Stručni skup* naslovljen „Umjetna inteligencija u poslovnom sektoru i javnoj upravi: potencijali i izazovi”, održan danas u Ekonomskom institutu u Zagrebu, okupio je šezdesetak domaćih i nekoliko međunarodnih istraživača umjetne inteligencije. Cilj je bio pokazati dobre prakse u primjeni te tehnologije u javnom sektoru, pa je to i učinjeno detaljnom prezentacijom primjena umjetne inteligencije u Sloveniji. Prezentaciju je održao dr. sc. Dejan Ravšelj, profesor s Fakulteta za javnu upravu Sveučilišta u Ljubljani. Na skupu su prezentirana i recentnija istraživanja Ekonomskog instituta o umjetnoj inteligenciji te neke novije znanstvene spoznaje i razmišljanja o budućem razvoju te tehnologije.

Elementi uspješne primjene

Predavanje prof. dr. Jelene Budak pokazalo je kako se umjetna inteligencija može koristiti za poboljšavanje funkcioniranja javne uprave i suzbijanje korupcije, magistar Dorian Fildor stavio je naglasak na potencijalne financijske i etičke posljedice primjene umjetne inteligencije u javnom ali i u privatnom sektoru, a dr. Bruno Škrinjarić govorio je o dva presudna elementa potrebna za uspješnu primjenu novih tehnologija - tehničkim i organizacijskim vještinama kojima svaka tvrtka i ustanova mora dobro ovladati želi li umjetnu inteligenciju primjenjivati pragmatično i s konkretnim rezultatima.

Četiri navedene prezentacije postavile su misaoni okvir za panel raspravu na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz područja inovacijskog poduzetništva (Jan Jilek - glavni izvršni direktor DotMetricsa, kompanije Ipsos grupacije ), predstavnici državnih i gradskih tijela zaduženih za provođenje nacionalnih digitalnih i strategija primjene i razvoja umjetne inteligencije (Ivan Lakoš – šef Uprave za razvoj digitalnog društva i strateško planiranje u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Dražen Lučanin, pročelnik Službe za informacijski sustav i tehničke poslove u Gradu Zagrebu), a u raspravi, koju je moderirao dr. Zoran Aralica s Ekonomskog instituta, sudjelovao je i Dejan Ravšelj, profesor s Fakulteta za javnu upravu Sveučilišta u Ljubljani.

Nužnost novih istraživanja

Glavni zaključak okruglog stola i skupa u cjelini jest da je zbog važnosti teme ali i nedostatka empirijskih podataka o stvarnim kapacitetima i preprekama u implementaciji tehnologija u javnoj upravi nužno provesti niz dodatnih istraživanja o umjetnoj inteligenciji u Hrvatskoj. Dosadašnje analize obuhvatile su postojeće primjene umjetne inteligencije u našoj zemlji, posebice u onim tvrtkama i ustanovama koje razvijaju vlastita rješenja (a takvih je u našoj zemlji tek pedesetak). „Naše sljedeće veliko istraživanje o umjetnoj inteligenciji, ono koje će se baviti dubokom analizom primjene i percepcije umjetne inteligencije u javnoj upravi, bit će provedeno tijekom sljedeće godine, a rezultate te ankete predstavit ćemo, ovdje u Ekonomskom institutu u Zagrebu, krajem 2026.”, izjavila je profesorica Jelena Budak. 

* Znanstveno-stručni skup održan je u sklopu projekta „Odrednice jačanja tehnologijskih sposobnosti različitih sektora” u Ekonomskom institutu, Zagreb te je sufinanciran sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. – NextGenerationEU. Gostovanje

stručnjaka s Fakulteta za javnu upravu Sveučilišta u Ljubljani ostvareno je u okviru bilateralnog projekta hrvatsko-slovenske znanstveno istraživačke suradnje „Usvajanje umjetne inteligencije u javnoj upravi i prihvaćanje od strane građana: usporedba Hrvatske i Slovenije” sredstvima ARIS-a – Javne agencije za znanstvenoraziskovalno in inovacijsko dejavnost Republike Slovenije.