Jedinstveno digitalno tržište (Digital Single Market, DSM) jedan je od 10 političkih prioriteta Europske komisije. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta osmišljena je kako bi se stvorile digitalne prilike za građane i poduzeća na tržištu s više od 500 milijuna potrošača iz EU.

Dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta europskom gospodarstvu moglo bi donositi 415 milijardi eura godišnje i omogućiti stvaranje radnih mjesta te preobrazbu javnih usluga.

Tijekom 18 mjeseci od donošenja Strategije o jedinstvenom digitalnom tržištu Europska komisija podnijela je najavljene prijedloge. U okviru revizije na sredini razdoblja ažurirala je svoju analizu i usmjerila se na sljedeći niz izazova.

Svijet se u ekonomskom smislu sve više globalizira. Povećana potrošnja popraćena je intenzivnijom trgovinom, čiji se volumen povećava. Istodobno se sve više trguje na međunarodnoj razini. Rast digitalnoga gospodarstva uzrokuje revoluciju u svakodnevnom životu i poslovnim modelima, a to ne utječe samo na tradicionalne gospodarske, političke, upravljačke, provedbene i poslovne modele, nego i na porezne i carinske uprave.

Digitalizacija je pospješila prekograničnu trgovinu i ubrzala njezin razvoj. Razvoj poslovnih modela odražava činjenicu da poduzeća sada posluju korjenito drukčije nego u vrijeme kada su osmišljeni međunarodni porezni i carinski propisi. Primjerice, sada za prodaju robe i usluga nije nužna fizička prisutnost na tržištu, a to znači da može biti teško utvrditi poreznu osnovicu na tom tržištu ili porijeklo robe u carinske svrhe. Potrošač može naručiti robu iz cijelog svijeta jednim klikom. Stoga se tržišni doseg povećava, cijene općenito snižavaju te nastaju nove prilike, a ujedno se remete postojeći poslovni modeli – internetske platforme djelotvornije reagiraju na potražnju. Važno je reći da to ne dovodi samo do povećanja trgovine nego i do njezine fragmentacije, jer se u proces uključuju nove stranke koje nisu uvijek upoznate s poreznim i carinskim obvezama, ili mogu strukturirati svoje poslovanje kako bi zaobišle te obveze.

Priroda razmjene mijenja se zato što zbog digitalizacije nestaju razlike između robe i usluga, proizvodi se preobražavaju u svoj digitalni prikaz, primjerice e-knjige, ili se upotrebljava najmanja moguća količina materijala, primjerice, 3D ispis. Gospodarstvo je sve više digitalno pa će se postojeći poslovni modeli morati prilagoditi toj novoj stvarnosti usporedno s nastankom novih poslovnih modela. Ti novi poslovni modeli odlikuju se, među ostalima, sljedećim glavnim značajkama: mogućnost daljinskog vođenja poslovanja, nestabilnost tržišta (brzo stjecanje i gubitak tržišnih udjela), sklonost monopolu ili oligopolu te mrežni učinci.

Javna rasprava

Digitalne tehnologije snažno mijenjaju naš ukupni svijet; na temelju digitalnih tehnologija nastaju, među ostalim, i rješenja za smanjenje administrativnog opterećenja, bolju suradnju među poreznim tijelima te sprečavanje utaje poreza, što poboljšava upravljanje poreznim sustavima. No uslijed njihove primjene mijenjaju se poslovni modeli, a nematerijalna imovina postaje sve važnija, što opterećuje europske porezne sustave.

Kako se navodi u dokumentu Europske komisije o nužnosti izmjene poreznog sustava za ostvarenje djelotvornije ekonomije Europske unije Komunikacija potrebno je izgraditi moderan i stabilan porezni okvir za jedinstveno digitalno tržište EU. Takav porezni sustav omogućio bi digitalnom gospodarstvu inovacije, riješio problem rascjepkanosti tržišta i svim dionicima omogućio iskorištavanje nove tržišne dinamike pod pravednim i uravnoteženim uvjetima, navode iz Europske komisije, naglašavajući kako je ključno zajamčiti poreznu sigurnost za poslovna ulaganja te spriječiti nastanak novih praznina u poreznom zakonodavstvu o jedinstvenom tržištu.

Dokument Komunikacija polazišna je osnova i za javnu raspravu o prilagodbi poreznog sustava digitalnoj ekonomiji. Javna rasprava traje do 3. siječnja 2018. godine. Izmjene poreznog sustava trebale bi definirati pravedna porezna rješenja za sve digitalne poslovne modele, poput Ubera, te oporezivanje OTT (over the top) tvrtki poput WhatsAppa, Vibera...

