Europski parlament usvojio je novi program financiranja za razdoblje 2021.-2027. godine u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, računalne sigurnosti i razvoja digitalnih vještina kod Europljana. Digitalna Europa novi je program financiranja vrijedan 9,2 milijarde eura, kojemu je cilj osigurati da svi Europljani imaju vještine i infrastrukturu potrebnu kako bi mogli u privatnom i poslovnom životu odgovoriti na ključne digitalne izazove.

Program je dio strategije za daljnji razvoj tehnoloških potencijala zajedničkog digitalnog tržišta, koji bi, prema procjenama, mogao gospodarstvu pridonijeti s četiri milijuna radnih mjesta i 415 milijardi eura prihoda godišnje, istodobno jačajući europsku konkurentnost na međunarodnom tržištu.

Dio proračuna, primjerice, bit će izdvojen za poticanje korištenja novih tehnologija za mala i srednja poduzeća te javnu upravu, a dio će biti izdvojen za strateški važna područja kao što su superračunala, umjetna inteligencija i računalna sigurnost.

Pet područja u programu Digitalna Europa

1. Superračunalstvo: iznosom od 2,7 milijardi eura financirat će se projekti za nadogradnju i jačanje superračunalstva i obrade podataka u Europi, što je ključno za razvoj u mnogim područjima, od zdravstvene skrbi i obnovljive energije, do sigurnosti automobila i kibernetičke sigurnosti. Financiranjem će se osigurati djelotvornija i šira uporaba superračunalstva u javnom i privatnom sektoru, uključujući mala i srednja poduzeća. Programom Digitalna Europa nastoji se uvesti vrhunska infrastruktura za superračunala i podatke s egzaskalarnim sposobnostima (milijarda milijardi, odnosno 1018 izračuna u sekundi) do 2022./2023. te uvesti postegzaskalarne kapacitete do 2026./2027., čime će se Europskoj uniji staviti na raspolaganje neovisna i konkurentna tehnologija, postići izvrsnost aplikacija i proširiti dostupnost i uporaba superračunala. Planirane inicijative temeljit će se na Europskoj strategiji o superračunalstvu.

2. Umjetna inteligencija: iznos od 2,5 milijardi eura namijenjen je širenju umjetne inteligencije u cijelom europskom gospodarstvu i društvu. Taj se proračun temelji na europskom pristupu umjetnoj inteligenciji, predstavljenom 25. travnja 2018.: cilj je povećati ulaganja kako bi se potpuno iskoristile prednosti umjetne inteligencije, istodobno uzimajući u obzir društveno-gospodarske promjene koje ona donosi, te osigurati odgovarajući etički i pravni okvir.
Program Digitalna Europa javnim tijelima i poduzećima, osobito malim poduzećima, omogućit će bolji pristup ustanovama za testiranje umjetne inteligencije i eksperimentiranje s njom u državama članicama, a većim će se ulaganjima u istraživanje i inovacije u okviru programa Obzor Europa osigurati da EU zadrži vodeći položaj kada je riječ o znanstvenom i tehnološkom razvoju u području umjetne inteligencije. Komisija predlaže razvoj zajedničkih europskih biblioteka algoritama, koje bi bile dostupne svima, kako bi se javnom i privatnom sektoru pomoglo u prepoznavanju i postizanju rješenja koja najbolje odgovaraju njihovim potrebama. Otvorene platforme i industrijski podatkovni prostori za umjetnu inteligenciju bit će dostupni u cijelom EU u digitalnim inovacijskim centrima, koji će malim poduzećima i lokalnim inovatorima omogućiti razmjenu znanja i pristup ustanovama za testiranje.
3. Kibernetička sigurnost i povjerenje: iznos od 2 milijarde eura namijenjen je ulaganju u zaštitu digitalnog gospodarstva, društva i demokracije EU jačanjem kiberobrane i europske industrije kibersigurnosti, financiranju najsuvremenije opreme i infrastrukture za kibersigurnost te podupiranju razvoja potrebnih vještina i znanja. Prijedlog se temelji na nizu kibernetičkih sigurnosnih mjera, predstavljenih u rujnu 2017., i na prvom zakonodavnom aktu o kibernetičkoj sigurnosti na razini EU, koji je stupio na snagu u svibnju 2018.
4. Digitalne vještine: iznosom od 700 milijuna eura osigurat će se da sadašnja i buduća radna snaga, neovisno o svojoj državi članici boravišta, jednostavno može steći napredne digitalne vještine na temelju dugotrajnih ili kratkotrajnih tečajeva, osposobljavanja na radnom mjestu i pripravništva. U okviru programa Digitalna Europa digitalni inovacijski centri provodit će ciljane programe kako bi se malim i srednjim poduzećima i javnim upravama pomoglo da svoje osoblje osposobe naprednim vještinama potrebnima za pristup novim mogućnostima koje nude superračunalstvo, umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost.
5. Osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u cijelom gospodarstvu i društvu: iznosom od 1,3 milijarde eura osigurat će se digitalna transformacija javne uprave i javnih usluga te njihova interoperabilnost diljem EU te će se svim poduzećima, osobito malima, omogućiti pristup potrebnoj tehnologiji i znanju. Digitalni inovacijski centri bit će jedinstvene točke za mala i srednja poduzeća i javnu upravu. Pružat će im pristup stručnom tehničkom znanju i ustanovama za testiranje te savjete za bolju procjenu poslovnog modela projekata digitalne transformacije. Mreži digitalnih inovacijskih centara pružit će se potpora kako bi se osigurala najšira zemljopisna pokrivenost diljem Europe. Digitalni inovacijski centri postali su ključna sastavnica Strategije digitalizacije europske industrije. (G. K.)

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.