Umjetna inteligencija ne utječe na plaće, produktivnost i radnu snagu
Općenito, ušteda vremena korištenjem umjetne inteligencije bila je manja od očekivane - oko jednog sata po 40-satnom radnom tjednu.
Roboti za brbljanje temeljeni na umjetnoj inteligenciji, poput ChatGPT-ja, Claudea ili Geminija, do sada gotovo uopće nisu imali utjecaja na plaće ili radnu snagu, tvrde ekonomisti Anders Humlum i Emilie Vestergaard nako što su proučavali njihov utjecaj na tržište rada na 11 zanimanja, koja su obuhvatila 25 tisuća radnika i sedam tisuća radnih mjesta u Danskoj u 2023. i 2024. godini.
Mnoga od ovih zanimanja opisana su kao moguće žrtve umjetne inteligencije: računovođe, stručnjaci za korisničku podršku, financijski savjetnici, kadrovska služba, IT podrška, novinari, pravni stručnjaci, marketinški stručnjaci, uredski službenici, programeri softvera i učitelji. Istraživanje je pokazalo kako je utjecaj chatbotova na radnu snagu i plaće minimalan, barem dosad. Problem je što chatbotovi još ne donose stvarnu ekonomsku korist, usprkos brzom prihvaćanju.
Dok su ulaganja tvrtki potaknula usvajanje alata umjetne inteligencije - uštedivši vrijeme za 64 do 90 posto korisnika u proučavanim zanimanjima - chatbotovi su imali mješoviti utjecaj na kvalitetu rada i zadovoljstvo. Stvorili su nove radne zadatke za 8,4 posto radnika, uključujući i neke koji sami ne koriste alate, poput provjere kvalitete uradaka umjetne inteligencije.
Općenito, ušteda vremena korištenjem umjetne inteligencije bila je manja od očekivane - oko jednog sata po 40-satnom radnom tjednu. Većinu poslova nije jednostavno automatizirati, a poslodavci još pokušavaju shvatiti kako najbolje ostvariti potencijal ovih alata. Tamo gdje je bilo povećanja produktivnosti, tek između tri i sedam posto je bilo preneseno na radnike u obliku veće zarade.
