Europska komisija objavila je rezultate Indeksa digitalne ekonomije i društva (DESI) 2018. godine, godišnjeg alata koji prati napredak država članica EU u digitalnom povezivanju, digitalnim vještinama, online aktivnostima, digitalizaciji poslovanja i digitalnim javnim uslugama.

Godišnji indeks digitalne ekonomije i društva (DESI) ima cilj mjeriti napredak zemalja članica EU prema digitalnom gospodarstvu i društvu. Cilj mu je pomoći članicama EU identificirati područja koja zahtijevaju prioritetna ulaganja i akcije. DESI je također ključan alat prilikom analize digitalnog razvoja u europskom semestru, koji omogućuje zemljama EU da razgovaraju o njihovim ekonomskim i proračunskim planovima i prate napredak tijekom cijele godine.

Detaljna analiza

Ove godine, DESI je detaljnije analizirao nacionalne digitalne strategije, pružajući pregled napretka i provedbe strategija po državama članicama EU. Ranije je Europski digitalni izvještaj o napretku objavljivan zasebno, a od ove godine je u sklopu DESI-ja. Ove godine detaljnije je i

poglavlje o telekomunikacijama za svaku državu članicu. Kako bi se omogućila bolja usporedba između država članica EU, DESI je po članicama EU analizirao telekomunikacijsku povezivost, IT vještine, korištenje Interneta, primjenu digitalnih tehnologija u tvrtkama, digitalizaciju javnih usluga, stupanj istraživanja i razvoja ICT-a te ulaganja u inovacije kroz primjenu programa Horizon 2020 i fondova za inovacijske programe država članica.

Europska komisija predstavila je i 29 zakonskih prijedloga u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, a nedavno je izvijestila Europski parlament i države članice o usvajanju tih prijedloga do kraja 2018. godine.

Među 28 država članica EU Hrvatska zauzima 22. mjesto. Općenito, prošle je godine ostvarila napredak. Hrvatski građani Internetom se koriste više od prosjeka, a i poduzeća spremno uvode digitalne tehnologije.

Najveći izazov u pogledu digitalizacije za Hrvatsku predstavljaju loši rezultati u području povezivosti (27. mjesto). Dostupnost širokopojasne veze u ruralnim područjima i pokrivenost brzom širokopojasnom mrežom ograničene su. Osim toga, cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje su među najvišima u Europi. Pozicionirani operator (sa svojim društvima kćerima) ima vrlo visok tržišni udio.

U području e-uprave Hrvatska ostvaruje spor napredak te je i dalje na 25. mjestu. Broj korisnika usluga e-uprave iznad je prosjeka EU, ali nije ostvaren napredak u pružanju tih usluga.

Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu otvorenih podataka i usluga e-zdravstva. Kako bi u potpunosti iskoristila prednosti digitalne transformacije, Hrvatska mora poboljšati svoju širokopojasnu infrastrukturu.

Hrvatska (s Rumunjskom, Grčkom, Bugarskom, Italijom, Poljskom, Mađarskom, Ciprom i Slovačkom) pripada skupini manje uspješnih zemalja.

Nakon izbora u rujnu 2016., nova vlada osnovala je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Njegova je misija pružati stručnu podršku Vladi Republike Hrvatske pri razvoju digitalne infrastrukture i javnih digitalnih usluga te popularizirati razvoj digitalnog društva u svim područjima života i djelovanja hrvatskih građana, gospodarstva i javnog sektora. U tijeku je ažuriranje digitalnih strategija, koje bi trebalo biti objavljeno do kraja godine.

Povezivost

Iako je u odnosu na 2017. godinu poboljšala svoju opću uspješnost, Hrvatska u ovom području nije ostvarila znatan napredak.

Rezultati Hrvatske u području pokrivenosti kućanstava fiksnim širokopojasnim pristupom (99%) bolji su od prosjeka EU (97%) te je u toj kategoriji prošle godine ostvareno najveće poboljšanje.

Međutim, i dalje se bilježi slaba pokrivenost brzom i ultrabrzom širokopojasnom vezom. Širokopojasne usluge dostupne su u cijeloj zemlji, no unatoč prilično širokoj dostupnosti (67%), potražnja je za brzim širokopojasnim pristupom niska (14%). Toj niskoj potražnji pridonose različiti čimbenici, među ostalim i niska razina upotrebe Interneta i relativno visoke cijene za (brzi) širokopojasni pristup (indeks cijena širokopojasnog pristupa iznosi 63, a prosjek EU je 87).

U većini potkategorija kategorije povezivosti Hrvatska je tijekom prošle godine zadržala isto ili pala na niže mjesto, osim u slučaju pokrivenosti fiksnom širokopojasnom i brzom širokopojasnom mrežom. Pokrivenost ultrabrzom širokopojasnom mrežom brzine 100 Mbps ili veće od toga, također je niska (34,1%), uz iznimno nisku potražnju (1,4%).

