Otkrivene alge koje se kreću u ledu
Otkrivena aktivnost dovodi u pitanje pretpostavke prema kojima mikrobi koji žive u ekstremnim okruženjima jedva preživljavaju.
Znanstvenici već znaju kako mikrobi mogu preživjeti u ekstremnim uvjetima. No, nova istraživanja sugeriraju kako jedan određeni mikrob, vrsta algi pronađena u arktičkom ledu, nije toliko nepokretna koliko se prije vjerovalo. Iznenađujuće su aktivne, klize po - pa čak i unutar - svojih hladnih staništa.
U radu objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences istraživači su objasnili kako ledene dijatomeje - jednostanične alge sa staklenim vanjskim stijenkama - aktivno plešu u ledu. Ova aktivnost dovodi u pitanje pretpostavke prema kojima mikrobi koji žive u ekstremnim okruženjima, ili ekstremofili, jedva preživljavaju.
Kretanje pri najnižoj temperaturi ikad
Kretanje je zabilježeno pri temperaturi od -15 C, što je najniža ikad zabilježena za eukariotsku stanicu poput dijatomeje. Iznenađujuće, dijatomeje iste vrste iz mnogo toplijeg okruženja nisu pokazale isto ponašanje klizanja kao ledene dijatomeje, što implicira kako je ekstremni život arktičkih dijatomeja stvorio evolucijsku prednost.
Za studiju su istraživači prikupili ledene jezgre s 12 postaja diljem Arktika 2023. godine. Proveli su početnu analizu jezgri pomoću brodskih mikroskopa, stvarajući sveobuhvatnu sliku sićušnog društva unutar leda.
Kako bi dobili jasniju sliku o tome kako i zašto su se ove dijatomeje klizale, tim je nastojao replicirati uvjete ledene jezgre unutar laboratorija. Pripremili su Petrijevu zdjelicu s tankim slojevima smrznute slatke vode i vrlo hladne slane vode. Tim je čak donirao pramenove svoje kose kako bi oponašao mikrofluidne kanale u arktičkom ledu, koji izbacuju sol iz smrznutog aparata.
Kao što su i očekivali, dijatomeje su sretno klizile kroz Petrijevu zdjelicu, koristeći pramenove kose kao "autoceste". Daljnja analiza omogućila je istraživačima praćenje i precizno određivanje kako su mikrobi postigli svoj ledeni trik.
Naime, luče polimer nalik puževoj sluzi koji se lijepi za površinu, a koje koriste za kretanje poput užeta sa sidrom. Saznanje kako su daleko aktivnije nego što se mislilo moglo bi značiti kako sitni klizači nesvjesno doprinose načinu na koji se resursi kruže na Arktiku.