Što ima novo u Telemachu ovih dana?

Imamo posve novu ponudu za naše korisnike. Nazvali smo je Giga Shock! Udvostručujemo gigabajte na svim mobilnim tarifama, svim korisnicima. I rezidencijalnima i poslovnima. Dakle, ako sada imate tarifu koja vam omogućuje kapacitet od šest gigabajta i plaćate ju, recimo, deset eura – sada imate dvanaest gigabajta, a cijena ostaje ista. Riječ je o konceptualno bitno različitoj ponudi od svega što se danas može naći na hrvatskom tržištu. Naravno, nije prvi put da netko udvostručuje gigabajte – no prvi put netko to radi baš za sve svoje korisnike, a ne samo za nove.

Više vrijednosti za novac

Cilj je udvostručiti zadovoljstvo korisnika tako da ne penaliziramo postojeće, baš naprotiv, tako ih nagrađujemo za vjernost. Želimo našim korisnicima omogućiti jednostavnu nadopunu tarifa koje već imaju, a ne siliti ih na promjene uvjeta poslovanja. Prvo ćemo to ponuditi postpaid, a zatim i prepaid korisnicima. Suština je da im pružimo više vrijednosti za novac, u skladu s njihovim potrebama. Internet je danas sve više multimedijalan pa za korištenje aplikacija treba puno više i prostora i propusnosti nego prije tri, pet ili više godina.

Osim toga, novost koju Telemach svojim korisnicima donosi ove jeseni je i Telemach 5G telefon, koji kvalitetom i pristupačnom cijenom svima omogućuje dostupnost 5G tehnologije. Riječ je o Telemach 5G Android uređaju, koji je nastao u suradnji sa ZTE-om. Mobitel ima IPS zaslon veličine 6.52" i s razlučivosti od 720 x 1600 piksela, čija dvostruka 50 + 2 MP digitalna kamera s LED bljeskalicom i 5 MP selfie kamerom omogućuje kvalitetne fotografije i videozapise. Dodatno, snažna baterija od 5.000 mAh omogućuje dugotrajno korištenje mobitela, a sâm uređaj osiguran je jamstvom od tri godine.

Sada ste već više od dvije godine na čelu Telemacha. Što smatrate svojim najvećim postignućima u tom razdoblju? Što su bili najveći izazovi, i kako ste ih riješili?

Kad sam došao na upravljačku poziciju, tvrtka je tada bila u stagnaciji, te se nisu vidjele smjernice daljnjeg razvoja. Ubrzo je preuzeta Optima, koja je tada bila u svojevrsnom "slobodnom padu" na tržištu, i s mrežom na staroj infrastrukturi, a u samom Tele2 preko pedeset poslovnih sustava bilo je outsourceano u Švedskoj. Ulaganja su bila minimalna, i postavilo se pitanje kako dalje. U tom trenutku United Grupa preuzima poslovanje i unosi novu viziju i ideje, a dovodi i nove stručnjake. Taj novi tim, koji predvodim, proveo je velike promjene u samoj organizaciji poslovanja, i to ne u jednoj, već u tri tvrtke istodobno (Tele2, Optima, TotalTV) koje danas čine Telemach. U istom razdoblju provedena je i transformacija naših mreža na nove tehnologije. Mislim da smo postigli nevjerojatan uspjeh u iznimno kratkom razdoblju. Naravno, bilo je i grešaka u tim koracima, no brzina preokreta poslovanja koju smo proveli neviđena je, i to ne samo za hrvatske prilike, već možda i u svjetskim razmjerima.

Dodatno, smatram to i svojim posebnim osobnim uspjehom jer mi transformacije nisu nova stvar. Prošao sam ih nekoliko u tvrtkama u kojima sam prije radio, i to u cijeloj regiji. U tim transformacijama uvijek je postojao jedan stalni, dediciran tim koji je to provodio. Ovdje nam se dogodilo da smo istodobno mijenjali organizacijsku kulturu, tehnološke sustave i tim koji je svime rukovodio. Uz sve te promjene, kako interno u našem poslovanju, tako i na tržištu, uspjeli smo ostvariti rast broja korisnika na mobilnoj mreži, investirali smo u nove frekvencije, te smo snažno ušli u fiksni brzi Internet, s našom 10 GIGA optičkom mrežom.