Hrvatsko tržište i dalje je u znaku snažne tržišne prisutnosti pozicioniranog operatora, koji kontrolira više od 71% tržišta fiksne mreže. Hrvatska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pozicioniranom je operatoru odobrila produljenje kontrole nad operatorom Optima Telekom do 2021., i ta odluka neće pridonijeti poboljšanju tržišnog natjecanja u tom sektoru.

Povećavaju se nacionalna ulaganja u širokopojasnu mrežu, ali usmjerenijim zakonskim uređenjem moglo bi se pridonijeti povećanju ulaganja alternativnih operatora. Osim toga, zakonsko uređenje moglo bi se usmjeriti i na smanjenje tržišnih neravnoteža radi poboljšanja položaja Hrvatske, koja u pogledu indeksa cijena širokopojasnog pristupa bilježi najniže rezultate. Time bi se barem djelomično mogla objasniti slaba stopa potražnje u pogledu svih tehnologija i brzina. Zamjetljivo je da su 2017. godine, u odnosu na prethodnih pet godina, ulaganja u ultrabrzu širokopojasnu infrastrukturu bila mnogo veća, s više od 70 najavljenih uvođenja novih svjetlovodnih pristupnih mreža, većinom od najvećeg alternativnog operatora i pozicioniranog operatora.

Hrvatska bi se mogla više usredotočiti na poboljšanje svojih slabih rezultata u području povezivosti kako bi mogla ostvariti ciljeve digitalne agende za Europu, prije svega cilj pokrivenosti cjelokupnog stanovništva brzom širokopojasnom mrežom, brzine od najmanje 30 Mbps. Korisno bi bilo ubrzati uvođenje odobrenih pristupnih i posredničkih mreža koje se financiraju sredstvima EU. Posebno se čini da se ovo potonje blokira na razini države te Hrvatska riskira gubitak sredstava EU. U tom kontekstu, alternativni operatori imali bi najveće koristi od uvođenja posredničke mreže. Općenito, Hrvatska bi mogla uložiti veće napore u osiguravanje tržišnog natjecanja u tom području. Od toga bi koristi imali potrošači te bi se potaknula ulaganja u infrastrukturu za brzi Internet i potražnja za povezanim maloprodajnim proizvodima. U slučaju nepoduzimanja mjera, Hrvatska bi mogla još više zaostati u razvoju digitalnoga gospodarstva i društva.

Ljudski kapital

Kad je riječ o ljudskom kapitalu, Hrvatska ostvaruje dobar napredak. Broj stručnjaka za ICT povećao se s 2,7% na 3,3%, a udio osoba s diplomom iz područja prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) u dobnoj skupini 20-29 također se povećao i sada iznosi 1,7%.

U okviru Strategije za obrazovanje, znanost i tehnologiju te povezane kurikularne reforme, pripremljen je niz reformi, no 2017. ostvaren je tek ograničeni napredak. Uvođenje obvezne nastave informatike u 5. i 6. razredu osnovne škole planira se u 2018. Također, u 2018. Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira objaviti poziv školama za sudjelovanje u eksperimentalnoj fazi kurikularne reforme. Sada 10% hrvatskih škola sudjeluje u projektu e-škole, koji se sufinancira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, i kojemu je cilj izraditi strateške dokumente, planove i politike za sustavno uvođenje ICT-a u aktivnosti svih osnovnih i srednjih škola do 2022. U tijeku je opremanje škola koje sudjeluju u projektu, koje bi trebale raspolagati barem jednom učionicom s informatičkom opremom, uključujući prijenosna računala, tablete, opremu za prezentacije te žični i bežični priključak na lokalnu mrežu. Istovremeno, radi se na razradi scenarija učenja kojima bi se trebali osigurati kreativna upotreba ICT-a i digitalni obrazovni sadržaj. Bilježi se sve veća potražnja za zaposlenicima s ICT vještinama. Lagano se povećava interes za studij u području STEM-a, a veći broj studenata namjerava se privući povećanjem broja stipendija.

Hrvatska izrađuje strategiju za rješavanje problema manjka digitalnih vještina te se s tim u vezi planira osnivanje nacionalne koalicije relevantnih dionika iz sektora industrije, obrazovanja i poslodavaca.

Kad je riječ o sklonosti građana upotrebi internetskih usluga, Hrvatska je tijekom prošle godine nastavila ostvarivati dobar napredak te je s 14. skočila na 11. mjesto. To je i dalje kategorija u kojoj Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate, koji su znatno iznad prosjeka EU. Hrvatski internetski korisnici na Internetu čitaju vijesti (91%, na 2. mjestu u Europi), slušaju glazbu, gledaju videozapise, igraju igre, gledaju filmove i obavljaju videopozive. Koriste se društvenim mrežama i internetskim bankarstvom te kupuju na Internetu.

