"Ovo je šesto izdanje konferencije, naglasak u programu je ove godine, dakako, na primjeni umjetne inteligencije u pravu, malo koja struka se toliko aktivno bacila u AI vode kao pravnici, na čemu im svaka čast. Pokrivamo AI u pravu iz svih mogućih kuteva, no u program smo nastojali ubaciti i neke druge teme. Konferenciju smo pokrenuli 2019 dok je malo tko uopće koristio termin legaltech izvan uskih krugova znalaca, a GenAI i ChatGPT bili su pojmovi nekoliko godina u budućnosti. Pionirski smo prepoznali kakav će utjecaj tehnologija imati na profesiju koja se nije bitnije mijenjala stoljećima." - istaknuo je na ptvaranju direktor konferencije i glavni urednik časopisa za IT profesionalce Mreža Oleg Maštruko.

"Godine koje su slijedile donijele su nam pandemiju, rad od doma, ali i strelovit razvoj umjetne inteligencije, odnosno navlastito LLM-ova, large language models, velikih jezičnih modela. Je li u pitanju "prava" umjetna inteligencija ili samo vješt i brz čitač i agregator – da ne kažem plagijator – mora dokumenata, pravnicima je manje bitno. Odnosno – brz čitač i agregator hrpe papira im možda i više koristi od nekog "nezavisnog mislioca".Teme konferencije se ove godine ne bave samo umjetnom inteligencijom, interesantnih tema ima još. Neki od predavača su već veterani ove konferencije, rado viđeni iz godine u godinu, a neki nastupaju prvi put."

U prvom predavanju ovogodišnje konferencije pod nazivom Razbijmo mitove o Uredbi o umjetnoj inteligenciji: 5 razloga za optimizam Stefan Martinić, LL.M. Harvard Law School iz Odvjetničkog društva Kramarić & Partneri iskazao je optimizam za primjenu umjetne inteligencije i njene regulacije u Europi naglasivši kako EU Uredba o umjetnoj inteligenciji (EU Artificial Intelligence Act) neće dovesti ni do odljeva stručnjaka niti tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom iz Europe. Podsjetio je i kako EU Opća uredba o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation, GDPR), premda je bilo upozorenja, nije dovela do problema nego nasuprot do prihvaćanja sličnih modela i u drugim dijelovima svijeta. Martinić očekuje i da će EU Uredba o umjetnoj inteligenciji imati slične inačice u drugim dijelovima svijeta. Podsjetio je na najčešća pitanja koja postavlja stručna javnost vezano za EU Uredbu o umjetnoj inteligenciji kao što su onemogućuje li Uredba inovativnost te ostavlja li EU u zaostatku u razvoju umjetne inteligencije na globalnoj razini

Odvjetnik u Odvjetničkom društvu Porobija & Špoljarić d.o.o. Marko Đurić u predavanju Prompt inženjering za pravnike: moć jezika i formuliranja misli ukazao je kako su generativna umjetne inteligencija te LLM (large language model) najvažniji oblici u primjeni novih tehnologija u pravu, da je jezik ključni medij u formuliranju misli, što pravnici već znaju bolje od mnogih drugih profesija.

Varia Fabris iz odvjetničkog društva Vukmir & Associates je u pradavanju Digitalizacija vlasništva: kako Tokenizacija mijenja način na koji posjedujemo objasnila je kako se tehnologije kao umjetna inteligencija, fintech i web 3, odnosno blockchain oslanjaju na tokenizaciju kao ključni model digitalizacije vlasništva.

Izvanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mihael Mudrić u predavanju Gen AI, LLM baze i američka copyright sudska praksa u svjetlu EU Uredbe o umjetnoj inteligenciji ukazao je na praktične primjere sudske prakse u kojima se dovodi u pitanje kršenje autorskih prava u modelima generativne umjetne inteligencije u SAD i Europi, Skrenuo je pažnju na kompleksnost te prakse ukazujući i na nejasne principe autorskih prava u različitim slučajevima i prije umjetne inteligencije.

Panel raspravu pod nazivom Uredba o umjetnoj inteligenciji iz perspektive hrvatskog biznisa: strahovi, izazovi i prilike moderirao je Stefan Martinić, LL.M. Harvard Law School, a u raspravi su sudjelovali panelisti Managing Partner društva Porobija & Špoljarić Marko Porobija,  Legal Specialist and Data Protection Officer Marko Đuričić, te predsjednica Hrvatske udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI) Martina Silov.