Tražeći stavove i moguće prijedloge o izmjenama poreznog sustava, odnosno njegovog prilagođavanja digitalnoj ekonomiji, kod hrvatskih telekomunikacijskih i digitalnih tvrtki naišli smo na krajnji oprez u vezi sa skorom izgradnjom europskog principa oporezivanja, koje bi uključivalo i digitalno gospodarstvo.

“S obzirom na to da države članice vode autonomne porezne politike (svaka ima svoje stope PDV-a, dobiti, dohotka, neke imaju flat rate – ista stopa za sve navedene poreze, primjerice, Slovačka 17%), a k tome imamo u primjeni i bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nije za očekivati da će na razini EU ubrzo doći do jedinstvenog stava oko oporezivanja digitalne ekonomije”, rekli su nam iz Vipneta, dodajući kako je potrebno imati u vidu i činjenice da neke države slijede koncept oporezivanja dohotka na izvoru, odnosno države koje slijede koncept oporezivanja u državi rezidentnosti (države sjedišta velikih kompanija).

“Uzevši u obzir sve navedeno, kao i porezno izvješće Europske komisije iz srpnja 2017. godine, koje pokazuje da je Hrvatska druga najsiromašnija članica EU, ali zauzima 12. od 28 mjesta prema udjelu poreznog opterećenja u svom BDP-u, potrebno je razmisliti o poreznom rasterećenju, a ne dodatnom opterećenju”, smatraju u Vipnetu, iz kojeg, kada su u pitanju OTT usluge, podržavaju napore Europske komisije koja je adresirala neuravnotežen odnos između OTT-a i telekom operatora, te se zalažu za regulativu koja omogućuje ista pravila za iste usluge, što bi u konačnici dovelo do poštenije tržišne utakmice.

Sličnoga stajališta su i u Hrvatskom telekomu, izražavajući razumijevanje za potrebu za pravednijim oporezivanjem u području digitalne ekonomije, odnosno uslugama koje pružaju OTT tvrtke kao što su Skype, WhatsApp ili Viber. Smatraju kako rješenje treba tražiti u dogovoru zainteresiranih zemalja članica EU i raspodjeli poreznih prihoda između državnih proračuna, a ne u nametanju novih administrativnih prepreka poduzetnicima, koje bi posebno bile izražene u modelu virtualne poslovne jedinice.

Iz Tele2 naglasili su kako je ključno da izmjene poreznog sustava kojima se želi uvesti ujednačeno oporezivanje digitalnog i tradicionalnog gospodarstva osiguraju ravnopravne tržišne uvjete za sve tvrtke.

Sadašnji porezni sustav stvara konflikte

Zbog sve brže digitalne preobrazbe gospodarstva, kreatori politika u području oporezivanja imaju poteškoća pri osmišljavanju rješenja kojima bi se osiguralo pravedno i djelotvorno oporezivanje. U međunarodnim poreznim propisima ima nedostataka, jer su prvotno osmišljeni za tradicionalna poduzeća te su sada zastarjeli. Važeći porezni propisi ne odgovaraju više modernom kontekstu u kojem se poduzeća u velikoj mjeri oslanjaju na nematerijalnu imovinu, čiju je vrijednost teško procijeniti, podatke i automatizaciju, čime se olakšava trgovanje na Internetu u prekograničnom kontekstu, bez fizičke prisutnosti. Primjer za to su nasilna sprečavanja poslovanja novih digitalnih poslovnih modela diljem Europske unije pa i njihovo zabranjivanje od pojedinih vlada.

Ta se pitanja ne odnose samo na digitalno gospodarstvo, nego potencijalno utječu na sva poduzeća. Posljedica tog problema jest činjenica da neka poduzeća u nekim državama potrošačima nude usluge te s njima sklapaju ugovore, pri čemu u potpunosti iskorištavaju dostupnu infrastrukturu i institucije vladavine prava, no u porezne se svrhe smatra da ona nisu prisutna u tim državama. Taj položaj tzv. slijepog putnika omogućuje im povoljnije tržišne uvjete od onih koje uživaju tradicionalna poduzeća.

Stoga pitanje pravednog oporezivanja u digitalnom gospodarstvu, koje je sve veći izazov, i dalje nije na odgovarajući način riješeno, prije svega zbog nedostatka međunarodnog konsenzusa i višedimenzionalne prirode problema. U svijetu koji je sve globaliziraniji i digitalno povezaniji, i u kojem se sve više aktivnosti odvija u digitalnom prostoru, takva je situacija neodrživa.