Deregulacija i indeksacija

Hajdemo sad na najvažniju temu telekomunikacijskog tržišta ove godine u Hrvatskoj, o kojoj ste već dosta govorili u drugim medijima. Kakav je sada vaš stav o djelomičnoj deregulaciji širokopojasnog fiksnog pristupa Internetu, prema "formuli" koja je primijenjena?
Sadašnja deregulacija tek je nastavak niza regulacija i deregulacija koje su se događale na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu u posljednjih petnaestak, možda i dvadeset godina. Kao i sve te prethodne deregulacije, i ova se više brine o zaštiti monopola, a donekle i duopola, te zapravo šteti konkurentnosti na fiksnom tržištu. Posljedica je da Hrvatska ima najnižu penetraciju širokopojasnog interneta u Europskoj uniji. Zanimljivo je to, jer je na tržištu mobilnih komunikacija omogućena deregulacija koja je brže liberalizirala tržište i inicirala sada već kontinuirana nova ulaganja.

Da ne duljim, nismo sretni s načinom kako je nova deregulacija provedena, no prilagodit ćemo se i tim uvjetima poslovanja. Ono što nam je bitno u tome, jest to da se uspostavi puno čvršća i češća kontrola tržišta, i da se deregulacija nastavi puno većom brzinom te to što će tržišni regulatori (HAKOM i AZTN) i dalje paziti kako ne bi dolazilo do zloupotrebe dominantnih položaja pojedinih igrača na pojedinim segmentima tržišta.

Indeksacija cijena usluga u skladu sa stopom inflacije sigurno je druga najvažnija tema godine na telekomunikacijskom tržištu u našoj zemlji. Svi operateri idu s indeksacijom ispod prošlogodišnje stope inflacije – vaš glavni konkurent uvodi indeks koji je čak tri posto manji od vašeg – možete li nam to komentirati? Hoće li se indeksna klauzula primjenjivati svake godine, jer, čini se, nećemo se tako brzo riješiti ovako visoke inflacije.

Teško mi je komentirati odluke konkurencije. Možda imaju više prostora za optimizaciju poslovanja, možda negdje imaju niže troškove, ili nešto drugo. Uglavnom, ukupni prihod, dobit, tržišni udio i prevladavajući položaj u nekim segmentima poslovanja pružaju im mogućnosti koje možda ne bi imali da je tržišna utakmica u Hrvatskoj više fer. Kad je riječ o samoj indeksaciji i njenom nastavku u sljedećim godinama, treba reći da su telekomunikacije jedno od najviše reguliranih tržišta, s najmanje mogućnosti korekcije cijena. Što je nevjerojatno.

Uglavnom, troškovi i nama rastu – neki brže od inflacije, neki manje, no i mi plaćamo više cijene energije i raznih usluga. Tu su i plaće zaposlenika, doprinosi i porezi, licence za razne tehnologije koje koristimo, najam poslovnih prostora, i brojni drugi troškovi.

Uzmimo, za primjer, energiju – kako ćete smanjiti te troškove? Gradit ćete svoje elektrane?

Društveno smo odgovorna i ekološki osviještena kompanija. Sada energiju kupujemo od "zelenih" dobavljača, te smo se obvezali smanjiti direktne emisije CO₂ 90%, a indirektne približno 50% do 2030. godine, u odnosu na razine iz 2020. godine, te na neto 0 emisija ugljika do 2040. godine. Grupa čiji smo član sprema se uložiti u solarne i vjetroelektrane. Primjerice, u Bugarskoj već imamo dva takva projekta. U Hrvatskoj, zasad, nismo našli adekvatnu investiciju, no takvo ulaganje planirano je i kod nas.

Daljnja digitalizacija poslovanja nešto je što će dodatno pridonijeti i našoj zelenoj tranziciji. U poslovnoj, ekološkoj i društveno-odgovornoj sferi, u svim svojim politikama i ponašanjima stalno nastojimo biti, da se inženjerski izrazim, "na desnoj strani Gaussove krivulje", što znači – među najboljima. Dosta ulažemo u mlade, u sport, u brojne humanitarne svrhe. Pomagali smo i poslije potresa. Neke od tih naših donacija javno su vidljive, neke nisu. Pritom, treba naglasiti da dosta tih sredstava nije došlo izravno iz našeg poslovanja, već iz vanjskih izvora, ili iz Grupe čiji smo član, ili iz nekih drugih izvora, poput banaka. I taj dodatni financijski napor, pokazuje koliko nam je stalo do toga.

Odnosi s korisnicima

HAKOM trenutačno radi na novoj verziji Pravilnika o načinima i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, koji bi trebao precizirati prava korisnika i biti temeljni podzakonski akt koji bi trebao olakšati rješavanje sporova. Što, kao operator, mislite o tom Pravilniku? Imate li kakvih primjedbi na taj dokument, koji je u javnoj raspravi do kraja ove godine?

Riječ je o dokumentu koji dosta pridonosi dobrobiti potrošača, i podržavamo ga. Kao i u svakom drugom sličnom dokumentu, i u njemu ima stvari koje su se mogle bolje riješiti, no, što je tu je. U nekim stvarima, kada su naši korisnici u pitanju, primijenit ćemo i neke snažnije kriterije od onih koji su propisani tim pravilnikom.