Marko Porobija je istakao kako je ključna edukacija o tehnologiji u primjeni umjetne inteligencije u pravnoj struci te da će na taj način njena primjena biti  vrlo bitna i široka. Naglasio je i kako je teško procjenjivati utjecaj umjetne inteligencije na budućnost pravne prakse.

Martina Silov smatra kako će na način kako je Opća uredba o zaštiti podataka značajno utjecala na podatke ne samo u Europi nego i u svijetu na sličan način imati utjecaj i EU Uredba o umjetnoj inteligenciji. Marko Đuričić ukazao je na potrebu usklađenije koordinacije pravne struke i developera u razvoju softverskih rješenja za pravne poslove, odnosno na unaprjeđenju dijaloga između te dvije različite djelatnosti.

Nakon panel rasprave uslijedila je kratka prezentacija osnova pravnog portala Novi Informator. Ključne značajke portala predstavio je Sales Manager Novog Informatora, medijskog partnera konferencije, Marko Oltean.

U poslijepodnevnom dijelu ovogodišnje konferencije LegalTech CEO Parser compliance Marija Bošković Batarelo podsjetila je na web alate Europske unije u usvajanju Opće uredbe o zaštiti podataka, ukratko remizirala europsku i hrvatsku praksu primjene GDPR-a te predstavila web alat Olivia, koji je nazvala legaltech spas za GDPR.

Odvjetnica Marijana Šarolić Robić u predavanju pod nazivom Što nakon donošenja Uredbe o umjetnoj inteligenciji? ukazala je na složenu problematiku reguliranja kroz Uredbu u umjetnoj inteligenciji koja se bavi dinamičnom tehnologijom s ubrzanim razvojem podsjetivši koliko je sporova, kontraverzi, nejasnoća i problematike u primjeni Opće uredbe o zaštiti podataka čiji je predmet znatno manje pravno i društveno složen jer se radi o statičnim osobnim podacima za razliku pod umjetne inteligencije koja otvara mnogo složenija i dalekosežnija društvena pitanja.

Odvjetnik Ivan David Ivković ukazao je u predavanju Opasnosti deepfakea u sudskim postupcima na zanimljive primjere opasnosti koje donosi deepfake u sudskim procesima, zapitavši se hoće li biti u skorije vrijeme potrebno potpuno isključiti ih iz sudskih materijala jer su postali toliko tehnološki usavršeni da ih je vrlo teško razlikovati od stvarnih snimaka.

Odvjetnica Iva Mišković u predavanju Nove osnove: Razvoj odvjetničkog vježbenika u eri LegalTecha ukazala je na niz izazova edukacije mladih pravnika u doba kada tehnologija na velika vrata ulazi u pravnu praksu.

Osnivači portala Zakon.ai i Zakon.hr Bojan Pleše i Ante Borić ukazali su na njihove mogućnosti brze pretrage važeće zakonodavne arhive Republike Hrvatske i preuzetog zakonodavstva Europske unije kroz primjenu algoritama umjetne inteligencije čime se pravnicima umnogome olakšava snalaženje u šumi zakonskih propisa i njihove brze izmjene.

Odvjetnik Ozren Kobsa je u predavanju Primjena AI u pravu - najbolje prakse prikazao karakteristične primjene umjetne inteligencije u pravnoj automatizaciji dokumenata, njihovoj analizi, recenziji te mogućnostima upravljanja pravnim predmetima te mogućnostima u pravnim istraživanjima. Predstavio je i web pravni alat za snalaženje u kompleksnim nacionalnim i EU zakonodavstvima Ulpian.   

Završno predavanja ovogodišnjeg LegalTecha Rizici korištenja AI u poslovnom okruženju održala je cybersec stručnjakinja Biljana Cerin ukazujući na rizike koje umjetna inteligencija donosi u poslovnoj primjeni te na njenim mogućnostima u poboljšanjima kibernetičke zaštite.

Partner ovogodišnje konferencije LegalTech bilo je odvjetničko društvo Porobija & Špoljarić, a medijski partner Novi Informator.