Nema igranja s igrama

"Danas se u Hrvatskoj proizvodi više od 150 videoigara. Ukupna dodana vrijednost hrvatske industrije videoigara u 2022. godini iznosila je 49,59 milijuna eura. Hrvatski sektor videoigara generirao je 550 radnih mjesta izravno u samim studijima, 270 radnih mjesta neizravno (razni vanjski suradnici) te 320 radnih mjesta u drugim industrijama, koja su povezana poslovima s industrijom videoigara"

Oleg Maštruko petak, 13. prosinca 2024. u 06:00

Pretplatnici Mreže mogu pristupiti i digitalnom izdanju, ovdje.

Tema broja je Hrvatska industrija videoigara, odnosno "igrica", kako bi to rekli novinari mainstream medija. Protiv termina "igrice" ratovao sam prije više od desetljeća, možda već i dva. Jedan od razloga zašto je termin pogrešan, uz to što su same videoigre ogroman i kompleksan proizvod, jest i to što je to golema industrija, a ne nešto što je opravdano opisivati umanjenicama.

Kako u temi kaže autor Zvonko Pavić: "Danas se u Hrvatskoj proizvodi više od 150 videoigara. Ukupna dodana vrijednost hrvatske industrije videoigara u 2022. godini iznosila je 49,59 milijuna eura. Hrvatski sektor videoigara generirao je 550 radnih mjesta izravno u samim studijima, 270 radnih mjesta neizravno (razni vanjski suradnici) te 320 radnih mjesta u drugim industrijama, koja su povezana poslovima s industrijom videoigara".

Zvonko nam donosi i dva analitička teksta o hrvatskom IT sektoru, kroz prizmu tijela i udruga. HGK analiza IT industrije ukazuje da hrvatski IT raste, no sporije nego prije. CISEx, udruga hrvatskih izvoznika softvera, nekad jedna od najglasnijih na sceni, nalazi se na raskršću – kamo i kako dalje? "CISEx djeluje već petnaest godina, a danas ima nešto više od 250 tvrtki i pojedinaca članova, koji, ukupno gledano, stvaraju prihod nešto veći od 620 milijuna eura te zapošljavaju približno 20 posto ljudi hrvatskog IT sektora (nešto više od 7.000 radnika). Vlasnici i vodeći menadžeri hrvatskih softverskih izvoznika u prošloj su godini veći dio svog radnog vremena proveli na brojnim putovanjima, intenzivno tragajući za novim poslovima na kojima će zaposliti svoje ljude."

Marina nam donosi obiman materijal o digitalnoj tranziciji granica i morskih luka, odnosno o europskim lukama budućnosti. Također, i materijal o rizicima umjetne inteligencije i kolapsu AI modela.

Goran Mihelčić u rubrici Psihologijom u digitalno priča o Dobu chat surogata: "Trenutačni strah od AI alata jest taj da će nam oni ukrasti poslove. No, već dulje vrijeme oni nam kradu intimnost, jer se milijuni okreću AI surogatima za prijateljstvo i veze". Gorden, uz ostale, ima temu o novoj komunikacijskoj tehnologiji Light Fidelity, koja, za razliku od Wi-Fija, koristi radiovalove za stvaranje bežične veze, oslanja se na svjetlost za prijenos podataka. Li-Fi obećava brzine koje su 100 puta veće od Wi-Fija.

Ovim brojem Mreža ulazi u čak tridesetu (rimski – XXX) godinu izlaženja. Epski uspjeh! Ugodno čitanje…

Pretplatnici Mreže mogu pristupiti i digitalnom izdanju, ovdje.

Održali smo osmu konferenciju F2 – Future of Fintech, prvi keynote predavač bio je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća u HANFA-i
Održali smo osmu konferenciju F2 – Future of Fintech, prvi keynote predavač bio je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća u HANFA-i
Mreza 1 / 2025 siječanj 2025.