Ako se ne uspije pronaći rješenje, nastajat će sve više prilika za izbjegavanje plaćanja poreza, a u javne proračune slijevat će se manje poreznih prihoda; to će, i zbog erozije proračuna za socijalna pitanja, utjecati na društvenu pravednost te će se destabilizirati tržišna ravnoteža za poduzeća, upozoravaju iz Europske komisije.

U dokumentu Komunikacija navodi se kako se time ugrožavaju konkurentnost EU, pravedno oporezivanje i održivost proračuna država članica. Kao što je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker naglasio u svojem govoru o stanju Unije za 2017. godinu, Europska komisija se zalaže za pravedno oporezivanje u području digitalne industrije. Na neslužbenom sastanku ECOFIN-a u Tallinnu, Predsjedništvo je, uz potporu velikog broja država članica, pozvalo Europsku komisiju da istraži mogućnosti i predloži djelotvorna rješenja kako bi se do kraja godine postigla suglasnost o daljnjem smjeru djelovanja EU.

Od početka svojeg mandata Junckerova Komisija poduzima mjere kako bi zajamčila provedbu načela prema kojem bi sva poduzeća koja posluju u EU trebala plaćati porez tamo gdje ostvaruju dobit i stvaraju vrijednosti. To je načelo ključno za pravedno i djelotvorno oporezivanje na jedinstvenom tržištu, a moguće ga je provesti samo pomoću zajedničkih i usklađenih mjera.

Zbog različitih nacionalnih pristupa unutar EU može doći do fragmentacije jedinstvenog tržišta, povećanja porezne nesigurnosti i neravnoteže tržišnih uvjeta te mogu nastati nove zakonske praznine kojima se omogućuje porezna zloporaba. Kao što je već utvrđeno u izvješću Europske komisije iz svibnja 2014., potrebno je reformirati međunarodni porezni okvir, kako bi se djelotvorno obuhvatila vrijednost stvorena pomoću novih poslovnih modela. Nažalost, dosad se pokazalo da je zahtjevno usuglasiti rješenja na globalnoj razini, kao što je vidljivo iz izvješća OECD-a iz listopada 2015. Sada je došlo vrijeme za djelovanje. U tom pogledu, Europska komisija želi ambiciozan program i zajednički pristup EU kako bi se zajamčilo djelotvorno oporezivanje digitalnoga gospodarstva tako da se osigura pravednost i podupre rast.

Tim će se novim programom nadopuniti velik napredak ostvaren posljednjih godina u pogledu poboljšanja okvira za oporezivanje dobiti, na razini EU te na međunarodnoj razini. Države članice EU pristale su na niz ambicioznih novih pravila za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja i povećanje porezne transparentnosti te su, u okviru vanjske strategije o učinkovitom oporezivanju, na međunarodnoj razini zauzele jasnije stajalište o dobrom poreznom upravljanju.

Europska komisija provela je opću istragu o izdavanju poreznih rješenja u državama članicama u kontekstu kontrole državnih potpora te istražuje porezna rješenja i režime kojima se pojedinim poduzećima odobrava povlašteni porezni tretman. Europska komisija je u nekoliko predmeta naložila povrat potpore. U pogledu poreza na dodanu vrijednost (PDV), Europska komisija se u svojem prijedlogu o e-trgovini izravno bavi i izazovima koje donosi digitalno gospodarstvo. Pregovori o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) napreduju. Riječ je o inicijativi koju je Komisija obnovila 2016. godine; kada se o CCCTB-u postigne suglasje, osigurat će se konkurentan, pravedan i čvrst okvir za oporezivanje poduzeća na jedinstvenom tržištu.

Digitalna ekonomija u 10 godina uvećala se 7 puta

Uz cyber sigurnost, jedna od ključnih tema sastanka europskih čelnika, održanog 28. i 29. rujna u Tallinnu, nazvanog neslužbeni digitalni sastanak Europske unije na vrhu, bila je i tema uređivanje mjera za pravedno oporezivanje digitalnog gospodarstva.

Prema planovima Europske komisije, potrebno je uspostaviti jedinstveno digitalno tržište (Digital Single Market) Europske unije, a za to je ključno usvajanje još 18 zakonskih prijedloga.

