Europska središnja banka (ECB) utvrdila je sličan trend u Europi. Istraživanje iz 2023. godine pokazalo je da je 59 posto transakcija u 2022. godini bilo u gotovini, što je pad sa 72 posto u 2019. godini.

Većina potrošača u Europi preferira plaćanje karticama ili druge bezgotovinske načine plaćanja jer je to praktičnije, no, i dalje 60 posto ispitanih je reklo da želi zadržati način plaćanja i u gotovini, navodi se u analizi norveške web stranice za informacije o financijama Finansplassen. 

U analizi je procijenjen broj dostupnih bankomata i terminala za plaćanje na 100.000 ljudi, limit koji vlasnici kartica mogu potrošiti pri beskontaktnoj kupnji te broj ljudi koji koriste internetsko bankarstvo kako bi se utvrdili preferirani načini plaćanja. 

Manje bankomata znači da se zemlja manje oslanja na gotovinu, a veći broj terminala za plaćanje znači da postoji "veća infrastruktura" za elektroničke prijenose, prema Finansplassenu. 

Praktičnost bezgotovinskog plaćanja

Nordijske zemlje Europe spremnije su za budućnost u kojoj se gotovina više ne koristi u transakcijama od ostatka Europe, pokazala je analiza norveškog portala koja se temelji na podacima Svjetske banke, Eurostata i drugih javno dostupnih financijskih institucija. 

Analiza je potvrdila da je Norveška u Europi najspremnija za bezgotovinsku budućnost: ima najmanje bankomata od vodećih zemalja ali čak oko 96 posto stanovništva obavlja internetsko bankarstvo. Finska i Danska su na drugom i trećem mjestu u analizi jer imaju više bankomata od Norveške i nešto manje terminala za plaćanje, te otprilike isti postotak ljudi koji koriste internetsko bankarstvo. 

Nizozemska, Švedska, Island, Estonija, Litva, Cipar i Švicarska zaokružile su prvih 10 zemalja po spremnosti za bezgotovinsko plaćanje, dok su Armenija, Gruzija i Njemačka najmanje prilagođene bezgotovinskim sustavima.

„Bezgotovinski sustavi pomažu nordijskim zemljama u prevladavanju nekih od njihovih izazova, poput niske gustoće naseljenosti ili surovih vremenskih uvjeta koji otežavaju tradicionalno plaćanje. Te zemlje također imaju visoko povjerenje u javne institucije, što im olakšava isprobavanje novih politika“, rekao je stručnjak za osobne financije u Finansplassenu Olle Pettersson. 

2016. godine najveća norveška banka DNB pozvala je da prestane koristiti gotovinu jer je bila zabrinuta zbog ilegalnih aktivnosti poput pranja novca, naveo je Independent. Norvežani su pohrlili u Vipps MobilePay, "nordijski mobilni novčanik" koji svojim korisnicima omogućuje "slanje novca jednostavno kao slanje SMS-a", prema njihovoj web stranici.

Pokrenut 2015. godine, Vipps MobilePay sada se proširuje na 11,5 milijuna korisnika u Norveškoj, Finskoj i Danskoj. 

Ranjivost digitalnog

No nedavno je norveški parlament poduzeo korake da vrati svoje građane na gotovinu. Parlament je u listopadu donio izmjene svog Zakona o financijskim ugovorima koji će Norvežanima olakšati plaćanje u gotovini ako je potrebno. 

"U digitalnom svijetu može biti lako zaboraviti da postoji velika skupina ljudi koji nisu digitalni", rekla je tada norveška ministrica pravosuđa i hitnih slučajeva Emilie Enger Mehl dodavši kako je "Gotovina također važna pripravnost za društvo".

Norveška uprava za civilnu zaštitu (DSB) preporučuje da svatko ima nešto gotovine zbog ranjivosti digitalnih sustava plaćanja na digitalne napade.

"Svijet oko nas postaje sve problematičniji, s ratovima, digitalnim prijetnjama i klimatskim promjenama. Moramo biti spremni na dugoročne nestanke struje, kvarove sustava ili digitalne napade koji dovode do kvara rješenja za digitalno plaćanje", dodala je Mehl.

Prema službenim podacima nacionalne središnje banke, u Danskoj gotovinska plaćanja činile su samo 8 posto svih transakcija u 2023. godini. Danci najčešće koriste plaćanje pametnim telefonom pri čemu  lako može doći do točnog iznosa koji je potreban za plaćanje, no i guverner Danske narodne banke Christian Kettel Thomsen upozorava kako je gotovina i dalje potrebna.