I to smo dočekali: Roboti za brbljanje uvjerljiviji su nego ljudi
Istraživanje nije prvo te vrste, ali je zanimljivo zbog toga što se bavi time koliko bi umjetna inteligencija mogla biti uvjerljiva u scenarijima u stvarnom vremenu.
Pokazalo se kako su chatbotovi bolji nego ljudi kad je u pitanju uvjeravanje uz pomoć argumenata.
Istraživanje skupine švicarskih i talijanskih znanstvenika iznjedrilo je podatak kako veliki jezični model GPT-4 tvrtke OpenAI može uvjeriti ljude s kojima se raspravlja u prihvaćanje njegovih stajališta u 81,7 posto više slučajeva nego što to mogu ljudi.
Tim znanstvenika je smislio nekoliko tema za raspravu - poput toga treba li sitniš i dalje biti u optjecaju, je li prikladno provoditi laboratorijske testove na životinjama ili bi li rasa trebala biti važna pri upisu na fakultet.
Ljudskim sudionicima nasumično je dodijeljena tema, pozicija i ljudski ili protivnik u obliku umjetne inteligencije te je zatraženo argumentiranje stajališta.
Sudionici su također zamoljeni za dijeljenje određenih demografskih podatak, kao što su spol, dob, etnička pripadnost, stupanj obrazovanja, status zaposlenja i politička pripadnost.
U nekim su slučajevima te informacije bile dostupne za raspravu s protivnicima (ljudima i umjetnoj inteligenciji) u svrhu prilagođavanja argumenata pojedincu, dok su u drugim slučajevima uskraćene.
Umjetna inteligencija uvjerljivo je bolja
Kada je GPT-4 dobio te podatke, ostvario je značajno bolje rezultate nego ljudi.
Bio je bolji i bez njih, ali ne statistički značajno. Kad su ljudi dobili demografske podatke o protivnicima, ostvarili bi slabije rezultate nego bez njih.
Istraživanje nije prvo te vrste, ali je zanimljivo zbog toga što se bavi time koliko bi umjetna inteligencija mogla biti uvjerljiva u scenarijima u stvarnom vremenu.
Kao i svako ikad, ima svojih ograničenja. Primjerice, ljudi su teme dobivali nasumce, pa nisu nužno bili zagrijani za njih.
Ipak, dobiveni rezultati mogu poslužiti kao dobar indikator kako stvari stoje, kao i mogućnosti korištenja umjetne inteligencije za kreiranje i širenje dezinformacija te druge oblike manipulacije.
Naročito ako ju se poveže s bazama korisničkih podataka kojima raspolažu, primjerice, Google ili Meta Platforms.
Stoga će društvene mreže vjerojatno morati oblikovati različite vrste odgovora na različite vrste prijetnji, u rasponu od prijevara do pokušaja uplitanja u izbore.
Znanstvenici smatraju kako je nastavak istraživanja nužan jer se čini očitim kako će umjetna inteligencija drastično promijeniti način kako ljudi komuniciraju na internetu.