Tijekom proteklih deset godina, tržišni udio digitalnih tvrtki u EU povećan je više od sedam puta. Pretvorba globalnoga gospodarstva u digitalno gospodarstvo odvija se brzo i u velikom opsegu te prožima gotovo sva područja društva. Već gotovo trećina rasta ukupne industrijske proizvodnje u Europi proizlazi iz uvođenja digitalnih tehnologija. Samo jedno tehnološko poduzeće, s tržišnom kapitalizacijom od tek 7%, našlo se 2006. među najvećih 20 poduzeća prema tržišnoj kapitalizaciji.

Na istoj ljestvici 2017. našlo se 9 tehnoloških poduzeća, s tržišnom kapitalizacijom od 54% ukupne kapitalizacije 20 najvećih poduzeća. U razdoblju od 2008. do 2016. prihod najvećih pet prodavača u e-trgovini prosječno je rastao 32% godišnje. Tijekom tog istog razdoblja, prihod cjelokupnog maloprodajnog sektora EU prosječno je rastao 1% godišnje. Nova generacija informacijskih tehnologija, primjerice Internet stvari, umjetna inteligencija, robotika i virtualna stvarnost, brzo će dovesti do novog napretka. Sve se više upotrebljavaju digitalna rješenja koja otvaraju nove prilike za građane, poduzeća, ulagače i javne uprave. Kako bi poduzeća u EU ostala konkurentna, prijeko je potrebno da iskoriste te prilike te da novoosnovana poduzeća mogu brzo rasti, u potpunosti iskorištavajući računalstvo u oblaku, rješenja za velike podatke (big data), robotiku i brze širokopojasne mreže. Europi predstoji izazov da brzo iskoristi te digitalne prilike kako bi osigurala svoju konkurentnost i zajamčila pravedno oporezivanje.

Različit utjecaj

Digitalizacija utječe na sva poduzeća, no u različitoj mjeri. Za poreznu politiku izazov su različiti poslovni modeli koje omogućuju tehnologija i iskorištavanje velikih količina podataka. Korisnici preko Interneta mogu kupovati robu i usluge s bilo kojeg mjesta na svijetu, umjesto u lokalnim dućanima. Novom naraštaju potrošača bitnije je da proizvodu ili usluzi mogu pristupiti bez odgode, nego da ih posjeduju. Digitalne platforme s malo kapitalne imovine povezuju rezervni kapacitet i potražnju te omogućuju golem broj kolaborativnih transakcija. Procjenjuje se da će takve transakcije tijekom sljedećeg desetljeća rasti prema stopi od 35% godišnje. Vrijednost mnogih poduzeća sada se u velikoj mjeri temelji na nematerijalnoj imovini, informacijama i podacima. Nema jedinstvene karakteristične značajke novih vrsta poslovanja u digitalnom prostoru – jedno poduzeće često objedinjuje različite aspekte. Zbog te je raznolikosti pri iznalaženju potencijalnih rješenja nužno utvrditi obuhvaća li rješenje potreban raspon digitalnih aktivnosti i usluga. U nastavku se navodi nepotpun popis kako bi se istaknuli neki od novih načina poslovanja u digitalnom gospodarstvu, iz kojih proizlazi problem utvrđivanja mjesta oporezivanja i aktivnosti koje se oporezuju. Te nove paradigme zahtijevaju nove političke odgovore.

Aktualna porezna pravila u EU osmišljena su za tradicionalno gospodarstvo, prije digitalnog doba. Novim zakonskim prijedlozima Europske komisije cilj je pravedno oporezivanje digitalnih tvrtki kako bi države mogle koristiti te porezne prihode te osigurale konkurentnost na ukupnom tržištu. Kako su stručne analize pokazale, zbog neoporezivanja digitalnih tvrtki gube se milijarde eura.

Europska komisija je predložila svoj plan novog sustava oporezivanja. Kao primjer koji zorno pokazuje kako je oporezivanje u EU nepravedno, Europska komisija navodi međunarodni lanac kinodvorana koji posjeduje nekretnine, distribucijski centar, zapošljava lokalno osoblje, plaća PDV te porez na dobit, a s druge strane online davatelj usluga digitalnog streaminga, koji ima pretplatu za svoju online platformu, ne plaća porez u EU, niti porez na dobit u EU, jer nema sjedište u Europskoj uniji.

Institucije EU trebale bi se usuglasiti oko toga da se s oporezivanjem digitalne ekonomije započne na proljeće ove godine, a ono bi, kako su naglasili iz EK, trebalo biti ujednačeno s oporezivanjem klasične ekonomije, djelotvorno te poticajno za konkurentnost.

