materijalima koje objavljujemo na svojoj web-stranici, podcastima, vlastitim predavanjima, suradnjom sa školama te s popularizatorima, poput Ante Radonića, ali i događajima poput Svjetskog tjedna svemira, Yuri's Night Zagreb powered by CroCube, HAKOM obiteljskog dana, i slično.

To što smo oko misije uspjeli skupiti stručnjake, tvrtke i institucije koje su zainteresirane djelovati u području svemirske industrije, rezultiralo je time da je CroCube postao platforma koja povezuje ljude i organizacije, i naravno, medije – jer o ovoj industriji treba se i mora govoriti. Već sada smo u pregovorima za razne događaje ekonomskog značaja.

Koji su međunarodni partneri na projektu?

Glavni međunarodni partner je Spacemanic, tvrtka u kojoj radim, a koja se bavi izradom satelita. Spacemanic je zapravo i nastao kao spin-off lansiranja prvog slovačkog satelita skCUBE, koji je u Slovačkoj pokrenuo svemirsku priču, i nakon čijeg je lansiranja pokrenuto nekoliko desetaka tvrtki koje su pronašle svoje mjesto u svemirskoj industriji. Tom efektu nadamo se i u Hrvatskoj, jer vidimo velik interes za svemirom, pojedince koji su se već počeli organizirati u udruge koje rade u smjeru svemirske industrije, i nadamo se da će plamen iz motora SpaceX-ove rakete biti iskra potrebna za paljenje hrvatskih ambicija prema svemiru.

Dakako, u kontaktu smo i s drugim organizacijama i udrugama, pa čak i veleposlanstvima. Imamo svog predstavnika u Savjetodavnom vijeću svemirske generacije (Space Generation Advisory CouncilSGAC), koji radi u podršci Programu Ujedinjenih naroda. Jedan od partnera je i ExoLaunch, berlinska tvrtka koja je rezervirala mjesto na Falconu 9 za CroCube. Cilj nam je projektom ostvariti što bolju poveznicu Hrvatske sa svemirskim silama, i ostvariti plodno tlo za suradnju.

Lansiranje

Kada, gdje i s kojom raketom je planirano lansiranje?

Lansiranje je, prema riječima SpaceX-a, predviđeno najranije u veljači 2024. godine. Bookirali smo misiju Transporter 10, na raketi Falcon 9 zbog više razloga. Glavni razlog bila je sigurnost, jer se Falcon 9 dosad pokazao kao vrlo siguran bus za svemir. Druga stvar je vezana uz ekologiju. Falcon 9 odstupa od konvencionalnih raketa time što može sletjeti i ponovno se koristiti, čime se smanjuje otpad.

CroCube dostavljamo prvo u Berlin, gdje posljednji put punimo njegove baterije te otkud, s ostalim satelitima zapakiranim u poseban dispenzer – deployer ide u SAD, gdje će biti montiran unutar rakete i lansiran u svemir iz Cape Canaverala.

Na kojoj udaljenosti od Zemlje će se nalaziti satelit? Koliki će mu biti životni vijek?

CroCube orbitirat će Zemlju u niskoj Zemljinoj orbiti (Low Earth Orbite, LEO), zajedno s ostalim cubesatovima. Novost je to da je SpaceX potvrdio kako ćemo letjeti na 510 kilometara. Što bliže Zemlji, to bolje slike. Možemo računati da će misija trajati oko dvije godine. Tijekom dvije godine elektroniku postupno nagriza radijacija, tako da je teško pogoditi točan životni vijek. Putanja – visina, također će mu vremenom opadati, te misija završava CroCubeovim ulaskom u atmosferu, gdje u potpunosti izgara i za sobom ne ostavlja svemirsko smeće.

Koliko će koštati cijeli projekt? Koliko je novca dosad prikupljeno?

Ukupna cijena projekta je 120.000 eura. Najskuplja stavka budžeta je samo lansiranje, za čime slijede dijelovi i komponente satelita, logistika i slične stavke. Zahvaljujući ExoLaunchu, dobili smo lansiranje po nižoj cijeni, a privatne tvrtke uvelike pomažu svojim donacijama te pri izradi i nabavljanju komponenti. Kako bismo se razumjeli, 120.000 eura nije mnogo u poslovnom svijetu, no i dalje osjećamo da postoji određena suzdržanost prema takvim projektima. Većina ljudi u Hrvatskoj poprilično je skeptična, i s rezervom gleda na tako ambiciozne projekte – možda i opravdano, ako gledamo uzorke iz prošlosti.

Zasad imamo skupljeno nešto više od 50% potrebnih resursa, a polovicu toga čine donacije građana, vidljive na platformi Croinvest. Volimo se našaliti da u Hrvatskoj ne možemo bez kredita, pa ćemo tako lansirati i naš satelit – uz pozajmicu Spacemanica. Očekujemo da ostatak novaca stigne nakon lansiranja, kada ljudi vide uspjeh projekta i ekonomske, društvene i edukativne benefite koje donosi, iako bi optimalno bilo da se tvrtke i Vlada probude na last call – posljednji poziv za ukrcavanje prije lansiranja.

Kakva je planirana komunikacija sa satelitom? Kakve podatke će slati?

Satelit će slati razne podatke. Prvo, telemetrija, odnosno podatke o svojem stanju. Temperatura, stanje baterija i sustava, sve ono što nam je prijeko potrebno da znamo što se događa s našim satelitom. Druga vrsta komunikacije događa se preko digipeatera, koji omogućuje radioamaterima diljem svijeta da koriste naš satelit za međusobnu komunikaciju. To je još jedan način da naš mali satelit spoji zajednicu u Hrvatskoj, ali i šire. Podatke će odašiljati i tehnološki eksperiment Astrotron, koji će raditi razna mjerenja i rezultate slati na Zemlju. Na kraju, ono najbitnije, satelit će nam slati fotografije Hrvatske, koje će fotografirati svojom kamerom. Naš riječki partner Exevio razvija aplikaciju koja će svima omogućiti praćenje stanja i podataka o satelitu.