Jedno od takvih samostalno razvijenih rješenja je da o sortiranju pošiljki u golemom skladišno-sortirnom centru Hrvatske pošte u Velikoj Gorici brine neuronska mreža, koja uz pomoć strojnog učenja, optimizira prepoznavanje adresa. U takvom velikom skladišno-sortnom centru, ali i u ukupnom poslovanju Hrvatske pošte, ostvaruju se brojne prednosti primjene rješenja umjetne inteligencije, poput povećanja učinkovitosti, smanjenja troškova i poboljšanja korisničkog iskustva.

S partnerima, veleučilištem Effectus i tvrtkom Alca, proveli ste istraživanje, odnosno znanstveno-stručni projekt Percepcija umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj. Zašto je pokrenut taj projekt i koja mu je svrha?

Umjetna inteligencija sve više prodire u naše privatne i profesionalne živote, i jedan je od temeljnih stupova digitalne transformacije društva, koja će u budućnosti biti sve intenzivnija. Zbog golemog potencijala, ali i aktualnosti teme, pokrenuli smo projekt kako bismo definirali percepciju pojave umjetne inteligencije u našem društvu te definirali daljnje korake. Umjetna inteligencija razvija se eksponencijalno, stoga se moramo vrlo dobro pripremiti kao društvo, jer će umjetna inteligencija oblikovati našu budućnost. Ovo istraživanje prvo je takvo istraživanje u Hrvatskoj, i predstavlja ključni korak u oblikovanju budućih politika i poslovnih strategija.

Fokus istraživanja

Zašto je fokus istraživanja na percepciji, odnosno tome kako se doživljava umjetna inteligencija?

Percepcija društva početni je korak u određivanju smjera daljnjih akcija, kako bi se javnost upoznala sa svim aspektima te nove i još nedovoljno poznate tehnologije. Pritom mislim na jasnu i konkretnu komunikaciju o prednostima, koristima, ali i opasnostima koje nosi umjetna inteligencija.

Nadamo se da će rezultati istraživanja generirati brojne analize i potaknuti obrazovnu, poslovnu i akademsku zajednicu na povlačenje konkretnih poteza, kako bi naše društvo u budućnosti moglo koristiti pune potencijale nove tehnologije. No osim percepcije, ispitali smo i koliko ljudi u Hrvatskoj koristi umjetnu inteligenciju, i kako ju koristi. Istraživanje je pokazalo da 42% Hrvata koristi neki od alata umjetne inteligencije.

Regulacija

S modelima generativne umjetne inteligencije otvoren je niz različitih pitanja o samoj primjeni i korištenju umjetne inteligencije. Kakav je vaš stav o tome? Kako i koliko kontrolirati umjetnu inteligenciju, odnosno kako se možemo zaštititi od njezinih negativnih učinaka, to jest zloporabe?

Edukacija je najbolja prevencija. Važno je da društvo ne prepuštamo netočnim ili lažnim informacijama te vrtlogu društvenih mreža. Vidjeli smo i za vrijeme pandemije koliko brzo lažne vijesti i netočne informacije pronađu svoj put do široke publike. Vjerujem da suradnjom akademskih, obrazovnih i stručnih tijela možemo stvoriti edukacijske temelje na kojima će naše društvo steći širu sliku, osvijestiti se o svim mogućnostima nove tehnologije te biti upoznato s njenim korištenjem, ali i rizicima. Jedno od pitanja u istraživanju bilo je upravo o regulaciji umjetne inteligencije. Samo 7% ispitanika reklo je kako regulacija nije potrebna. Dakle, očito je da većina ljudi u Hrvatskoj želi regulaciju.

S obzirom na to da se Hrvatska pošta upustila u istraživanje umjetne inteligencije, to svakako znači da je namjerava koristiti u svojem poslovanju, u pružanju usluga. Jeste li dosad koristili što od umjetne inteligencije u poslu?

Hrvatska pošta već koristi umjetnu inteligenciju u svojem poslovanju, a razvijamo i vlastita rješenja temeljena na AI-ju. Primjerice, o sortiranju brine neuronska mreža, koja uz pomoć strojnog učenja optimizira prepoznavanje adresa. Brojne su prednosti umjetne inteligencije, poput povećanja učinkovitosti, smanjenja troškova i poboljšanja korisničkog iskustva. Važno je biti otvoren za inovacije, ali istodobno moramo biti svjesni ograničenja i potencijalnih izazova u širokoj primjeni umjetne inteligencije.

Robotizacija

Robotizacija i automatizacija već su godinama dio naših poslovnih procesa. Ostvarenje potencijala napravili smo otvaranjem našeg Nacionalnog skladišno-sortirnog centra u Velikoj Gorici, u kojem je razvrstavanje pošiljaka u potpunosti automatizirano. Sortirni centar služi nam i kao poligon za testiranje potencijala novih tehnologija, jer pomoću takvih pilot-projekata prikupljamo vrijedne podatke o mogućnosti korištenja novih tehnologija u našem poslovanju.

Kakvi su vam daljnji planovi za njezino korištenje? Koliko je planirate koristiti općenito u poslovanju, a koliko u samim uslugama korisnicima? Koliko su ti modeli primjene umjetne inteligencije povezani?

Nastavit ćemo s uvođenjem i primjenom visoke tehnologije u našem poslovanju, jer su naša iskustva dosad bila vrlo pozitivna. U planu imamo više projekata koji se temelje na umjetnoj inteligenciji i robotizaciji. Primjerice, krećemo se u smjeru automatizacije skladišta, čime bi se optimizirali operativni procesi, smanjio bi se faktor ljudske pogreške prilikom obrade pošiljaka, ali i dao odgovor na trenutačnu situaciju na tržištu rada. Također, naša tvrtka kćer Locodels surađuje s tvrtkom Solvesall iz Slovenije, u projektu ADMIRAL. Tim projektom planiramo implementaciju naprednog algoritma na bazi strojnog učenja i umjetne inteligencije, koji se koristi za optimizaciju dostavnih ruta.

Investicijski ciklus

Na kojoj je sada razini digitalizacija poslovanja u Hrvatskoj pošti? Koliko ste zadovoljni dosadašnjom primjenom digitalizacije? Kakve je prednosti donijela u vašem poslovanju? Koliko je pridonijela unapređenju usluga klijentima?

Već nekoliko godina provodimo najveći investicijski ciklus u povijesti pošte, vrijedan gotovo 200 milijuna eura. Realizirali smo velika ulaganja u novu infrastrukturu, a Nacionalni skladišno-sortirni centar u Velikoj Gorici ključni je projekt, kojim smo osigurali daljnji razvoj poslovanja. Ulaganja u novu tehnologiju i digitalizaciju otvorila su nam mogućnosti suradnje s velikim domaćim i međunarodnim e-trgovinama. Izgradnjom najmodernije sortirnice u ovom dijelu Europe, na vrijeme smo reagirali na velike tržišne promjene i spremno dočekali veliki i streloviti rast paketnog poslovanja tijekom pandemije. Uz pomoć moderne tehnologije, automatizirali smo ključne segmente poslovanja, poput sortiranja pošiljki, a poslovne procese koji se direktno i indirektno vežu na logistički lanac, prilagodili smo kako bismo izvukli maksimalni benefit nove tehnologije. Izbacili smo mnogo papira iz poslovanja, kako u internom poslovanju, tako i na terenu. Sve manje korisnika sjeća se da su do prije nekoliko godina poštari sa sobom nosili dostavne knjige, a danas je sve dostupno na pametnom telefonu.