Procjenjuje se da je zbog toga efektivna stopa oporezivanja digitalnih poduzeća u EU upola manja od one tradicionalnih poduzeća – a često i mnogo manja od toga.

Istodobno, jednostrane mjere koje države članice uvode kako bi se uhvatile u koštac s tim problemom, poput, primjerice, zabrane rada Ubera, prijete stvaranjem novih prepreka i usporavaju stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta EU.

U dokumentu Komunikacija iznose se izazovi s kojima su u oporezivanju digitalnih tvrtki suočene države članice te se navode moguća rješenja koja valja razmotriti.

Cilj je na razini EU zajamčiti usklađen pristup oporezivanju digitalnog gospodarstva, kojim će se podržati ključni prioriteti Europske komisije – dovršetak uspostave jedinstvenog digitalnog tržišta te pravedno i učinkovito oporezivanje svih poduzeća.

Komunikacijom EK otvara se put zakonodavnom prijedlogu pravila EU o oporezivanju dobiti u digitalnom gospodarstvu, što je potvrdio i predsjednik EK Jean-Claude Juncker u svom govoru o stanju Unije za 2017. 

Nova porezna pravila mogla bi se donijeti u parlamentu EU već na proljeće ove godine. Komunikacija bi trebala poslužiti i kao materijal za rad u tom području na međunarodnoj razini, osobito u skupini G20 i OECD-u.

Ključni izazovi

Glavni je izazov reforma međunarodnog poreznog okvira, koji je prvotno osmišljen na početku dvadesetog stoljeća, i više ne služi svrsi. Okvir je dobro funkcionirao za tradicionalna poduzeća, no s obzirom na sve veću globalizaciju i digitalizaciju poslovnih aktivnosti, stari propisi ne funkcioniraju tako dobro.

Temeljno je načelo poreza na dobit oporezivanje dobiti tamo gdje se stvara vrijednost. No u digitalnom svijetu nije uvijek jasno što je ta vrijednost, kako je izmjeriti ili gdje se stvara.

Potrebno je riješiti sljedeća dva glavna izazova politike:

- kako odrediti mjesto oporezivanja? (polazište) – kako utvrditi i zaštititi pravo oporezivanja u državi u kojoj poduzeća mogu digitalno pružati usluge uz neznatnu fizičku prisutnost ili bez fizičke prisutnosti, unatoč tome što su komercijalno prisutna,

- što oporezivati? (stvaranje dobiti) – kako odrediti dobit u novim digitalnim poslovnim modelima koji se temelje na nematerijalnoj imovini, podacima i znanju.

Potreban je objedinjeni pristup tim izazovima, kako bi se smisleno utvrdilo, u porezne svrhe, gdje se provode gospodarske aktivnosti i gdje se stvara vrijednost. Pitanje određivanja mjesta oporezivanja – kako uspostaviti prava oporezivanja u državi u kojoj poduzeće ima samo digitalnu, a ne i fizičku prisutnost – može se dočarati pomoću sljedećeg teoretskog primjera.

EU treba moderni porezni okvir za iskorištavanje digitalnih prilika, a istovremeno je nužno osigurati pravedno oporezivanje. Ravnopravnost na tržištu preduvjet je da bi se svim poduzećima omogućili inovativnost, razvoj i rast kao potpora većoj produktivnosti, zaposlenosti i blagostanju. No stupanj digitalizacije industrije razlikuje se od sektora do sektora, osobito između područja visoke tehnologije i onih tradicionalnijih, ali i među državama članicama i regijama. Velike razlike postoje i između velikih poduzeća i MSP-ova. Domaći digitalni poslovni modeli prosječno se oporezuju prema stvarnoj stopi od samo 8,5%, što je više no upola manje od stope poreza za tradicionalne poslovne modele (vidjeti grafikon u nastavku). To je uglavnom zbog karakteristika digitalnih poslovnih modela, koji se uvelike oslanjaju na nematerijalnu imovinu, a pogoduju im porezne olakšice. Prekogranična digitalna poduzeća uživaju jednako nisko porezno opterećenje, čak ne računajući agresivno prekogranično porezno planiranje, koje porezno opterećenje može svesti praktično na nulu.

Plaćanje PDV-a u državi članici krajnjeg potrošača

Europska komisija predstavila je niz mjera kojima će se unaprijediti sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) za poduzeća koja se bave elektroničkom trgovinom u EU. Prijedlozi su usmjereni na to da se potrošačima i poslovnim subjektima, osobito novoosnovanim te malim i srednjim poduzećima, olakša i pojednostavi kupnja i prodaja robe i usluga preko Interneta.

