Velike razlike u digitalnim vještinama u zemljama EU
Godine 2023. 55 % ljudi u EU-u u dobi od 16 do 74 godine imalo je barem osnovne digitalne vještine. Postojale su značajne razlike diljem EU-a, sa stopama od 83% u Nizozemskoj do 28% u Rumunjskoj
Razina formalnog obrazovanja utječe na razinu digitalnih vještina pojedinca. Jaz u osnovnim digitalnim vještinama između visokoobrazovanih pojedinaca (80%) i onih bez ili s niskim formalnim obrazovanjem (34%) u EU iznosi 46 postotnih bodova (pp). Najveće razlike zabilježene su u Portugalu (66 pp), Grčkoj (63 pp) i Malti (59 pp). Nasuprot tome, najmanji razmak zabilježen je u Estoniji (12 pp), Finskoj (14 pp) i Litvi (22 pp). Hrvatska je nešto iznad prosjeka Europske unije prema digitalnim vještinama svojih stanovnika.
Niže digitalne vještine starijih
Niže digitalne vještine zabilježene su u starijim dobnim skupinama i kod muškaraca i kod žena. Na primjer, u dobnoj skupini od 65 do 74 godine postotak muškaraca s barem osnovnim digitalnim vještinama više je nego prepolovljen u usporedbi s onima u dobi od 25 do 34 godine (69 % u usporedbi s 34 %). Kontrast među ženama različitih dobnih skupina bio je još izraženiji: 71% žena u dobi od 25 do 34 godine posjedovalo je barem osnovne digitalne vještine u usporedbi sa samo 25% žena u dobi od 65 do 74 godine.
U dobnim skupinama 16-24, 25-34 i 35-44 više je žena imalo barem osnovne digitalne vještine nego njihovi muški kolege. Kod osoba u dobi od 45 ili više godina situacija je obrnuta, a udjeli su veći među muškarcima – pri čemu se rodni jaz povećava u starijim dobnim skupinama.