Kako inače komunicirate s korisnicima? Imate dosta sporova? Čega ima više: sukoba ili rješenja?

Niti jedan odnos među ljudima nije savršen, pa tako nisu savršeni ni odnosi između kompanija i njihovih korisnika. Što se nas tiče, primjenom raznih metoda kontrole kvalitete pokušavamo te odnose dovesti do više razine. To ne znači da ne radimo greške. Radimo. Ali ih i ispravljamo. Ono što nas veseli jest to da se broj prigovora na naše poslovanje znatno smanjuje. Treba reći da ima i dosta prigovora korisnika u kojima smo, i prema posljednjem HAKOM-ovom izvještaju, pozitivno ocijenjeni.

Ti slučajevi idu svojim regulatornim tijekom, i u velikom broju tih rješenja, bilo da su u Agenciji ili na nekom prekršajnom sudu, pokazalo se da smo mi u pravu. U jednom kraćem razdoblju imali smo problem koji je nastao iz činjenice da smo u tvrtku doveli veći broj novih ljudi, kojima je trebalo vremena da svladaju određene procese. Pojednostavili smo i tarife, tako da je sada sve puno jasnije i prigovora je sve manje. Cilj nam je biti agilan i brz operator, i biti transparentna organizacija u svim dijelovima poslovanja.
 

United Grupa BV dovršila je krajem kolovoza prodaju svoje jedinice mobilnih tornjeva u Bugarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji (TowerCo) kompaniji TAWAL – kako će to utjecati na razvoj vaše mreže u našoj zemlji, i hoće li dio novca od te 1,2 milijarde eura vrijedne transakcije stići i do Telemacha Hrvatska?

Investicije iz tog izvora dosta ovise o tome koliko ćemo biti konkurentni u odnosu na druge kompanije iz naše grupe u regiji. Tu je važno i to koliko su nam visoki troškovi rada, kakva se porezna politika vodi u našoj zemlji, te drugi preduvjeti. United Grupa je ekosustav u kojem svi članovi rade na realizaciji planova samostalno, i na toj razni dobro se promišlja o tome što će se i koliko uložiti u Hrvatsku, Grčku, Mađarsku ili Austriju, primjerice. U Hrvatsku je United Grupa uložila pola milijarde eura u nekoliko godina. Ulagat će i dalje, a koliko će novca, i za što, doći od prodaje mobilnih tornjeva, vidjet ćemo. Tornjevi su imovina koju smo utilizirali, a novac od toga iskoristit će se za daljnje investicije i akvizicije te optimiranje dugovanja.

Umjetna inteligencija i telekomunikacije

Recite nam nešto o svojim razmišljanjima o svjetskim trendovima u telekomunikacijama i informatičkoj industriji općenito? Kako će, recimo, umjetna inteligencija utjecati na vaše poslovanje?

Najpošteniji odgovor na to pitanje bio bi – ne znam. Kao i svi ostali, mogu nagađati. Međutim, dugo sam u tom biznisu, pa mogu reći da svaki tehnološki trend koji postane globalan, dovodi i do promjena koje je prije njegove pojave bilo gotovo nemoguće predvidjeti. Recimo, prije dvadeset godina pojavile su se društvene mreže, i sada ih svi koristimo. No, u trenutku u kojem su se pojavile, nitko nije mogao pretpostaviti da će biti takve kakve su danas. Nitko nije mogao predvidjeti sve posljedice društvenog umrežavanja. Naravno, postoji određeni kauzalitet u svemu tome što se događa i s umjetnom inteligencijom, no u kojem će smjeru sve to odvesti, teško je sada reći.

Dakle, nećete zaposliti Chat GPT u korisničkoj službi?
Nećemo. No to ne znači da se već ne koristimo umjetnom inteligencijom u svojem poslovanju i operacijama. Umjetna inteligencija već nam godinama pomaže u optimizaciji mreže, primjerice. Kao napredna tehnološka kompanija, pratimo sve što se događa na tržištu i u informatičkoj znanosti, pa primjenjujemo sve ono za što ustanovimo da nam može poboljšati svakodnevicu.

Umjetna inteligencija najviše će utjecati na automatizaciju procesa. I pritom mislim na sve procese i na svim razinama, počevši od tehnoloških operacija, ponašanja korisnika, pa sve do redizajna samog rada. Kao što se već dogodilo u svim prethodnim tehnološkim tranzicijama, neki poslovi će nestati, neki novi će nastati. Da ne duljim, puno toga što nam umjetna inteligencija donosi već se ostvaruje, no kakav će svijet biti kada se završi ta transformacija, danas možemo samo nagađati i nadati se najboljem.