Pokretanjem europskog portala za online plaćanje PDV-a (sve na jednome mjestu) znatno će se smanjiti troškovi izvršenja obveza PDV-a, a poduzeća diljem EU mogla bi uštedjeti 2,3 milijarde eura godišnje. Novim je pravilima predviđeno plaćanje PDV-a u državi članici krajnjeg potrošača, čime bi se ostvarila pravednija raspodjela poreznih prihoda među državama EU. Predloženim bi se mjerama pomoglo državama članicama da nadoknade izgubljeni PDV od internetske trgovine, koji se procjenjuje na 5 milijardi eura godišnje. Prema procjenama, izgubljeni prihodi, ako se ne izmjeni porezni sustav, mogli bi dostići 7 milijardi eura do 2020. godine.

Nadalje, EK ostvaruje svoje obećanje da će državama članicama omogućiti primjenu jednake stope PDV-a za e-publikacije kao što su e-knjige i online novine, koja vrijedi za tiskane publikacije. To se ostvaruje ukidanjem odredbi prema kojima e-publikacije nisu mogle imati povlašteni porezni tretman odobren tradicionalnim tiskanim publikacijama.

“Ostvarujemo obećanje da ćemo potaknuti e-trgovinu u Europi. Već smo izradili prijedloge zakonodavstva za jeftiniju i učinkovitiju isporuku paketa, bolju zaštitu potrošača pri kupnji preko Interneta i sprečavanje neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije. Sada pojednostavnjujemo pravila koja se odnose na PDV, i to je zadnja kockica mozaika. Našim se prijedlogom potiče poslovanje, osobito najmanjih i novoosnovanih poduzeća. Usto, povećava se učinkovitost javnih usluga i jača prekogranična suradnja”, rekao je potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište EK Andrus Ansip.

“Poduzeća koja posluju preko Interneta, a djeluju unutar EU, već neko vrijeme traže da pojednostavimo uvjete njihova poslovanja. Sada smo to ostvarili. Velika i mala poduzeća koja prodaju stranim kupcima preko Interneta sada će izvršavati svoje obveze u pogledu PDV-a jednako kao i za prodaju u matičnoj zemlji. To znači manje izgubljenog vremena, manje administracije i manje troškova. Pojednostavili smo i pravila za novoosnovana i mikropoduzeća, što će im omogućiti lakši pristup novim tržištima. Naši prijedlozi znače da bi europske vlade tjedno mogle ostvarivati dodatnih 100 milijuna eura, dostupnih za trošenje na usluge građanima”, rekao je povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu EK Pierre Moscovici.

Manjak prihoda od PDV-a 152 milijarde eura

Procjena je nove studije Europske komisije da države EU 2015. nisu naplatile ukupno 152 milijarde eura prihoda od poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Manjak prihoda od PDV-a, ukupna razlika očekivanog i stvarno naplaćenog prihoda od PDV-a, opet pokazuje da je potrebna temeljita reforma kako bi države članice u svojim proračunima mogle u potpunosti iskoristiti prihode od PDV-a. Iako je naplata prihoda od PDV-a nešto poboljšana, manjak je još uvijek neprihvatljivo visok. Ti su podaci objavljeni neposredno prije prijedloga EK za reformu sustava PDV-a.

“Države članice ne bi smjele prihvaćati tako velike gubitke prihoda od PDV-a. Komisija podupire nastojanja da se poboljša naplata PDV-a u EU, ali treba imati u vidu da su današnja pravila o PDV-u sastavljena 1993. i zastarjela. Uskoro ćemo predložiti reformu pravila o PDV-u za prekogranične prodaje. Naša će reforma omogućiti smanjivanje prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om 80% i vratiti državama članicama taj novac, koji im je nasušno potreban”, naglasio je Pierre Moscovici. 

Iako se prosječni brojevi za EU poboljšavaju, uspješnost naplate PDV-a znatno se razlikuje među državama članicama.

Najveće manjke prihoda od PDV-a prijavile su Rumunjska (37,2%), Slovačka (29,4%) i Grčka (28,3%). Najmanji manjci zabilježeni su u Španjolskoj (3,5%) i Hrvatskoj (3,9%). Ako se promatra u apsolutnim iznosima, najveći je manjak, od 35 milijardi eura, u Italiji.