Integracija digitalne tehnologije

Hrvatska je tijekom prošle godine ostvarila spor napredak u kategoriji integracije digitalne tehnologije u poslovnom sektoru, ali je sa 17. pala na 21. mjesto jer su ostale države brže napredovale. Hrvatska se poduzeća iznadprosječno koriste tehnologijama clouda i iskorištavaju mogućnosti internetske trgovine: 17,1% MSP-ova nudi usluge internetske prodaje (što nije daleko od prosjeka EU, koji iznosi 17,2%). Polagano se povećava popularnost e-računa i 17% poduzeća ima visoku razinu digitalnog intenziteta (u odnosu na prosjek EU od 21,5%).

Hrvatska priprema sveobuhvatnu strategiju digitalizacije gospodarstva. U radu na toj inicijativi surađuju svi relevantni dionici, uključujući sveučilišta i akademsku zajednicu, poslovni sektor, industriju i relevantna tijela središnje vlasti.

Tri hrvatska digitalno inovacijska centra odabrana su za sudjelovanje u projektu kojim se podupire razvoj novih centara u 13 drugih država članica EU.

Projekt Hrvatske gospodarske komore (HGK) pod nazivom Digital Croatia Hub – DigiCro, konzorcij je koji čine HGK, tehnička sveučilišta i coworking organizacije, a pružat će stručnu podršku i specijaliziranu infrastrukturu poduzećima u procesu digitalizacije. Služit će kao središnja točka za proces digitalizacije MSP-ova i novoosnovanih poduzeća te za eksperimentiranje s digitalnim inovacijama, među ostalim i u području robotike, fotonike, računalstva visokih performansi, kber-fizičkih sustava, analize podataka i zaštite podataka.

Digitalne tehnologije omogućuju nove načine povezivanja, suradnje i poslovanja, mogu se primijeniti na sve poslovne funkcije, i izazov su za postojeće poslovne modele. Unatoč relativnom nepostojanju nacionalnih politika digitalizacije, hrvatska poduzeća spremno uvode digitalne tehnologije. Stoga bi hrvatskom gospodarstvu još više moglo koristiti kada bi postojala ciljana strategija digitalizacije poduzeća.

Digitalne javne usluge

U području e-uprave Hrvatska ostvaruje napredak te je prema DESI-ju 2018. i dalje na 25. mjestu. Broj korisnika usluga e-uprave pokriva 66% internetskih korisnika koji trebaju podnijeti obrasce javnoj upravi, što je iznad prosjeka EU. No, nije ostvaren napredak u pružanju tih usluga i usluga za poduzeća. U području otvorenih podataka Hrvatska je prošle godine nastavila ostvarivati znatan napredak te je i dalje nešto iznad europskog prosjeka.

U području usluga e-zdravstva, Hrvatska ima dobre rezultate i zauzima 10. mjesto među državama članicama EU, kad je riječ o osobama koje se koriste zdravstvenim uslugama i uslugama skrbi koje su dostupne na Internetu, i za koje nije potrebno ići u bolnicu ili liječničku ordinaciju (primjerice, preuzimanje recepta ili savjetovanje na Internetu).

Na platformi e-građani, koja je s radom započela 2014., u 2017. bile su dostupne 43 različite e-usluge, a platforma se nastavlja razvijati i obogaćivati novim elementima. Više od 1,5 milijuna građana ima elektroničku osobnu iskaznicu s identifikacijskim i potpisnim certifikatom.

Od listopada 2017. Hrvatska primjenjuje načelo samo jednom. Strategijom e-Hrvatska 2020. i Akcijskim planom za provedbu Strategije te e-upravom i planom informatizacije uprave (svibanj 2017.) namjeravaju se poduprijeti pozitivne razvojne promjene u tom području, uključujući interoperabilne sustave i usluge upravljanja radi smanjenja birokracije. Važna značajka jest uspostava Zajedničkog centra za usluge u cloudu, koji bi trebao koordinirati i upravljati svim ICT aplikacijama različitih državnih institucija (u projekt bi trebalo biti uključeno 2.300 javnih tijela).

Hrvatska planira razviti dodatne e-aplikacije za potrebe građana. Alat za poduzeća e-poslovanje nije još dostupan. Primanje i obrada elektroničkih računa (e-računi) za sve središnje javne naručitelje i subjekte obvezni su od 28. veljače 2016. Pripremljeno je novo zakonodavstvo o izdavanju e-računa u javnoj nabavi i trenutačno je u zakonodavnom postupku.