Manjak je smanjen u većini država članica, a najviše su se poboljšale Malta, Rumunjska i Španjolska. U sedam država članica (Belgiji, Danskoj, Irskoj, Grčkoj, Luksemburgu, Finskoj i Velikoj Britaniji) statistike su se malo poboljšale.

Iako su države članice već poduzele korake kako bi smanjile manjak prihoda od PDV-a, najbolji je način za zaštitu budućnosti jedinstvenog tržišta modernizacija sustava PDV-a i njegova prilagodba na temelju problema izazvanih prijevarama velikih razmjera.

Reforma današnjeg sustava PDV-a trebala bi također olakšati razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta i dopuniti program koji je Komisija pripremila kako bi uspostavila pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u EU.

Potrebno je globalno rješenje

Teoretski primjer poduzeća koje pruža društvenu mrežu kojom ostvaruje prihod od oglašivanja isporučivanjem ciljanih marketinških poruka svojim korisnicima u EU:

- korisnici unutar EU imaju besplatan pristup društvenoj mreži koju vodi poduzeće sa sjedištem izvan EU

- poduzeće prikuplja podatke o svojim korisnicima, primjerice, informacije o njihovim potrošačkim navikama, ukusima i preferencijama

- iako poduzeće uglavnom stječe prihod od prodaje oglašivačkog prostora drugim poduzećima radi slanja ciljanih marketinških poruka preko mreže svojim korisnicima u EU, ono se možda ne može oporezivati u EU prema sadašnjem međunarodnom poreznom okviru te stoga ne podliježe porezu na dobit unutar EU.

Teoretski primjer poduzeća koje pruža digitalne usluge potrošačima u EU preko internetske platforme:

- potrošači koji se nalaze u EU plaćaju pretplatu kako bi pristupili digitalnim uslugama (primjerice, glazbi ili videozapisima) preko internetske platforme kojom upravlja poduzeće sa sjedištem izvan EU

- Iako se prihod od pretplate ostvaruje od potrošača u EU, poduzeće koje upravlja platformom nije moguće oporezivati u EU prema sadašnjem međunarodnom poreznom okviru te stoga ono ne podliježe porezu na dobit unutar EU.

Kako bi se riješili ti izazovi, ključno je stvoriti i održavati politički pritisak na međunarodnoj razini. Dosad je taj pritisak bio slab zbog brojnosti dionika te nedostatka suglasnosti u međunarodnoj debati. Stoga bi, s obzirom na globalnu prirodu tog izazova, idealni pristup podrazumijevao pronalazak multilateralnih, međunarodnih rješenja za oporezivanje digitalnoga gospodarstva.

Europska komisija smatra da bi države članice trebale imati usklađeno stajalište kako bi imale veći utjecaj na aktivnosti na globalnoj razini. Trebale bi približiti stajališta kako bi se aktivnosti usmjerile prema ambicioznom cilju, odnosno stabilizaciji poreznih osnovica pojedinih država članica, a za poduzeća koja posluju unutar jedinstvenog tržišta osiguralo pošteno tržišno natjecanje i procvat poslovanja. U međunarodnim razgovorima EU bi trebao osigurati da se dobit ostvarena u EU djelotvorno oporezuje u državama članicama EU i pravedno preraspodjeljuje.

Važna prekretnica bit će privremeno izvješće OECD-a o oporezivanju digitalnoga gospodarstva, koje će se predstaviti skupini G20. Ključno je da se u tom izvješću donesu primjereni i realistični zaključci o daljnjem smjeru te utvrde stvarne opcije politika za rješavanje izazova.

Usporedno s time, EU mora ispitati sve dostupne opcije za donošenje novih propisa za oporezivanje digitalnoga gospodarstva unutar jedinstvenog tržišta. Ako se pokaže da napredak na međunarodnoj razini nije dovoljno brz, trebalo bi se usredotočiti na rješenja na razini EU.

Jedno je rješenje ugraditi oporezivanje digitalnoga gospodarstva u opći međunarodni okvir za oporezivanje dobiti. Temeljitom reformom međunarodnog okvira za oporezivanje dobiti, koji se sada primjenjuje na digitalno gospodarstvo, osigurale bi se dosljednost i usklađenost poreznih propisa diljem svijeta te zajamčila stabilnost i sigurnost za poduzeća. EU očekuje mnogo od privremenog izvješća o oporezivanju digitalnoga gospodarstva, koje će OECD predstaviti skupini G20. Iznimno je važno da se u izvješću iznesu smislene političke opcije za rješavanje tih problema.

Novi propisi

Također, potrebni su novi međunarodni propisi u kontekstu izazova koji nastaju u digitalnom gospodarstvu, kako bi se utvrdilo gdje se stvara vrijednost poduzeća i kako ju je potrebno raspodijeliti u porezne svrhe. To bi obuhvatilo reformu međunarodnih poreznih propisa o trajnom poslovnom sjedištu, transfernim cijenama i raspodjeli dobiti, koji se primjenjuju na digitalne tehnologije.

Propisi o trajnom poslovnom sjedištu primjenjuju se kako bi se utvrdio prag aktivnosti koje treba obavljati u državi, kako bi se u njoj moglo oporezivati poduzeće, a uglavnom se temelje na fizičkoj prisutnosti. No zahvaljujući digitalnim tehnologijama, poduzeća sada mogu imati znatnu gospodarsku prisutnost na tržištu, a da ne moraju nužno imati znatnu fizičku prisutnost. Stoga su potrebni alternativni pokazatelji znatne gospodarske prisutnosti, kako bi se uspostavila i zaštitila porezna prava, s obzirom na nove digitalne poslovne modele.

Kada se omogući oporezivanje poduzeća u državi, potrebno je utvrditi dobit koja se može smatrati ostvarenom u toj državi. Pravila o transfernim cijenama primjenjuju se kako bi se utvrdilo kolika se dobit multinacionalnih grupa ostvaruje u različitim zemljama na temelju analize funkcija, imovine i rizika unutar lanca vrijednosti grupe. No ta su pravila razvijena za tradicionalne poslovne modele i gospodarska okruženja. Digitalno gospodarstvo znatno se oslanja na nematerijalnu imovinu, koja se sve više pretvara u pokretač vrijednosti unutar multinacionalnih grupa, i čiju je vrijednost teško utvrditi. Kako bi se utvrdila nematerijalna imovina i ocijenila njezina vrijednost te kako bi se ocijenio njezin doprinos stvaranju vrijednosti, potrebne su alternativne metode za raspodjelu dobiti, koje bolje odražavaju stvaranje vrijednosti u novim poslovnim modelima. Stoga je, uz izmjenu pravila o trajnom poslovnom sjedištu, potrebno razmotriti i te metode. Budući da je dobit moguće prebacivati iz države u državu zloporabom propisa o trajnom poslovnom sjedištu i transfernim cijenama, može se razmotriti uvođenje propisa protiv zloporabe, kako bi se osigurala usklađenost i zajamčilo da se dobit ostvarena u EU oporezuje u EU.

Prijedlog konsolidirane osnovice poreza na dobit temelj je za rješavanje tih ključnih izazova na razini EU. Komisija i dalje smatra da je CCCTB okvir na razini EU za revidirane propise o trajnom poslovnom sjedištu i raspodjeli dobiti velikih multinacionalnih grupa, pomoću formule koja se temelji na imovini, radu i prodaji, te da bi taj pristup trebao bolje odražavati gdje se stvara vrijednost. U okviru važećeg prijedloga Europskog projekta uspostave zajedničke osnovice oporezivanja dobiti trgovačkih društava (Common Consolidated Corporate Tax Base, CCCTB) ima prostora za razmatranje daljnjih poboljšanja, kako bi se njime djelotvorno obuhvatile digitalne aktivnosti. Europski parlament i Vijeće, kojim predsjeda Estonija, o tome već raspravljaju. Komisija je spremna surađivati s državama članicama kako bi se u okviru aktualnih pregovora o CCCTB-u razmotrile te opcije i utvrdio ambiciozan pristup za jedinstveno tržište, koji je u skladu sa zakonodavstvom EU.

Možda će biti potrebno vrijeme kako bi se pronašlo smisleno rješenje kojim bi se obuhvatila i raspodijelila vrijednost stvorena u digitalnom gospodarstvu u različitim zemljama. Problem je još složeniji zbog svoje višedimenzionalne naravi, trajno promjenjive naravi digitalnoga gospodarstva te raznolikosti poslovnih modela i složenosti ekosustava u kojima se stvaraju vrijednosti. No što dulje potraje pronalazak rješenja, to će porezni prihodi biti manji. Stoga će se i dalje razvijati jednostrane inicijative u EU i na međunarodnoj razini. Primjerice, Indija i Izrael od 2016. ispituju alternativne pristupe kako bi osigurali djelotvorno oporezivanje digitalnoga gospodarstva.

NAPOMENA: Ovaj tekst je izvorno objavljen u časopisu Mreža.