Kad je riječ o uslugama e-zdravstva, Hrvatska ostvaruje dobre rezultate. Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske (CEZIH) ima više od 17.000 korisnika i velik broj informacijskih sustava, što čini dobar temelj za informatizaciju cjelokupnog sustava zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Na CEZIH su povezane sve ordinacije liječnika opće/obiteljske medicine, pedijatrijske ordinacije, ginekološke ordinacije, ordinacije dentalne medicine, ljekarne, laboratoriji primarne zdravstvene zaštite, ordinacije liječnika školske medicine (153), ustanove izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (oko 800) i informacijski sustavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Svi navedeni sudionici sustava dostavljaju podatke u središnju bazu podataka u stvarnom vremenu, i iz nje primaju napredna izvješća o funkcioniranju sustava zdravstvene zaštite. Hrvatska je u siječnju 2011. uvela uslugu e-recepata. Usluge e-uputnice i telemedicine, odnosno medicinske usluge koje se pružaju s udaljenosti pomoću informacijsko-komunikacijskih tehnologija, trenutačno su dostupne na nekoliko razina sustava zdravstvene zaštite.

Jaz između digitalno razvijenih i nerazvijenih zemalja

DESI 2018 pokazuje napredak EU u digitalizaciji, ali on je, kako se ističe, nedovoljan da Europa postane globalni lider u digitalizaciji. Usto, nisu ni smanjene razlike između razvijenijih članica EU u odnosu na one koje kasne u digitalizaciji. Zbog toga, smatraju u EK, nužno je ubrzati stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market), povećati ulaganja u digitalnu ekonomiju i društvo.

“Ostvaren je pomak, premda mali, u pravom digitalnom pravcu. U cjelini, EU napreduje, ali još uvijek nedovoljno. U međuvremenu, druge zemlje i regije širom svijeta brže poboljšavaju svoje digitalno okruženje, zbog čega bismo trebali uložiti više u digitalnu tehnologiju i dovršiti digitalno jedinstveno tržište što je prije moguće, povećati europski digitalni učinak, osigurati prvorazrednu povezanost, online javne usluge i uspješnu e-trgovinu”, komentirao je novi DESI izvještaj potpredsjednik EK zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.

“Ohrabreni smo brzim napretkom u velikim reformama, kao što je Europski kodeks elektroničkih komunikacija s ciljem jačanja ulaganja u poboljšanu povezanost. Ovogodišnji indeks digitalne ekonomije i društva pokazuje da moramo povećati napore u rješavanju nedostatka digitalnih vještina kod naših građana. Njihovim razvojem te s više digitalnih tehnologija, dodatno ćemo osposobiti građane, tvrtke i javne uprave, a time i brže ostvariti digitalnu preobrazbu našeg društava”, smatra povjerenica EK za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel.

Tijekom protekle godine, kako se navodi u DESI 2018, EU je nastavio poboljšavati svoje digitalne performanse, a razlike između najviše i najmanje digitaliziranih zemalja neznatno su se suzile (od 36 bodova do 34 boda).

Danska, Švedska, Finska i Nizozemska postigle su najveće ocjene u DESI 2018, i među vodećim su zemljama u svijetu u digitalizaciji. Iza njih su najveći napredak ostvarili Luksemburg, Irska, Velika Britanija, Belgija i Estonija. Irska, Cipar i Španjolska napredovale su za više od 15 bodova tijekom posljednje četiri godine.

Međutim, neke druge zemlje EU i dalje imaju usporenu digitalizaciju. Zbog njih EU mora intervenirati kako bi bio konkurentan na globalnoj razini.

Tvrtke su digitaliziranije, e-trgovina polako raste

Dok sve više tvrtki šalje elektroničke račune (18% u usporedbi s 10% u 2013. godini) ili koriste društvene medije kako bi se angažirale s klijentima i partnerima (21% u usporedbi s 15% u 2013. godini), broj malih i srednjih poduzeća koja se prodaju online stagnira proteklih godina (17%).

Kako bi potaknuli e-trgovinu u EU, Europska komisija je predložila niz mjera, poput transparentnih cijena isporuke pošiljke, pojednostavljivanje plaćanja poreza i sklapanje digitalnih ugovora. Od 3. prosinca 2018. potrošači i tvrtke moći će pronaći najbolje ponude na mreži diljem EU bez diskriminiranja na temelju njihove nacionalnosti ili prebivališta.

58% korisnika Interneta koji su podnijeli obrasce svojoj javnoj upravi koristilo je online kanal (52% u 2013. godini). 18% ljudi koristi online zdravstvene usluge.

U travnju 2018. godine Komisija je usvojila inicijative o ponovnoj uporabi informacija o javnom sektoru i e-zdravstvu, što će značajno poboljšati prekogranične online javne usluge u EU. (G. K.)

 NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.